Život na rubu kaosa
Rusija se priprema za kaos na Bliskom istoku
{jathumbnail off}Pet lekcija vojno-uličnog preokreta u Egiptu. Revolucije i preokreti na Bliskom istoku počeli su se češće događati nego izbori na Zapadu. Komentatori i stručnjaci izdvajaju osnovne tendencije u razvoju situacije u toj regiji i upozoravaju da kaos može brzo doći do južnih granica Rusije.
Lekcija 1: ako želiš nekog lišiti vlasti – uzmi mu mobitel
Za početak preokreta protiv Muhammeda Mursija može se smatrati facebook izjava egipatskog generaliteta da je cilj vojnika obrana naroda „od terorista, ekstremista i neznalica“. Preokret je završen kad je Mursiju zaplijenjen mobitel s kojim je, preko svojeg Twittera, uspostavljao vezu sa svijetom.
Nakon zapljene mobitela nema više nikakvih komentara od Mursija koji je pod stražom na jednom od objekata egipatskih oružanih snaga. On je nenaoružan i slab. To je karakteristična osobina preokreta novog tipa: oni započinju u virtualnom prostoru i završavaju u onom trenutku kad jedna od strana nema više pristupa sredstvima komunikacije.
Lekcija 2: prvo nahrani, onda vladaj
Glavni prigovor gnjevne mase Mursiju i Muslimanskoj braći nije povezan toliko sa započetom islamizacijom društva, koliko s nepostojanjem bilo kakve druge, osim ideološke, reforme. Pokušaj da se izvrši uzurpacija vlasti bez rješenja onih problema koji su postali uzrok revolucije u 2011. (prije svega društveno-ekonomskih problema) brzo je dovela do razočaranja.
Iako većinu stanovništva Egipta čine muslimani, izgradnja islamske države bez ekonomskog napretka nije ono na što su oni računali nakon svrgavanja Mubaraka. Tijekom godinu dana mnogima je postalo jasno da umjesto starog diktatora mogu jednostavno dobiti novog. Promjena forme bez promjene sadržaja. Tom gnjevu građana koji je sve više rastao (za ostavku Mursija potpisalo je više od 22 mil. Egipćana) nedostajala je samo fizička snaga, no ubrzo je uskočila vojska.
Onaj tko na kraju dođe na vlast mora prije svega riješiti socijalno-ekonomske probleme. U protivnom također pada kao žrtva mase.
Lekcija 3: poslije svake revolucije država živi lošije
„Lekcija o tome da ne treba težiti revoluciji“, govori dekan fakulteta za svjetsku ekonomiju i politiku Više škole ekonomije Sergej Karaganov. „Revolucija je prije svega bunt. Čitava stvar je već završila loše: degradacijom Egipta. A ona će se i dalje nastaviti. Nitko ne zna kad će se zaustaviti“.
Drugi val revolucije nije donio samo olakšanje (poraz Muslimanske braće dočekali su s olakšanjem oni koji su se bojali pobjede islamista u čitavoj regiji), nego i dodatne probleme. Moguća glad u državi svakako je glavni problem.
Lekcija 4: nakon bunta treba tražiti stručnjake
Revanš vojnika u Egiptu stručnjaci ocjenjuju kao poraz „arapskog proljeća“ i takozvane „zelene demokracije“, odnosno islamista. Ono o čemu se može govoriti s određenom dozom uvjerenja jest to da politički islam teško izlazi na kraj s državnim rukovodstvom. Mursi je čistio vojne marionete iz vladinih organa i stavljao svoje ljude. No pritom njegov glavni kriterij pri odabiru kadra nije bio profesionalizam nego lojalnost. Upravo zbog toga sad treba formirati ekipu menadžera koja se neće baviti politikom nego ekonomijom države.
Lekcija 5: kriza može nastati u bilo kojem području
Bez obzira na sve greške i nedostatke Mursija, ne treba zaboraviti da je bio prvi predsjednik Egipta koji je izabran demokratskim putem. I tu činjenicu da su ga silom uklonili s vlasti teško je odrediti kao pozitivni signal. To je točnije posljedica rastućeg općeg kaosa na Bliskom istoku.
Prema mišljenju stručnjaka, iz ukupnosti kaosa nastat će novi Bliski istok s potpuno novom konfiguracijom snaga. I nema nikakve garancija da novi val političke krize neće zahvatiti države s kojim Rusija graniči na svojem južnom području.
„Na žalost, morat ćemo u sljedećim desetljećima živjeti s Bliskim istokom koji prolazi velike promjene i katastrofe, a iz kojeg će dolaziti prijetnje nestabilnosti i terorizma za ostatak svijeta, uključujući i za Rusiju“, ističe Karaganov.
Izvor: RuskiVijesnik | MN.ru
