Bački Bunjevci – ponosni dio hrvatskog kulturnog i nacionalnog zajedništva
Teško podnošljiva vrućina i sparina 22. lipanjskog dana, subotnjeg predvečerja nije mogla zaustaviti brojne naše sugrađane na susret sa sunarodnjacima Hrvatima iz Vojvodine u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Već na ulazu pozdravljali su nas s osmijehom u slikovitim narodnim nošnjama članovi folklorne sekcije iz Tavankuta: „Uistinu je malo potrebno da otkrijemo koliko smo poviješću prožeti, isprepleteni nitima života koje nas rijekama zajedničke baštine trajno povezuju“, vidno zadovoljan zaželio je dobrodošlicu domaćin Ante Ćaleta iz Hrvatske matice iseljenika Split, jer je zajednička ideja postala stvarnost i nastavio „ Hrvati u Vojvodini živa su baština hrvatskog kulturnog identiteta, vjerno ga čuvaju i prenose tamo gdje baš nije uvijek jednostavno, a snagu i podršku, u svojem neumornom radu, crpe iz pomoći Matice Domovine koja im pruža puno razumijevanje“. Srčanu dobrodošlicu uputio im je g. Željko Primorac, izaslanik župana Blaženka Bobana. „Osjećajte se kao kod kuće, učinit ćemo sve da vaša pisana riječ dođe u Hrvatsku i ostane s nama! Pozdravnu je riječ također uputila i Nađa Mladinić izaslanica gradonačelnika Splita. Program je vješto vodila Snježana Šetka, novinarka i predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Splitu. Tamburaški je orkestar „Festival bunjevačkih pisama“ svojim glazbenim izvedbama i dirljivim emotivnim bunjevačkim pjesmama, recitacijama na bunjevačkoj toploj ikavici Borne i Ivane iz Tavankuta oduševljavao okupljenu publiku u dvorani koja nije štedjela svoje dlanove uzvraćajući dugotrajnim pljeskom. Osim što su sačuvali svoju hrvatsku riječ, naši Hrvati Bunjevci imaju novinarsko-izdavačku ustanovu „Hrvatska riječ“ i časopis, tjednik istog naziva. Bogatu izdavačku djelatnost predstavile su nam Mirjana Trkulja, ravnateljica izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“ i Zlata Vasiljević glavna urednica tjednika.
„Izdavačka ustanova iz Subotice ima ključnu ulogu u promicanju hrvatskoga identiteta u Vojvodini, čuvarica je našeg jezika, baštine i običaja. Publikacije donose priče koje odražavaju duh zajednice. Izdavačka ustanova osnovana je 2002. Tjednik „Hrvatska riječ“ se tiska i objavljuje od 31. siječnja 2003., a do danas je objavljeno 1105 brojeva ovog časopisa. Izdajemo i podlistak „Hrcko“ za djecu s ciljem njegovanja hrvatskog jezika i pravopisa kao i podlistak „Kužiš“ za hrvatsku mladež. Oni se tiskaju jednom mjesečno u okviru glavnog tjednika. Imamo i bogatu nakladničku djelatnost od 2005.“, zaključila je ravnateljica.
„Mi smo kroničari vremena, događaja i ljudi!“, naglasila je glavna urednica tjednika i nastavila:“ Hrvatska riječ je prva profesionalna institucija u novijoj povijesti Hrvata u Srbiji, a predstavlja najznačajniji događaj za Hrvate u Vojvodini i Srbiji. Novinari Hrvatske riječi objave do 300 ostvarenih manifestacija godišnje, pažljivo prate rad 40 naših hrvatskih udruga diljem Srbije. Nažalost vrijedni događaji nacionalnih manjina u Srbiji ostanu izvan interesa većinskih medija, posebno kada je riječ o hrvatskoj nacionalnoj manjini. Usprkos svemu, mi smo ustrajni u onome što smatramo našom misijom“. Objasnila je glavna urednica uz pljesak podrške slušatelja u dvorani.
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici je osnovan u ožujku 2008., sa svrhom očuvanja i razvijanja kulturnog naslijeđa i rad na produkciji novih kulturnih događaja Hrvata u Vojvodini. Rezultat takvoga djelovanja je 70 tiskanih publikacija, tri nosača zvuka, više desetina organiziranih stručnih skupova, osnivanje Zavičajne knjižnice „Biblioteca Croatica“ i još puno vrijednog i korisnog.
„Istraživanje svega što Bunjevci čine posebno umjetnost u tehnici slame rezultiralo je digitaliziranom nematerijalnom baštinom i 22 utvrđena elementa, a među njima tamburaška glazba, bećarac, slamarstvo. Mi želimo čuti da u Srbiji žive Hrvati koji ustrajno i marljivo rade hvalevrijedno i lijepo“, zaključila je Katarina Čeliković ravnateljica ovog Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, ali i nastavila: „Bunjevci su pred velikim izazovom. Opstanak je pretežak, jer nam je država oduzela ono najveće, pravo da Bunjevci jesu i ostaju u kontinuitetu dio hrvatskoga naroda. Država nam je oduzela bunjevački govor i pretvorila ga u službeni jezik (četvrti) u Subotici. Mi i dalje divanimo lipe riči i one jednako lipo zvuče kao prije 200 godina. Mi se osjećamo i jesmo dio Hrvatske i želimo to ostati“.
Prije rastanka s našim dragim Bunjevcima, Cvjetana Periša predsjednica likovne udruge “Emanuel Vidović“ iz Splita, je poklonila uvaženim gostima, sudionicima programa, nekoliko radova autora ove udruge. Druženje se nastavilo u predvorju velike dvorane uz tamburaše, pjesmu, veselje i slastan domjenak. Bila je to prva večer njihovog boravka u Splitu, uistinu susret koji ću dugo pamtiti.
Organizatori susreta su: Hrvatska matica iseljenika, podružnica Split, Ogranak Matice hrvatske u Splitu s Hrvatskom udrugom Benedikt i Hrvatsko Nadzemlje u realizaciji sa Splitsko-dalmatinskom županijom, Gradom Splitom i Gradom Kaštela.
Hrvatska udruga Benedikt/ Margita Vučetić
