Mišo Relota: Josipović-Jandrokovićeva “voda na mlin” američko-turskih interesa
Predstojeći dani u BiH donose mnogo zanimljivih događanja koji će biti pravi pokazatelj što očekivati od mjeseci koji su pred nama. Hoće li oni značiti, prije svega političko – sigurnosnu stabilizaciju ili pak dodatnu destabilizaciju, ostaje nam za vidjeti. Očekuju se politički sastanci vodećih političara s predstavnicima međunarodne zajednice, a tu prije svega mislimo na predstavnike američke administracije, kao i međusobni sastanak lidera vodećih šest političkih stranaka koji predstoji ovih dana i na kojem će se vidjeti hoće li BiH nakon 13 mjeseci dobiti novo Vijeće ministara ili ćemo ostati u dosadašnjoj „pat – poziciji“.
Naravno, tu je i nezaobilazan odgovor na pitanje hoće li se nogometne reprezentacije BiH i Hrvatske uspjeti plasirati u ovim dodatnim kvalifikacijama baraža za Europsko prvenstvo u Poljskoj i Ukrajini. Naravno, da će uspjeh ili neuspjeh, ili pak uspjeh jedne od dvije izabrane vrste BiH i Hrvatske značiti također sigurnosnu stabilizaciju ili pak dodatnu destabilizaciju na ovim područjima. To su nas dosadašnja iskustva ovog tipa itekako dobro naučila u BiH.
Ako se s nogometne groznice koja trese BiH, a poglavito Federaciju BiH, prebacimo na politički teren, možemo kazati, pomalo i cinično ako hoćete, kako su Hrvati u BiH u željnom iščekivanju poruka koje će u Mostar donijeti veleposlanik SAD u Republici Hrvatskoj James Foley, a prije mogućeg konačnog raspleta mogućeg (ne)dogovora lidera šest najjačih bh. stranaka.
Naime, početkom ovog tjedna veleposlanik SAD u RH Foley, zajedno sa svojim kolegom u BiH Moonom stiže u Mostar na razgovor s predsjednicima vodećih hrvatskih stranaka. Vidjet će se kakve poruke (do)nose za Hrvate u BiH.
Praksa nas je naučila prethodnih 13 mjeseci kako su uvijek nakon razgovora s predstavnicima američke administracije, Hrvati u BiH u političkom smislu puno toga izgubili. Posljedice se već vide u djelovanju „platformaške“ vlade koja je otpočetka imala i ima američko – turski blagoslov.
Kada smo već kod Turaka, ali ne onih protiv kojih se sučeljavaju Bilićeve „trupe“ nego turske administracije, treba kazati kako je Turska imenovala ovih dana svog novog veleposlanika u BiH, inače, vrlo iskusnog diplomatu koji nam dolazi izravno iz Bagdada (Iraka). Dosadašnji će, vrlo izvjesno, biti nagrađen za svoj neizmjeran doprinos u sastavljanju aktualne „platformaške vlade“ u Federaciji BiH.
Kada smo kod Foleya, pojedini bh. mediji i portali su nedavno objavili brzojave američkog Veleposlanstva u Zagrebu koje je objavio WikiLeaks a koji otkrivaju pozadinu vanjsko-političkog angažmana Republike Hrvatske u BiH te koji bacaju novo svjetlo na ono što službeni Zagreb izričito traži za bh. Hrvate.
Brzinski rečeno, iz nekoliko je brzojava više nego očito kako Amerikanci podržavaju nastojanja Republike Hrvatske da makne temu trećeg entiteta sa stola (ova tema je elaborirana u prethodnoj kolumni, op. a), te kako službeni Zagreb zapravo želi institucionalnu ravnopravnost Hrvata i kanal na hrvatskom jeziku, a ne teritorijalne preustroje.
Pri tome su, sudeći prema brzojavima koje je objavio WikiLeaks, stavovi predsjednika Ive Josipovića i MVP Jandrokovića potpuno usklađeni. Pitanje na koji način poboljšati hrvatsku poziciju u BiH bila je jedna od glavnih tema sastanka hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića sa Stuartom Jonesom, zamjenikom pomoćnika državne tajnice SAD-a Hillary Clinton koncem 2009. Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske tada mu je po prvi put jasno iznio plan da Hrvatska želi tri stvari; jednaka politička prava bez preglasavanja, TV postaju, te zaštitu hrvatskog jezika u BiH. Jones je tada obećao da će o ovim stvarima voditi računa prilikom slijedećeg posjeta BiH, otkriva WikiLeaks.
Sastanak lidera vodećih šest bh. političkih stranaka održat će se u Sarajevu koncem ovog tjedna gdje će se konačno vidjeti može li se postići dogovor, prije svega, o formiranju novog Vijeća ministara BiH. Koliko se može „iščitati“ iz poruka koji su posljednjih dana odaslane u javnost nakon serije međusobnih razgovora lidera stranaka, kao i razgovora s predstavnicima međunarodne zajednice, za očekivati je da bi se možda i mogao postići dogovor, no bolje je kazati kako smo „blagi“ optimisti.
