Slika 1. Spomenik braniteljima u Osijeku (MJ) Vojno-redarstvena operacija Hrvatske vojske kodnog naziva „Baranja” izvedena je 3. travnja 1992. godine na Istočno-slavonskom bojištu. Baranju su okupirali JNA i pobunjeni Srbi pa ju se vojnom akcijom željelo osloboditi. U operaciji „Baranja“ sudjelovale su106. osječka brigada i  izviđačka četa 107. valpovačke brigade. Zapovjednik Zbornog područja Osijek, general…

Slika 1. Agresija na Republiku Hrvatsku (MJ, s izložbe) Pobunjeni Srbi su 1. travnja 1991. proglasili odvajanje od Republike Hrvatske i pripajanje Srbiji. Dana 23. srpnja 1990. sastali su se predsjednik dr. Franjo Tuđman i vođa srpske pobune predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS-a) psihijatar Jovan Rašković.  Rašković je izjavio „da se može govoriti o ustanku…

Slika 1. Mapa takozvane Republike Srpske Krajine (Wikipedia) 1. travnja 1991. takozvano Izvršno vijeće “SAO Krajine” u Korenici je donijelo odluku o ujedinjenju s Republikom Srbijom. Prema velikosrpskim planovima u tzv. SAO Krajinu trebale su ući općine Knin, Benkovac, Obrovac, Gračac, Donji Lapac, Korenica, Vojnić, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Kostajnica, Petrinja i Pakrac te…

Slika 1. Spomenik Josipu Joviću na Plitvicama (MJ) Pobunjeni Srbi su 25. ožujka 1991. organizirali takozvani „miting istine“ na Plitvicama. Pobunjenici su tražili da Nacionalni park „Plitvička jezera“ bude u sastavu takozvane SAO Krajina. Sljedećega dana Skupština općine Titova Korenica donijela je odluku o smjeni vodstva nacionalnoga parka koje nije podržavalo pripajanje SAO Krajini. 28.…

Slika 1. Zagrebački sporazum (HRT) U Veleposlanstvu Rusije u Zagrebu je 29. ožujka 1994. godine (30. ožujka rano ujutro) potpisan Zagrebački sporazum o prekidu vatre između Republike Hrvatske i predstavnika pobunjenih Srba. U ime RH sporazum je potpisao Hrvoje Šarinić, a u ime pobunjenika admiral Dušan Rakić. Zagrebačkim sporazumom trebalo je razdvojiti zaraćene strane, povući…

Slika 1. Sastanak Milošević – Tuđman (Magazin Plus) Sastanak hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana i srbijanskoga predsjednika Slobodana Miloševića, 25. ožujka 1991. u Karađorđevu poslužio je za klevetanje, blaćenje predsjednika RH kao i Hrvatske. Neprijatelji su prvo tvrdili da je sastanak bio tajni što nije točno jer je istoga dana Tanjug izvjestio o sastanku. O…

Slika 1. Karta SFRJ (croatia.ch) Stajalište Europske zajednice od 20. ožujka 1991. godine: Unutarnje i vanjske granice Jugoslavije su nepromjenjive. U složenim političkim okolnostima (pad „željezne zavjese“, raspad Sovjetskoga Saveza, prestanak hladnoga rata) Europska zajednica je prvi put 20. ožujka 1991. zauzela stajalište da su unutarnje i vanjske granice Jugoslavije nepromjenjive (princip Završnog akta iz…

Slika 1. Potpisivanje Washingtonskog sporazuma (Wikipedia) Budući da je Europska zajednica bila nesposobna zaustaviti rat u bivšoj Jugoslaviji, u rješavanje takozvane „jugoslavenske krize“ uključile su se Sjedinjene Američke Države (SAD). Washingtonski sporazum bio je prvi ozbiljni korak u zaustavljanju rata, prekinut je oružani sukob između Hrvata (HVO) i Bošnjaka (Armija BiH). Washingtonski sporazum mirovni je…

Slika 1. Demonstracije u Beogradu 1991. (9mart1-in4s.net, politika) Srpski političari (Milošević, Jović) krajem siječnja 1991. tražili su uvođenje izvanrednoga stanja u Hrvatskoj, a poslije su zbog gubitka kontrole tražili da se izvanredno stanje uvede na području cijele Jugoslavije tako da oni svuda postave svoju marionetsku upravu. Nakon neuspjelog osvajanja Pakraca od srpskih terorista i velikih…

Slika 1. Spomenik Franji Kuhariću u Petrinji (MJ) Papa Ivan Pavao II. zagrebačkoga je nadbiskupa Franju Kuharića imenovao kardinalom 2. veljače 1983. Bio je moralni autoritet za komunističke vlasti i u doba stjecanja hrvatska neovisnosti. Svojim djelovanjem hrabrio je hrvatske branitelje, tješio ucviljene majke i stalno pozivao na poštovanje moralnih načela i u ratu. „Franjo…

