Slika 1. Kopija povelje kneza Trpimira (MJ) Između Solina i Trogira smjestila su se Kaštela: Sućurac, Gomilica, Kambelovac, Lukšić, Stari, Novi i Štafilić. Arheološkim istraživanjima otkriveni su nalazi koji ukazuju da su u Kaštelima bila naselja od prapovijesti (nalazišta na više lokaliteta Resnik – antički Sikuli,  Bijaći-Stombrate, Mujina pećina, Biranj i Donje Krtine). Istraživanjima su,…

Slika 1. Naslovnica knjige Povijest Hrvata (MJ) Ivan Kukuljević Sakcinski Ivan Kukuljević Sakcinski (1816. – 1889.) bio je povjesničar, književnik, arheolog, bibliograf i političar. Pokrenuo je prvi hrvatski povijesni časopis Arkiv za poviestnicu jugoslavensku te je bio prvi predsjednik Hrvatskog arheološkog društva. Bio je počasni član Jugoslavenske akademije, kojoj je oporučno ostavio ogromnu biblioteku i…

  Slika 1. Zgrada hrvatskih obrtnika (MJ) Cehovi u južnoj Hrvatskoj naslanjaju se na tradiciju obrtništva još iz rimskih vremena, kontinuirano sve do danas. Obrtnici sjeverne Hrvatske, stvarajući prvo obrtničke bratovštine, a kasnije cehove, pokazuju u svojoj organizaciji pripadnost srednjoeuropskom prostoru. O ugledu obrtnika govore podatci da davne 1447. godine gradska uprava daje krojačima Gradeca…

Slika 1. Crkva Hrvatskih mučenika – Udbina (MJ) Pod pojmom mučenik obuhvaćeni su svi oni koji su stradali boreći se «Za krst časni i slobodu zlatnu». Dan hrvatskih mučenika je hrvatski spomendan. Tog dana Hrvatska odaje počast svojim mučenicima, braniteljima, stradalnicima i žrtvama, koji su na bilo koji način, bilo gdje i u bilo koje…

Slika 1. Spomenik dr. Anti Starčeviću u Zagrebu (MJ) Ante Starčević (1823. – 1896.), hrvatski političar, publicist, književnik, utemeljitelj Stranke prava. Jedan od najutjecajnijih političara u hrvatskoj povijesti s kraja 19. stoljeća. Studirao je filozofiju na Kraljevskoj akademiji u Zagrebu 1843. – 45., potom teologiju u Senju. U Pešti je 1846. promoviran u doktora filozofije.…

Slika 1. Gospodarski list Skupina Iliraca je na poticaj biskupa Jurja Haulika osnovala „Horvatsko-slavonsko gospodarsko družtvo”, 3. veljače 1841. godine u Zagrebu. Društvo je pokrenulo svoje glasilo „Priobćenje članovom horvatsko-slavonskoga Gospodarskog družtva“. Prvi broj tiskan je 26. siječnja 1842. Bio je prvi poljodjeljski list u Hrvatskoj i treći u Europi (iza Njamačke 1834. i Francuske…

Slika 1. Sljemenska crkva (MJ) Svetište Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata, nalazi se na najvišem vrhu Zagrebačke gore (Sljemenu). Odluka o gradnji kapele donesena je 1928. Sagrađena je prema projektu Jurja Denzlera i blagoslovljena 1932., a 1933. posvetio ju je zagrebački nadbiskup Antun Bauer. Isusovac Josip Müller vodio je izgradnju. Zamišljena je kao spomenik na 1000.…

Slika 1. Zvončari (MJ) Zvončari su skupina muškaraca zaogrnuti životinjskim krznom, naopako okrenutom ovčjom kožom te sa zvonom ili zvonima oko pasa. Po zvonima su prozvani zvončari. Kreću se na različite načine i zvone. Na glavi često imaju crne maske, a na sebi majice s mornarskim prugicama. Svako mjesto Kastavštine ima svoju skupinu zvončara koji…

Slika 1. Zvjezdarnica u Zagrebu (MJ) Zvjezdarnica u Puli osnovana je 1869. zbog potreba mornarice. Također, obavljala je i znanstvena istraživanja. Saveznički bombarderi, tijekom II. svjetskog rata , uništili su zvjezdarnicu u potpunosti. Zvjezdarnica u Zagrebu Zvjezdarnica u Zagrebu smještena je na Gornjem gradu u Popovom tornju u Opatičkoj ulici broj 22. Svečano je otvorena 5.…