Foleyev posjet pred sastanak lidera političkih stranaka, kako i nedavne posjete predstavnika američke administracije BiH, jasan su znak kako SAD žele postizanje dogovora oko državne vlasti do konca mjeseca prosinca, odnosno prije 7. i 8. prosinca kada će se na američko – europskim sastancima u Bruxelesu „besjediti“ i o BiH.
O ovim predstojećim sastancima u Bruxellesu vratit ćemo se kada spomenemo Valentina Inzka, aktualnog visokog predstavnika koji je još jednom ovih dana „uzburkao“ političku scenu u BiH.
Njegovo izvješće o stanju u BiH koje je nedavno uputio Vijeću sigurnosti UN sadrži brojne kontradiktornosti, a posebno je nekorektan kada govori o aktualnim prilikama koji se vežu za bh. Hrvate. U svom izvješću pored ostalog istaknuo je kako se, citiramo: „uspostavom Hrvatskoga narodnog sabora BiH aktualizira pritisak na uspostavu trećeg entiteta u BiH.“
Inzkovo nekorektno izvješće nije neočekivano, budući da je dotični gospodin osobno nametnuo nelegalnu Vladu Federacije BiH, suspendirajući odluke Središnjeg izbornog povjerenstva BiH i Suda BiH, koji su osporili taj izbor. Osnivanje HNS-a nije pritisak za osnivanje trećeg entiteta, nego legitimno organiziranje hrvatskog naroda kako bi se ostvarila ravnopravnost Hrvata s druga dva konstitutivna naroda u BiH. I ovo izvješće je jedan u nizu pokazatelja neodgovornosti aktualnog visokog predstavnika, koji je nametnuo nelegalnu vlast.
Izgleda da je i on dio onih koji su iznimno razočarani što Hrvati u BiH nisu vukli radikalne poteze kako bi mogli ponovno uputiti tenkove i policiju na legitimne predstavnike hrvatskog naroda u BiH kao što je to bilo u bliskoj prošlosti. Možda su u pravu i oni koji tvrde kako je to još jedna njegova predstava o neophodnosti nazočnosti visokog predstavnika u svim pitanjima od značaja u BiH.
E, sada se vraćamo na već spomenute predstojeće sastanke u Bruxellesu gdje će se govoriti i o BiH, a jedna od tema bi trebala biti i uloga OHR-a i visokog predstavnika u predstojećem razdoblju, poglavito ako znamo da odnedavno u Sarajevu „stoluje“ i šef izaslanstva EU u BiH, odnosno specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen.
Javna je tajna kako pojedine moćne zemlje EU ne žele više izdvajati značajna financijska sredstva za OHR i visokog predstavnika, odnosno plaćati više njihov nerad. Bonnske ovlasti su prošlost, OHR je prošlost, Inzko je prošlost, Sorensen je budućnost. I to Inzko zna i to ga vrlo boli. Žao mu se oprostiti basnoslovne plaće koju dobija za svoj nerad u ovoj zemlji.
Također, javna je tajna kako je specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen izazvao paniku među američkim i britanskim diplomatama i u OHR-u zbog stava da se u unutarnje stvari u BiH neće miješati na način koji su oni prakticirali od dolaska u Sarajevo, vodeći politiku čvrste ruke prema domaćim političarima, prije svega hrvatskim i srpskim.
Sorensenovu tvrdnju da je Dayton stvar prošlosti američko-britanska ekipa iz OHR-a, koja u šaci drži i svog nominalnog šefa Valentina Inzka, doživjela je kao najavu raspuštanja OHR-a, u kojoj oni godinama zarađuju ogromne plaće i koriste povlastice kakve u svojim zemljama samo mogu sanjati.
E u ovom „grmu leži zec“, odatle i jesu kojekakva nekorektna Inzkova izvješća i kojekakvi njegovi potezi koji nemaju veze sa zdravim razumom. Postao je marioneta šefova iz sjene, a sve zbog novca. Pravi farizej, kako ga jednom nazvasmo! Dancu će u Sarajevu biti veoma teško bez obzira što njegov autoritet štiti Bruxelles, jer predstavnici Washingtona i Londona po BiH imaju svoje „ekspoziture”, spremne na najprljavije stvari, a naročito za izazivanje kriza. To je teren na kojem se „otrgnuta” struktura OHR-a najbolje snalazi i veliko je pitanje hoće li je EU preko Sorensena uspjeti obuzdati i poslati u povijest i gde joj je i mjesto.
Dolasku Sorensena nije se obradovao Inzko, jer je u njemu dobio alternativu već i zato što će ubuduće još više balansirati između EU i SAD, ako želi sačuvati svoj položaj.
Mišo Relota