Slika 1. Vlado Šantić (vecernji.hr) General HVO-a Vlado Šantić bio je zapovjednik 101. pukovnije u Bihaću. Vojna policija Armije RBiH uhitila ga je 9. ožujka 1995. i od tada mu se gubi svaki trag. Nestao je 9. ožujka 1995.  Bihać su branili 5. korpus Armije RBiH i HVO  (101. pukovnija HVO-a). Petim korpusom zapovijedao je…

Slika 1. Hrvatski specijalci 1991. u Pakracu (braniteljski portal-narod.hr) U Pakracu su aktivni policajci srpske nacionalnosti i mobilizirani rezervisti razoružali policajce hrvatske nacionalnosti i zauzeli policijsku postaju 1. ožujka 1991. Bila je to oružana pobuna Srba koju je vodio Srbin Jovo Vezmar (zapovjednik policijska postaje). Sve oružje namijenjeno rezervnom sastavu policijske postaje dano je Srbima…

Slika 1. JNA u Pakracu – ožujak 1991. (HKV) 1. ožujka 1991. u Pakracu je započela oružana pobuna Srba. Policajci srpske nacionalnosti zaposleni u MUP-u RH, zajedno s mobiliziranim rezervistima, upali su u policijsku postaju u Pakracu i razoružali sve policajce Hrvate.Ovo je bio prvi otvoreni oružani sukob hrvatskih regularnih snaga sa srpskim pobunjenicima.  …

Slika 1. Ustavni sud RH (putovnica.net) Pobunjeni Srbi su sve akcije planirali i izvodili paralelno s odlukama hrvatskih vlasti o razdruživanju. Na hrvatskoj strani bili su informatori koji su obavještavali pobunjene Srbe o potezima hrvatske vlasti tako da su pobunjeni Srbi istog dana kada je hrvatska vlast objavila neku odluku ili deklaraciju odgovorili svojom odlukom…

Slika 1. Znak HOS-a (Wikipedia) Hrvatske obrambene snage (HOS) Zbog velikosrpske ugroze vodstvo Hrvatske stranke prava (HSP) osniva vojne postrojbe, Hrvatske obrambene snage (HOS). Hrvatske obrambene snage službeno su osnovane krajem lipnja (25. lipnja) 1991., kada je započela agresija na Republiku Sloveniju. Predsjednik HSP-a bio je Dobroslav Paraga, a na čelu HOS-a bio je Ante…

Slika 1. Hans Dietrich Genscher (Wikipedia) Bio je Njemački vice-kancelar od 7. svibnja 1974. do 18. svibnja 1992. kada je dobrovoljno odstupio s mjesta vice-kancelara i ministra vanjskih poslova.  Gospodin Genscher je bio arhitekt njemačkog ujedinjenja, veliki prijatelj Hrvatske i najveći zagovornik priznanja neovisnosti Republike Hrvatske. On je brzo shvatio povijesni trenutak: pad „željezne zavjese“,…

Slika 1. Granice republika u SFRJ  (Croatia.ch)   30. svibnja 1990. konstituiran je višestranački Sabor SRH na temelju slobodnih i demokratskih izbora. Sabor je tada izabrao dr. Tuđmana za predsjednika Predsjedništva SRH. Taj dan se do 2001. slavio kao Dan državnosti, a danas je samo Dan Hrvatskoga sabora.   22. prosinca 1990. u Saboru je…

Slika 1. UNPROFOR u Republici Hrvatskoj (Wikipedia)  UNPROFOR je akronim za “United Nations PROtection FORces”(hr. Zaštitne snage  UN-a). Vijeće sigurnosti OUN-a donijelo je Rezoluciju (743), 21. veljače 1992. o pokretanju mirovne operacije i slanju međunarodnih zaštitnih snaga u Republiku Hrvatsku za razdoblje od 12 mjeseci (u sklopu tzv. Vanceova plana za Hrvatsku). Snage UNPROFOR-a raspoređene…

Slika 1. Mitraljezac Filaret (Wikimedia) Nakon smrti Josipa Broza Tita (1980.) Srpska pravoslavna crkva (SPC) započinje  političko djelovanje i postaje glavni promotor stvaranja Velike Srbije. Teška gospodarska i politička situacija u Jugoslaviji i prijeteći raspad SFRJ doveo je SPC na političku scenu i dolazi do bujanja „svetosavskog nacionalizma“. Trojstvo svetosavskog  nacionalizma: Bog na nebu, kralj…

Slika 1. Damir Tomljanović (indirektno)  Damir Tomljanović Gavran poginuo je na obroncima Velebita (blizu Tulovih greda) 17. veljače 1994. Pri obilasku prve crte bojišnice snajperist ga je pogodio u glavu. Postrojbi specijalne policije pristupio je 5. kolovoza 1990., a 1. gardijskoj brigadi 15. svibnja 1991.  Prvi tereni bili su mu istočna Slavonija, Banovina i Kordun.…