Nečastivi na Filozofskom
Dekan KBF-a dr. Tonči Matulić ističe da KBF Zagreb gdje god se pojavljuje nastupa pošteno i dostojanstveno. “Učinio je i činit će sa svoje strane sve što je primjereno visokoškolskoj, crkvenoj ustanovi, ali i znanstveno-nastavnoj ustanovi. Čekamo da te protusile na FF-u splasnu, jer s njihove strane nema nekih naročitih argumenata”
Prije mjesec dana, točnije 11. ožujka, na Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF) održana je svečana sjednica Fakultetskog vijeća KBF-a Sveučilišta u Zagrebu u prigodi 20. obljetnice potpisivanja Ugovora o položaju i djelovanju KBF-a u sastavu Sveučilišta u Zagrebu (1996. – 2016.). KBF je oduvijek smatrao Zagrebačko sveučilište svojom kućom koju je gradio još od trinaestog stoljeća, kad je zagrebački biskup Stjepan II. Babonić osnovao filozofsko-teološki studij. Iz te je kuće političkom odlukom izbačen 1952. godine, iako tadašnji Senat Sveučilišta u tome nije htio sudjelovati, pa je KBF de facto vraćen u okrilje Sveučilišta u Zagrebu prije dvadeset godina.
Današnji zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, govoreći na svečanoj sjednici podsjetio je kako je upravo na taj dan 11. ožujka 1869. godine Hrvatski sabor izglasao zakonski članak o utemeljenju Sveučilišta u Zagrebu. Zakonski akt Hrvatskoga sabora potvrdio je car Franjo Josip 8. travnja 1869., čime je osnovano moderno hrvatsko sveučilište s četiri fakulteta – filozofskim, teološkim, pravnim i medicinskim. Sveučilište u Zagrebu svečano je 19. listopada 1874. otvorio hrvatski ban Ivan Mažuranić, a prvi mu je rektor bio svećenik i profesor Matija Mesić.
Nerazumljiva pobuna
Imajući sve ovo u vidu, nerazumljiva je pobuna koju ovih dana provodi dio profesora i studenata na Filozofskom fakultetu (FF) Sveučilišta u Zagrebu, koji se protive najavljenoj suradnji između tog fakulteta i KBF-a. Petstotinjak studenata, dakle oko 10 posto ukupnog broja upisanih na FF-u, na Plenumu se suprostavilo izvođenju zajedničkih dvopredmetnih studija s KBF-om zato što takvu suradnju smatraju udarom na FF, ali i na cjelokupno obrazovanje. Po njima, ključna razlika između teorije utemeljene u kritičkoj misli i teorije ograničene dogmom čini ta dva fakulteta nespojivima.
Upozoravaju da je “uz problem nerecipročnog broja ponuđenih studija, neprihvatljiva i potencijalna nejednakost na tržištu rada ukoliko bi došlo do sporne suradnje”. Tu tendenciju u visokom obrazovanju u Plenumu smatraju ne samo napadom na sekularnost FF-a i klerikalizacijom cjelokupnog obrazovanja, nego i ideološkom prisilom.
Sve je to na tragu inicijative sindikata Akademska solidarnost dijela profesora i osoblja s FF-a, koji ističu kako im je “nejasno po kojem bi se to logičkom kriteriju jedan društveno-humanistički fakultet (na kojem se studiraju i predaju jezici, arheologija, sociologija, psihologija i slični znanstveni predmeti) mogao spajati s učilištem na kojem se obrazuju vjeroučitelji, crkveni orguljaši i različiti katolički birokrati”.
Pritom treba istaknuti kako iznose neistine jer se ne radi ni o kakvom spajanju već o suradnji i mogućnosti da studenti upisuju studije na jednom i na drugom fakultetu. Kao što je i iole obrazovanom građaninu sasvim jasno kako je i teologija znanost.
Od 21 odsjeka na FF-u glasovanjem se protiv najavljene suradnje izjasnilo njih samo šest. Po prijedlogu ugovora, kroz dvopredmetni studij studenti KBF-a mogli bi studirati bilo koji studij na FF-u, uz položeni prijemni ispit, a ne kako se govorilo bez njegovog polaganja. “Prema Statutu Sveučilišta, koji je obvezan i za FF i za KBF i sve druge, obvezna je suradnja i to bez obzira na vjersku, rodnu ili političku orijentaciju, ravnopravna za sve”, izjavio je ovim povodom rektor Sveučilišta u Zagrebu Boras, koji se ne boji eventualne blokade FF-a.
Međutim, dok su s FF-a protivnici suradnje itekako glasni, a uz to im podršku daju i tipovi poput nezavisnog saborskog zastupnika Stipe Petrine, koji inače nikad u životu ništa nije studirao, ali mu je nezamislivo da “Crkva spaja filozofiju sa svojim učenjem”, s KBF-a su do sada uglavnom šutjeli o svemu što se događa.
Propagandni kontekst
Tek je dekan KBF-a dr. Tonči Matulić prije nekoliko dana na međunarodnom simpoziju profesora filozofije i teologije u Zadru izvijestio kolege kako, za razliku od nekih drugih gradova u Hrvatskoj gdje filozofski fakulteti mole da se uspostavi suradnja koja se ostvaruje rutinski, spontano, u Zagrebu postoji veliki otpor. On ide dotle da se može jednostrano raskinuti lege artis sklopljeni ugovor između dviju punopravnih i jednakog prava i dostojanstva sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, FF-a i KBF-a. Sad se ide u ponovni postupak unutar kojeg postoje snažne protusile, koje to ne čine više u ime komunističke ideologije već drugih slobodarskih, anarho-liberalnih ideja.
Dr. Matulić ističe da KBF Zagreb gdje god se pojavljuje nastupa pošteno i dostojanstveno. “Učinio je i činit će sa svoje strane sve što je primjereno visokoškolskoj, crkvenoj ustanovi, ali i znanstveno-nastavnoj ustanovi. Čekamo da te protusile na FF-u splasnu, jer s njihove strane nema nekih naročitih argumenata. To je uglavnom samo juriš na onoga koga se ne voli, koga se ne želi i koga se isključuje, premda se to uvijek čini snagom lijepo sročene retorike, snošljivosti, pluralizma i demokracije. A razvidno je da iza toga svega – toga nema”, zaključio je dekan KBF-a.
Nakon što su im pod prozorima za vrijeme predavanja s ulice dobacivali kako bi im trebalo baciti bombu unutra, dekan KBF-a dr. Tonči Matulić je za RTL Danas izrazio zabrinutost zbog parola ili floskula koje zapravo dolaze iz nekog dobro poznatog propagandnog ili propagandističkog konteksta, da bi se skrenulo pozornost javnosti s bitnih stvari da se ovdje želi ostvariti jedan oblik suradnje koji je poželjan, hvalevrijedan, dobrodošao, a to je horizontalna razmjena i mobilnost studenata i nastavnika, s čime svi mogu samo dobiti, a nitko ništa izgubiti, poručio je Matulić.
Kad poslije svega čitate kako Akademska solidarnost “s gnušanjem odbija totalitarističku infiltraciju konzervativnog političkog konglomerata u sve pore društva”, pa se sjetite da su upravo s FF-a 2001. godine digli hajku na teologa dr. Tomislava Ivančića koji se zbog toga povukao s mjesta rektora Sveučilišta u Zagrebu prije nego što je i preuzeo službu, onda na kraju preostaje samo konstatirati kako je Ivo Brešan vizionarski jednu svoju dramu nazvao “Nečastivi na Filozofskom fakultetu”.
PIŠE IVAN UGRIN/MISIJA
