Tribina će se održati
u petak, 2. lipnja 2023.,
u 18 sati,
u Gradskoj knjižnici Marka Marulića
Split, Ulica slobode 2.

Hrvatska paneuropska unija
Podružnica Split

Hrvatska je postala članica EU prije gotovo deset godina, dok je odnedavno i članica, odnosno dio schengenskog i europodručja. Hrvatska javnost pružila je veliku podršku ulazu u ove integracije, jer je argumentacija koja se iznosila u javnost ukazivala na brojne pozitivne pomake i dobitke. Posebno se apostrofirala korist koja bi proizlazila iz zone slobodne trgovine, zajedničke valute i prometa ljudi i roba bez graničnih kontrola. Istodobno je (manji) dio javnosti, uključujući i neke znanstvenike i političare, bio vrlo suzdržan ili je zastupao stajalište kojim se negiralo mogućnost postizanja pojedinih pozitivnih efekata hrvatskog članstva u navedenim integracijama.
S obzirom na protok vremena, posebice hrvatskog članstva u EU, hrvatska znanstvena i stručna javnost, jednako kao i svi njeni građani, postavljaju pitanja i iznose svoja mišljenja u pogledu promjena koje su se dogodile ili se mogu očekivati na društvenom, političkom i gospodarskom planu. Postavlja se, u stvari, bez obzira na rečene prijepore, ozbiljno pitanje koje i kave su se promjene dogodile u najvažnijim sferama naših života te što u skorijoj budućnosti možemo očekivati kao pojedinci, ali jednako tako i kao osobe koje drže do temeljnih vrijednosti našeg kolektiviteta.
Između niza aspekata promatranja i analize hrvatskog članstva u EU, europodručju schengenskom području, posebno držimo značajnim i važnim progovoriti o onim aspektima na koje se osvrću hrvatski građani. A njih zanimaju odgovori na mnoga pitanja, od kojih se ovdje želimo posebno osvrnuti na političke i gospodarske reperkusije, jer ih držimo važnima i intrigantnima, kako s pojedinačnog tako i s kolektivnog stajališta. Svoja mišljenja i odgovore koje ćemo postaviti pokušat će odgovoriti naši eminentni stručnjaci.

Prof. dr. sc. Pavo Barišić, uvaženi filozof i priznati znanstvenik, član Europske akademije znanosti i umjetnosti predsjednik Hrvatske paneuropske unije, govorit će o nastanku i razvoju ideje europskih integracija te o najstarijem pokretu za ujedinjenje Europe koji ove godine obilježava stoljetni jubilej djelovanja. Osvrnut će se osobito na izvanredna postignuća Republike Hrvatske i kako je u deset godina članstva postala najuspješnija priča europskih integracija.
Akademik Anđelko Akrap, vodeći hrvatski demograf, prikazat će postojeću hrvatsku demografsku situaciju, govoriti će o uočenim demografskim trendovima nakon ulaska Hrvatske u EU, a posebice što na demografskom planu možemo očekivati u budućnosti. Osvrnut će također na mjere koje se poduzimaju s ciljem demografske revitalizacije Hrvatske.
Profesor emeritus Ljubo Jurčić, jedan od naših najznačajnijih (makro)ekonomskih stručnjaka, posebno cijenjen i poznat po svojem kritičkom propitivanju, svojim polemičkim stavovima i svojim ekspertnim analizama. Njegova izlaganja, bilo da govori o euru, inflaciji, kamatnim stopama, cijenama, plaćama ili nekim drugim ekonomskim temsama, plijene veliku pozornost slušatelja. Kao sudionik u raspravi posebno će se osvrnuti na gospodarske koristi koje je Hrvatska ostvarila kao članica EU, europodručja i shengenskog područja. Govoriti će o propuštenim prilikama i pogreškama, ali i politikama koje bi hrvatsko gospodarstvo učinilo uspješnijim.
Prof. dr. sc. Mirko Klarić, stručnjak za javnu upravu i predstojnik Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, dati će prikaz tri temeljne dimenzije procesa integracije Hrvatske u Europskoj Uniji: upravno-političku (zajednička gospodarska zona), sigurnosno-političku (zona Schengena) i ekonomsko-političku (eurozona), te ukazati na prednosti i ograničenja sa sobom donose. Iako se često promatraju kao jedinstven proces, svaka od integracija ima vlastitu dinamiku te dovodi do specifičnih izazova s kojima se upravno-politički sustav Hrvatske treba nositi.
Moderator tribine: prof. dr. sc. Ivan Pavić

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save