Category Archives: Domovina

Ivan Meštrović

Slika 1. Zdenac života u Zagrebu (MJ) Ivan Meštrović (1883. – 1962.) bio je hrvatski kipar, arhitekt i književnik. Meštrović je najistaknutiji kipar hrvatske moderne skulpture 20. stoljeća, začetnik i ideolog nacionalno-romantične skupine Medulić (umjetnost nadahnuta nacionalnim junačkim pjesmama). Najveći dio života živio je izvan domovine: u Italiji, Švicarskoj, Francuskoj i Sjedinjenim Američkim Državama gdje…

Read more

Hrvatski sveci

Slika 1. Svetište u Šibeniku (MJ) Marko Križevčanin Sveti Marko Križevčanin (1589. – 1619.), svećenik, košički mučenik, profesor teologije, kanonik i misionar. Beatificiran 15. siječnja 1905. Punim imenom zvao se Marko Stjepan Krizin. Studirao je najprije u isusovačkom kolegiju u Grazu, zatim u rimskom kolegiju Germanicum et Hungaricum. Bio je svećenik u svojoj župi u…

Read more

„HOS nije u službenom protokolu“!?

Slika 1. Znak HOS-a (Wikipedia) U najavi obilježavanja 25-te godišnjice VRO “Oluja”piše: „HOS nije u službenom protokolu“.!? Zašto? Kako nije? Kome smeta HOS 2020.? HOS smeta neprijateljima hrvatske države i hrvatskoga naroda (komunistima, četnicima, antifama, levičarima, smušenjacima i dezerterima). Dezerteri ne znaju da su pripadnici HOS-a legalni hrvatski branitelji, da je njihov grb legalan i…

Read more

NATJEČAJ DOMOLJUBNE POEZIJE: „POSAVINO, VOLIM TE KAO MAJKU“

  • Written by:

Posavski književni krug koji djeluje u okviru Društveno-kulturne platforme za Bosansku Posavinu, a u povodu godišnjice početka egzodusa hrvatskoga naroda sa njihovih ognjišta u Bosanskoj Posavini objavljuje   NATJEČAJ DOMOLJUBNE POEZIJE „POSAVINO, VOLIM TE KAO MAJKU“   Na Natječaj se mogu prijaviti pjesnici s jednom pjesmom domoljubnog sadržaja. Forma i duljina teksta pjesme nisu ograničeni. Prijaviti se…

Read more

Začetnici hrvatske arheologije

Slika 1. Bista fra Luje Maruna (MJ) Šime Ljubić Šime Ljubić (1822. – 1896.), župnik, teolog, hrvatski arheolog, povjesničar, političar i biograf Za vrijeme studija, odlukom C. kr. odbora za istraživanje i očuvanje starih spomenika u Austriji, bio je upućen u Trst kao pomoćnik P. Kandleru pri istraživanju rimskih naseobina u Dalmaciji. Za boravka u…

Read more

Prva hrvatska štedionica

Slika 1. Palača Prve hrvatske štedionice (MJ) Prva hrvatska štedionica osnovana je 4. ožujka 1846. u Zagrebu temeljem Uredbe donesene 23. listopada 1844. u Beču. Temeljem navedene Uredbe, štedionice su mogle osnivati udruge građana. Osnivači su bili Ljudevit Gaj, Dimitrija Demetar, Antun Mažuranić, barun Ambroz Vranyczany, barun Franjo Kulmer, A. Popović i dr. Prva hrvatska…

Read more

Drvene igračke Hrvatskoga zagorja

Slika 1. Drvena igračka (MJ) Drvene igračke Hrvatskoga zagorja tradicijski su hrvatski proizvod nastao u 19. stoljeću u Zagorju. Upisane su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i na UNESCO-v popis nematerijalnih dobara svjetske baštine u Europi (2009. godine). Na području Hrvatskoga zagorja, odnosno Krapinsko-zagorske županije, naraštajima se izrađuju drvene igračke čiji izričaj nije promijenjen…

Read more

Hrvatska tradicijska drvena brodogradnja

Slika 1. Muzej na otvorenom u Betini (MJ) Hrvatska tradicijska drvena (mala) brodogradnja važan je dio hrvatske kulturne baštine, nacionalne materijalne i duhovne kulture. Brodice i manji brodovi služili su lokalnom stanovništvu za zadovoljavanje potreba: ribolov, prijevoz ljudi, tereta i stoke. Također su brodovi služili za gusarenje i obranu teritorija, mali brzi brodovi dobrih manevarskih…

Read more

Pavlini u Hrvatskoj

Slika 1. Crkva u Remetama (MJ) Pavlini (lat. Ordo fratrum S. Pauli primi eremitae: Red braće sv. Pavla prvoga pustinjaka, akr. OSPPE), katolički monaški red. Red nosi ime po sv. Pavlu Tebanskom (III./IV. st.) kojega tradicija smatra prvim pustinjakom i začetnikom kršćanskoga anahoretizma. U vrijeme progona cara Decija odlazi u pustinju, gdje do kraja života…

Read more

Ivan Gundulić (1589. – 1638.)