Slika 1. Spomenik Gaju Liberiju u Sinju (MJ) Pradomovina nogometa Sinjski nogometni entuzijast i arheolog amater Bepo Britvić (1917. – 1982.) pola života posvetio je dokazivanju da je nogomet rođen upravo u Cetinskoj krajini, što mu je priznala i FIFA. Naslovnica biltena svjetske nogometne organizacije FIFA-e News broj 71. iz 1969. godine, koji je objavljivan…

Slika 1. Spomen-ploča na Narodnom domu (MJ) Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske. Hrvatski…

Slika 1. Bolnica Rebro (MJ) Preteče bolnica su hospitali (lat. hospitalis “gostinjski”) i lazareti. Hospitali su služili za smještaj i liječenje stranaca, a lazareti za goste koji su morali određeno vrijeme provesti u karanteni (obično 40 dana) zbog zaštite od širenja kuge i drugih bolesti. Hospitali su bili i ubožnice u kojima se smještalo siromašne.…

Slika 1. Spomenik u Krašiću (MJ) Alojzije Viktor Stepinac (1898. – 1960.), zagrebački nadbiskup (1937. – 1960.), kardinal, blaženik, mučenik. Spomen dan Stepinčevo  je 10. veljače. Studirao je na Papinskom sveučilištu Gregoriani. Za svećenika je zaređen u Rimu 26. listopada 1930. Papa Pio XI. imenovao ga je 28. svibnja 1934. nadbiskupom koadjutorom s pravom nasljedstva.…

Slika 1. Ivan Merz, Bazilika srca Isusova (MJ) Hrvatski blaženici su: Miroslav Bulešić, Gracija Kotorski, Ivan Merz, Jakov Zadranin, Julijan iz Bala, Augustin Kažotić, Alojzije Stepinac Blaženi Miroslav Bulešić  Miroslav Bulešić (1920. – 1947.), župnik u Baderni i Kanfaranu, poglavar u sjemeništu i tajnik svećeničkog zbora u Pazinu. Studirao je na Papinskom sveučilištu Gregorijani filozofiju…

Slika 1. Drinske mučenice (blaženice) (MJ) Hrvatske blaženice su: Marija Petković, Ozana Kotorska te Drinske mučenice: s. Marija Jula Ivanišević, s. Marija Bernadeta Banje, s. Marija Krizin Bojanc, s. Marija Antonija i s. Marija Berchman. Blažena Marija od Propetog Isusa Petković  Marija Petković (Blato, Korčula, 1892. – Rim, 1966.), časna sestra poznata je i pod…

Slika 1. Spomenik Josipu Juraju Strossmayeru u Zagrebu (MJ) Josip Juraj Strossmayer (1815. – 1905.), hrvatski biskup, političar i dobročinitelj. Strossmayer je doktorirao filozofiju (u Pešti) i teologiju (u Beču). Zaređen je 1838. Godine, a 1849. imenovan je za srijemsko-bosanskoga biskupa sa sjedištem u Đakovu (na prijedlog bana Josipa Jelačića). Službovao je pod geslom „Sve…

Slika 1. Bista i spomen ploča Izidoru Kršnjavom u Zagrebu (MJ) Isidor Iso Kršnjavi (1845. – 1927.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, pisac i političar. Doktor filozofije i prava, prvi sveučilišni profesor povijesti umjetnosti, arheologije i povijesti kulture na Sveučilištu u Zagrebu, prvi ravnatelj Strossmayerove galerije starih majstora i urednik njezinog prvog kataloga, utemeljitelj Društva umjetnosti…

Slika 1. Stari grad Dubrovnik (MJ) Stari grad Dubrovnik (lat. Ragusium) uvršten je 1979. na UNESCO-ov popis Svjetske baštine. Gradske zidine – građene su od 13. do 17. stoljeća za potrebe obrane i zaštite. Duge su 1940 m, visoke do 25 m, prema kopnu debljine 4-6 m, a prema moru 1,5 do 3 m. Zidine…

Slika 1. Naslovnica knjige o Svetozaru Borojeviću (MJ) Svetozar Borojević (1856. – 1920.) je u Hrvatskoj prešućeni austrougarski feldmaršal i vojskovođa koji je spriječio prodor Rusa na Dunav (1914. – 1915.) i organizirao obrambenu frontu na Soči, umjesto na rijeci Savi, gdje je odbio niz talijanskih ofenziva i na kraju ih porazio (1916.). Zvali su…

Slika 1. Hrvatski plemići (s izložbe, MJ) Plemstvo, društveni stalež prisutan u različitim civilizacijsko-kulturnim sredinama nastao izdizanjem pojedinih obitelji čija se moć temeljila na vlasništvu nad zemljišnim posjedima i na gospodstvu nad ljudima nižega društvenog položaja. Kao vladajući društveni sloj u europskim državama, plemstvo se održalo sve do razdoblja stvaranja modernih nacionalnih država u drugoj…