Sjećanja na velikane hrvatske kulture i prosvjete (2. dio)
Od sredine 17. stoljeća glasovit je isusovački Collegium Ragusinum. Zlokoban je bio razorni potres u Dubrovniku 1667.godine, no potom se Kolegij oporavio. Crkva je 1500 godina bila bez sjemeništa ali nije bila bez svećenika. Tridentski sabor je u 16. stoljeću odlučio osnovati sjemeništa. Zagrebačko je sjemenište 12 godina po završetku Tridentskoga koncila osnovao 1576. godine biskup Juraj Drašković.
Biskup Juraj Drašković. Izvor: Hrvatska enciklopedija.Mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža
U njemu su budući svećenici stjecali humanističku izobrazbu, osobito poznavanje latinskog jezika, a školovanje su završavali učenjem moralnog bogoslovlja. Zagrebački biskup Franjo Ergelski povjerio je isusovcima 1633. godine predavanje moralnog bogoslovlja. Oni su 1653. omogućili uz to budućim svećenicima i studij filozofije otvaranjem u svom Zagrebačkom kolegiju filozofskog učilišta s trogodišnjom nastavom. To je učilište dobilo 26. rujna 1669. godine od cara Leopolda I. sveučilišna prava i povlastice. Time je utemeljeno Sveučilište u Zagrebu. No povelju je utemeljenja trebao ratificirati Hrvatski sabor kao sjedište hrvatske državnosti. I to je učinio 3. studenoga 1671. godine.
Faust Vrančić – Jacopo Strada. Izvor: Nacionalna sveučilišna knjižnica Zagreb, virtualna knjižnica
Pavlini u Lepoglavi imali su još od 1656. studij filozofije i teologije, ne s carskom nego s papinskom ovlašću podjeljivanja akademskih stupnjeva sve do 1783. godine.
Izbjeglice iz Hrvatske pred Turcima oblikovali su neku vrstu hrvatske rimske kolonije koja je poprimila oblik ustanove.
Od 1554. godine postoji Bratovština sv. Jeronima s gostinjcem i s bolnicom. Član Bratovštine bio je Faust Vrančić, Franjo Petrić, Juraj Križanić… S Bratovštinom su bili povezani Rafael Levaković Croata, priređivač glagoljskih liturgijskih knjiga: misala i brevijara; Ruđer Bošković kojega će pomagati svetojeronimske ustanove nakon ukinuća Družbe Isusove čijim je bio članom; biskup Juraj Strossmayer utemeljitelj naše Akademije i Franjo Rački, prvi njezin predsjednik… Dok je Hrvatska bila rascjepkana u domovini, dijelom pod Habsburzima, dijelom pod Mlečanima, dijelom pod Turcima, u ustanovama sv. Jeronima u Rimu bila je objedinjena. Prof. Jaroslav Šidak mi je rekao da se hrvatska povijest ne može pisati bez povijesti hrvatskih svetojeronimskih ustanova u Rimu. Papa Lav XIII. će u apostolskom pismu Slavorum gentem od 1. kolovoza 1901. godine preobraziti svetojeronimske ustanove u kolegij/zavod za hrvatske pitomce. Zaslugom kardinala Franje Šepera i rektora Zavoda msgr. Đure Kokše, a na traženje hrvatskih biskupa, papa Pavao VI. zamijenio je 22. srpnja 1971. staro Ilirsko ime novim: Hrvatski papinski zavod sv. Jeronima – Pontificium Collegium Croaticum Sancti Hieronymi.
U red velikana i zaslužnika za hrvatske ustanove kulture i društva idu ne samo Hrvati rođeni u Hrvatskoj nego i potomci Hrvata rođeni izvan Hrvatske.
Papa Siksto V. Izvor: Hrvatska enciklopedija. Mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Papa Siksto V. (1585.–1590) bio je hrvatskog porijekla. Našao sam i objavio ključnu ispravu o hrvatskom porijeklu Siksta V. Roditelj Siksta V. došao je s hrvatske obale Jadrana na talijansku obalu i tu sa suprugom Talijankom imao sina Felicea, kasnijeg papu Siksta V. Sikstov predšasnik, papa Grgur XIII. (1572. – 1575) bio je koncilski otac Tridentskog koncila, gorljiv provodi- telj katoličke obnove. Valjalo je da mu nasljednik bude na tom tragu. Grgur XIII, vrlo zaslužan za procvat svete znanosti – osnovao je kolegije, tako Grčki kolegij (gdje će biti smješteni našijenci Juraj Križanić, Ivan Paštrić…), Papinsko sveučilište koje nosi i danas njegovo ime »Gregoriana«, (čijim sam, uz tolike našijence, kasnije biskupe i profesore u Hrvatskoj, smio biti učenikom i na njemu učiteljem – na pridruženom naime Papinskom orijentalnom institutu).
Papa Siksto V nije bio samo graditelj reformacijom narušene Crkve nego je bio i graditelj Grada Rima, prvi moderni urbanist Vječnoga grada. Povezao je sedam hodočasničkih rimskih crkava ravnim cestama. Sagradio je iz temelja ili dovršio gradnju znamenitih zdanja: palače Montalto, Lateranske palače i Apostolske palače u Vatikanu.
Jedina crkva koju je Siksto V. sagradio iz temelja jest hrvatska crkva sv. Jeronima u Rimu. Ona će postati neka vrsta hrvatskoga panteona. U njoj je pokopan Ivan Lučić, otac hrvatske kritičke historiografije, Stjepan Gradić, prvi i jedini Hrvat prefekt Vatikanske knjižnice, književnik Juraj Baraković, a Ivanu Paštriću, polihistoru i teologu uklesan je spomen. Uz crkvu sv. Jeronima Siksto V ustanovio je jedini nacionalni Kaptol u Rimu. Kanonici toga
Ivan Lučić, otac hrvatske historiografije. Galleria di ragusei illustri, Ragusa 1841.
Kaptola bili su brojni hrvatski uglednici kao: Aleksandar Komulović, Jeronim Paštrić, Benedikt Stojković (Stay), Franjo Rački, Ivan Črnčić, Dragutin Antun Parčić… Uvjet da bi tko bio kanonik toga Kaptola bio je da potječe iz Ilirske zemlje i da umije ilirski jezik. Vrhovno rimsko sudište Sancta Rota Romana će u jednom sporu 1656. presuditi da se pod Ilirskom zemljom razumije Hrvatska, Dalmacija, Slavonija i Bosna, a pod ilirskim jezikom onaj jezik koji se u tim zemljama govori, dakle hrvatski.
Nastavlja se….
Naslovna slika: Crkva i Zavod Sv. Jeronima u Rimu. Izvor: Papinski zavod Sv. Jeronima/www.matis.hr