Slika 1. Gundulićev spomenik u Dubrovniku (rad Ivana Rendića, 1893.) (MJ) Gjivo Franov Gundulić (1589. – 1638.), hrvatski je barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik; od XIX. stoljeća Ivan, talijanski Giovanni Gondola, nadimak Mačica. Potomak je dubrovačke plemićke obitelji. Školovao se u Dubrovniku i nakon završetka školovanja (1608.) postaje član Velikoga vijeća te obavlja državno-administrativne…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Vinodolski zakonik

Slika 1. Vinodolski zakonik (MJ) Vinodolski zakonik najstariji je cjelovito sačuvani hrvatski pravni dokument. Napisan je glagoljicom 6. siječnja 1288.  u Kaštelu Frankopan u Novom Vinodolu. To je hrvatski pisani popis običajnog prava vinodolskih općina (Novi, Ledenice, Bribir, Grižane, Drivenik, Hreljin, Bakar, Trsat, Grobnik). Zakonik ima 77 članaka kojima su uređeni odnosi između gradova slobodne…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske

Slika 1. Licitarsko srce (MJ) Dana 15. studenoga 2010. tradicija pravljenja licitara upisana je na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi. Šareno ukrašeni proizvodi od tijesta i meda nazivaju se licitari. Tradicionalno se proizvode u središnjem i nizinskom dijelu Hrvatske. Simbol su sjeverne Hrvatske. Obrtnici (licitari, medičari) prave šareno ukrašene kolače, druge medenjake, napitke…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Julije Klović

Slika 1. Spomenik Juliju Kloviću ispred galerije u Zagrebu (MJ) Juraj Julije Klović (1498. – 1578.) (latinski Georgius Julius Croata, tal. Giulio Clovio Croata), hrvatski je slikar i minijaturist. Kada se zaredio, promijenio je svoje ime Juraj u Julije, u čast svoga učitelja slikarstva Giulija Romana. Živio je u Veneciji, Budimu na dvoru Ludovika II.…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Zelena potkova

Slika 1. Zrinjevac (MJ) Zelena potkova ili Lenucijeva (Lenuzzijeva) potkova naziv je za urbanističku cjelinu koja se sastoji od sedam trgova – perivoja i jednoga parka u Donjem gradu u Zagrebu. U drugoj polovici 19. stoljeća formirao se urbanistički  i građevinski Donji grad, zamišljena je Zelena potkova ili tzv. Lenucijeva potkova koja je Zagrebu dala atribut modernoga grada.…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Faust Vrančić (Homo universalis)

Slika 1. Bista Fausta Vrančića, Tehnički muzej u Zagrebu (MJ) Faust Vrančić (Šibenik, 1. 1. 1551.  ̶   Venecija, 20. 1. 1617.) bio je izumitelj, jezikoslovac, biskup, diplomat, (hrvatski Leonardo da Vinci). Govorio je sedam jezika. Pisao je djela iz tehnike, lingvistike, filozofije, književnosti, povijesti i teologije. Podrijetlom je iz ugledne šibenske plemićke obitelji. Na njegov…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Suhozid

Slika 1. Suhozid na Velikom Kornatu (MJ) Umijeće suhozidne gradnje upisano je u Registar kulturnih dobara RH 2013. godine, a  početkom 2016. započela je međunarodna inicijativa za izradu nominacije prema UNESCO-u kako bi umijeće suhozidne gradnje bilo upisano na Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva.  28. studenoga 2018. na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine čovječanstva upisano je…

Read more

Srpski zločin u Erdutu 22. prosinca 1991. – NE ZABORAVITI!

Slika 1. Ostaci starog grada Erduta (MJ) Erdut je imao 1459 stanovnika, prema popisu iz 1991. godine, od čega su većina bili Hrvati. Prvi napad i zločin s teritorija Srbije Prvi napad i zločin s teritorija Srbije bio je napad na Centar za obuku u Erdutu, 25. srpnja 1991. godine. U ranu zoru 25. srpnja…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Zagrebačka katedrala

Slika 1. Zagrebačka katedrala (MJ) Zagrebačka katedrala, punim imenom Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava, najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Prva je i najznačajnija gotička građevina Hrvatske. Zagrebačku biskupiju osnovao je Ladislav I. (1040. – 1095.), mađarski kralj iz dinastije Arpadovića (vladao je od…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Hrvatski Božićni običaji

Slika 1. Jaslice od perušina (komušina) (MJ) Hrvatski narod ima dugu povijest, bogatu kulturnu baštinu, vlastiti nacionalni i duhovni identitet kojeg je uspio očuvati usprkos nasrtaja osvajača i nerazumijevanja svjetskih moćnika.   Tradicija božićnih običaja je duga, bogata i raznovrsna. Svaka regija u Hrvatskoj imala je svoje specifičnosti i na taj način pridonijela bogatstvu naše…

Read more
Skip to content