Dnevno.hr: Ovo je popis Udbaša zbog kojih je donešen Lex Perković!
Oko 90 posto djelatnika jugokomunističke Službe hrvatske sigurnosti 1990. godine ostalo je zaposleno u novostvorenim hrvatskim strukturama vlasti!
{jathumbnail off}Jurčević svoje podatke temelji na knjizi-udžbeniku koju su 1997. napisali Josip Perković i Jan Gabriš za potrebe edukacije novih naraštaja obavještajaca: Služba državne sigurnosti – republičkog sekretarijata za unutarnje poslove SR Hrvatske u vremenu 1980.-30.svibnja 1990. godine (rekonstrukcija).
Oko 90 posto djelatnika jugokomunističke Službe hrvatske sigurnosti 1990. godine ostalo je zaposleno u novostvorenim hrvatskim strukturama vlasti! Ovaj nevjerojatan podatak potvrđuje sve ono o čemu se stalno govori – da su jugoslavenske obavještajne službe gotovo u potpunosti preuzele hrvatski obavještajni sustav.
Čak 750 od 854 ‘udbaša’ ostalo raditi u Hrvatskoj!
Opće je poznato da su upravljačke strukture novostvorenih hrvatskih obavještajnih službi u mnogome zauzeli ljudi koji su bili djelatnici jugoslavenskih tajnih službi. No dosad se rijetko baratalo egzaktnim podacima. Josip Jurčević u svojoj novoj knjizi Slučaj Perković: Spašavanje zločinačke budućnosti navodi podatak da je krajem 1989. u Službi državne sigurnosti (hrvatskom “ogranku” zloglasne Službe državne bezbednosti) bilo zaposleno 854 djelatnika; njih 750 ostalo je raditi i nakon sloma komunizma! Samo desetak posto zatražilo je umirovljenje.
“Praktično, to znači da su djelatnici i struktura državne sigurnosti iz jugoslavenskog komunističkog razdoblja u cijelosti preuzeli sustav državne sigurnosti u samostalnoj i pluralno-demokratskoj državi Republici Hrvatskoj. Ova činjenica u svakom pogledu predstavlja povijesni presedan i paradoks, ali i ishodište odgovora na gotovo sve mnogobrojne presedane i paradokse koji se već četvrt stoljeća događaju u RH.”, piše Jurčević.
Popis vodećih SDS-ovaca
Jurčević svoje podatke temelji na knjizi-udžbeniku koju su 1997. napisali Josip Perković i Jan Gabriš za potrebe edukacije novih naraštaja obavještajaca: Služba državne sigurnosti – republičkog sekretarijata za unutarnje poslove SR Hrvatske u vremenu 1980.-30.svibnja 1990. godine (rekonstrukcija).
Autor donosi popis rukovodećih djelatnika SDS-a u Hrvatskoj 1980.-1990., od kojih mi izdvajamo republičke i zagrebačke SDS-ovce.
Republički sekretari: Zlatko Uzelac, Pavle Gaži, Vilim Mulc
Zamjenici republičkog sekretara: Vinko Bilić, Zdravko Mustač, Đuro Pešut
Pomoćnici republičkog sekretara: Srećko Šimurina, Josip Perković, Franjo Vugrinec
Načelnici Odjela republičkog sjedišta Službe
I. Odjel za obradu unutarnjeg neprijatelja: Svetislav Bilušić, Mihael Pavlović, Darko Starčević
II. Odjel za obradu neprijateljske emigracije: Josip Perković, Branko Traživuk
III. Odjel za obradu stranih obavještajnih službi: Franjo Vugrinec, Radoslav Bego
IV. Odjel za poslove operativne tehnike: Čedomir Dijanović, Petar Šimundža, Krešimir Galić, Davor Pavičić, Zvonimir Žeger, Đuro Črnjak, Stjepan Višek
V. Odjel za poslove evidencije, statistike i dokumentacije: Koviljka Šijan, Jan Gabriš, Veljko Pajić, Soka Spasojević, Dragica Drobac, Zoran Popović
VI. Odjel za poslove osiguranja osoba i objekata: Ivica Mihaljević, Vinko Horvat
VIII. Samostalni odsjek za obrambene pripreme: Živko Mileusnić, Predrag Vidović
Centar SDS Zagreb: Zdravko Mustač, Franjo Vugrinec, Kolja Družić, Božo Kovačević, Goran Ljubičić, Željko Rajnović, Zoran Markunović, Rade Cervar, Mišo Deverić, Slobodan Vidović, Miroslav Studen, Darinko Pemić, Milan Rkman, Franjo Vučković, Sava Dmitrašinović, Ika Šimundža, Tomislav Lončar, Đorđe Višnjić, Milan Rapaić, Mladen Roguljić
Pedeset posto Hrvata, 30 posto Srba
Jurčević navodi i imena splitskih, osječkih, riječkih, pulskih, karlovačkih, varaždinskih, gospićkih i sisačkih SDS-ovaca. Napomenimo i kako je uz ime većine obavještajaca na popisu spomenuta i njegova nacionalnost. Tako je na popisu 51,3 posto Hrvata, 29 posto Srba, 15,9 posto Jugoslavena i ostali – nacionalna struktura potpuno nesrazmjerna nacionalnoj strukturi stanovnika Hrvatske.
“Naravno, u ovoj činjenici su i razlozi donošenja Lexa Perković”, zaključuje Jurčević.
Autor: Z.S./Dnevno.hr