SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Macelj – gora zločina
U Maceljskoj šumi u svibnju i lipnju 1945. godine život je završio za veliki broj vojnika, svećenika i civila. Procjena je da su Titovi partizani u Maceljskoj šumi ubili 13.000 osoba.
Državna komisija Hrvatskog sabora počela je 1992. s iskapanjem. Ukupno je istraženo 23 jame gdje su pronađeni ostaci 1.163 osoba. Oko 130 jama još uvijek je neistraženo. Preživjeli sudionik, komunističkog genocida u Maclju, Stjepan Brajdić, te bivši župnik u Đurmancu Drago Brglez pokrenuli su inicijativu kako bi se kosti dostojno sahranile. U podnožju šume izgrađena je crkva te su u zajedničku kosturnicu sahranjeni ostaci žrtava. Osnovana je i Udruga “Macelj 1945.” čiji je predsjednik bio Stjepan Brajdić, tiskane su knjige i DVD sa svjedočanstvima iz te, kako je zovu, Gore zločina. Kosti žrtava su 2005. godine sahranjene u grobnicu kod crkve.
Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih zločina 1992 godine u Maceljskoj šumi istražila je 23 jame iz kojih su ekshumirane 1.163 žrtve i nakon 12 godina provedenih u crnim vrećama na Zavodu za patologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, dostojno sahranjene u zajedničkoj grobnici pokraj crkve Muke Isusove u Maclju. 130 jama sa tisućama žrtava još je neistraženo.
Do danas od strane hrvatskog pravosuđa nisu pokrenute istrage, optužnice ili sudski postupci protiv odgovornih osoba i zločinaca koji žive u Republici Hrvatskoj, i od kojih su neki sami govorili o svojem sudjelovanju u zločinima.
Ministarstvo hrvatskih branitelja na području općine Đurmanec, točnije Maceljske gore, od 18. svibnja 2020. godine započelo je terenska istraživanja, odnosno probna iskapanja.
Već drugi dan istraživanja na području zvanom Križanov jarek pronađena je masovna grobnica. Obradi se pristupilo po svim pravilima struke, pri čemu su ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 82 žrtve poslijeratnog razdoblja iz grobnice dimenzija 4×4,6 m.
Maceljska gora najveće je stratiše Hrvata u Hrvatskoj – žrtava partizansko komunističkog zločina 1945 godine. Procjenjuje se da je na ovome mjestu brutalno smaknuto oko 13.000 civila, vojnika, te brojni svećenici na svome križnom putu od Bleiburga preko Slovenije do Hrvatske. Nakon partizanskog zločina područje Maceljske gore bilo je proglašeno zabranjenim područjem, proglašeno je Titovim lovištem.
Nalazi i zapisnici Državne komisije ukazuju da su žrtve na Maclju prije smrti bile vezane žicom, a usmrćivane udarcima tvrdog predmeta u glavu ili metkom u potiljak. Svjedoci i dokumenti potvrđuju i mučenja prije usmrćivanja.
Objavljena je monografije “Macelj 1945.” autora Damira Borovčaka povodu 70. obljetnice Maceljske tragedije, koja opisuje poslijeratnu kalvariju hrvatskoga naroda u režiji jugoslavenskih partizanskih osvetnika.
U Maclju je 3. lipnja 2007. svečano blagoslovljena novoizgrađena crkva Muke Isusove, spomen-zdanje svim mučenicima, zajedničko djelo mnogih štovatelja i udruženih dobročinitelja koji su sudjelovali u izgradnji.
Ono što za Poljsku i svijet predstavlja Katynska šuma, to za Hrvatsku predstavlja Maceljska šuma.
U vječni spomen, “Udruge Macelj 1945.” samostalno je ostvarila dokumentarni film Gora zločina. Povodom 70-te obljetnice izdala monografiju Damira Borovčaka Macelj 1945., potom dokumentarni film Macelj – Titovo stratište u koprodukciji s Laudato TV, a povodom 75. obljetnice zločina izdala je monografiju Damira Borovčaka Macelj 1945. na engleskom jeziku i svjedočanstvo Frana Živičnjaka, također na engleskom jeziku”.
