Uz blagdan Velike Gospe – Legende i svjedočanstva o čudotvornoj slici Gospe Sinjske
Vjeruje se da je sliku Gospe od Milosti u crkvu na Šćitu u Rami donio sv. Jakov Markijski tridesetih godina 15. stoljeća. Za vrijeme turske okupacije crkva, samostan i fratri na Šćitu stradali su 1557., 1653., 1662., 1667., a 15. listopada 1682. godine crkvu su zapalili pravoslavci s Vukovskoga i Ravnoga kod Kupresa. Međutim čudotvorna je slika Gospe od Milosti svaki put ostajala neoštećena.
Nakon turske odmazde zbog poraza pod Bečom 1683. godine Ramljaci su predvođeni fra Pavlom Vučkovićem 1687. godine bili prisiljeni napustiti stoljetna ognjišta, a sa sobom su ponijeli čudotvornu Gospinu sliku.
Kad je narod selijo u Sinj ponili su Gospinu sliku. Išli su tamo uz Klanac, uz brdo. Došli su do Proslapske planine i tude će odmorit. Ka’ su sili okrenu sliku prema Rami. Kažu da je tad Gospe uzdanula i rekla: “Moja Ramo, moja grdna rano!”
Izgradnju crkve pod Kamičkom narod je zaodjenuo u legendu te i sada i Sinjani pripovijedaju:
A kad su Sinjani tek donili iz Rame Gospu, oni bi je odnili u tvrđavu u crkvicu, a ona stalno bižala doli ispod Kamička u niku kupinicu. Oni je onda vrate, a ona ti opet u kupinicu. I tako stalno ona bižala. A fratri onda nisu imali šta drugo
već sagrade crkvu tuten di je bila ta kupinica. I tako je nastala naša crkva.
Kupina u kršćanstvu simbolizira čistoću Blažene Djevice Marije koja je izgarala plamenom božanske ljubavi, a pri tome nije bila zahvaćena vatrom požude. Vjerovalo se da je gorući grm u kojemu se Mojsiju ukazao anđeo Jahvin bila kupina.
Po milosti Gospe Sinjske, Sinj je 1715. godine čudesno obranjen od najezde 60 000 turskih vojnika. Zahvalni branitelji sinjske tvrđave, spomenuti i vjerni štovatelji Gospe Sinjske, u znak zahvalnosti, odlučili su Gospinu sliku okruniti zlatnom krunom. Tada je spomenuti fratar Mijaljić dao da se u Mletcima Gospina slika uokviri u drveni pozlaćeni okvir koji je služio do 1748. godine. U živoj je tradiciji predaja:
Petnesti kolovoza se nad Sinjen pojavila na nebu slika prekrasne žene koju su svi pripoznali ko Majku Božju. Kaže se da se među turskon vojskon pojavila bolest, srdobolja, i da su se pripali i pobigli iz grada. Tako taj dan u gradu nije
bilo ni jednog Turčina ali su za sobon ostavili mrtve i ranjene. Branitelji Sinja bili su sigurni da in je to Gospa pomogla pa su joj u znak zahvalnosti skovali zlatnu krunu.
Također se pripovijeda da su vjernici i fratri koji su preživjeli u znak zahvalnosti čudotvornoj slici napravili zlatni okvir i prozvali je Čudotvorna Gospa Sinjska:
Svit i fratri koji su priživili opsadu grada zavjetovali su se svojoj Zaštitnici i dali su skupit osamdeset zlatnika od kojih su napravili krunu i križ svojoj Gospi i od onda kad su je okrunili nazivaju je Čudotvorna Gospa Sinjska. Na krunu su dali upisati dva reda riči; Zauvik okrunjena slavi slavlje – godine 1715.
Turski su vojnici četiri puta uništili crkvu i samostan na Šćitu te fratre poubijali. Pravoslavci s Vukovskoga i Ravnoga (kod Kupresa) crkvu su spalili 1682. godine. U svim tim stradanjima slika Gospe od Milosti ostala je neoštećena. Milošću Gospe Sinjske, na blagdan Gospina uznesenja na nebo 1715. godine, Sinj je čudesno obranjen od napada 60 000 turskih vojnika. U znak sjećanja na tu obranu već 301 godinu trči se Sinjska alka.
Fra Ivan Marković 1898. godine u drugom dijelu svoga djela Gospa Sinjska poimence navodi 360 čudesa koja su se dogodila po milosti Gospe Sinjske. Partizani su 1942. godine zapalili crkvu. Povijest čudotvorne Gospine slike, kao i samostana i crkve na Šćitu u Rami, zorno rekognosciraju višestoljetne patnje, progone i stradanja Ramljaka i uopće Hrvata.
Sakralni objekti i predmeti imaju iznimnu važnost u životu Hrvata te stoljećima svake godine desetine tisuća vjernika hodočasti svetištima diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine i inozemstva. Mnogobrojne su suvremene predaje, legende i svjedočanstva o čudesima koja se događaju po milosti Gospe Sinjske. Milost Gospe Sinjske i nakon egzodusa iz Rame i odnošenja slike u Sinj nije prestala u Rami te na Veliku kao i na Malu Gospojinu tisuće hodočasnika hodočasti na Šćit u Rami. Vjera u Boga i ljubav prema Domovini imaju najveće zasluge za opstojnost hrvatskoga vjerskoga i nacionalnoga identiteta.
Napomena Uredništva: Po odobrenju autora prof. Marka Dragića prenosimo dio iz njegovog članka “Legende i svjedočanstva o čudotvornoj slici Gospe Sinjske”, objavljenog u: Croatica et Slavica Iadertina, br. 12., 2016. Fotografija slike Gospe Sinjske preuzeta je s portala: https://www.gospa-sinjska.hr
