Slika 1. Kuća Šenoa (MJ) Kuća Šenoa (Zagreb, Ive Mallina 27) pruža svjedočanstvo o četiri naraštaja obitelji Šenoa (tijekom 182 godine). Muzej Kuća Šenoa otvoren je 14. listopada 2016. Obiteljska zbirka Šenoa proglašena je kulturnim dobrom Republike Hrvatske (RH) i nalazi se na Listi zaštićenih kulturnih dobara RH.   Slika 2. i 3. Radna soba…

Slika 1. Pieta pred ulazom u crkvu (MJ) Zavjetna crkva posvećena Majci Božjoj Sveta Mati Slobode zavjetna je crkva u spomen poginulima za Domovinu, na Jarunu u Zagrebu. Smisao je svetišta gajiti vjeru hrvatskoga puka u zagovor Blažene Djevice Marije te očuvati od povijesnog zaborava ime svakoga hrvatskog branitelja koji je darovao svoj život za domovinu.…

Slika 1. Zgrada Medicinskog fakulteta u Zagrebu (MJ) Prvi zahtjevi za osnivanjem medicinskog studija u Hrvatskoj sežu u 1790. godinu. Unatoč svemu, prvi napori za osnivanjem Medicinskoga fakulteta u Hrvatskoj mogu se pronaći tek sredinom druge polovice 19. stoljeća. Hrvatski sabor je 5. siječnja 1874. proglasio Zakonski članak ob ustrojstvu sveučilišta Franje Josipa I. u…

Slika 1. Zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (MJ) Biskup Josip Juraj Strossmayer (1815. – 1905.), teolog, političar, humanist, vizionar, inicijator i pokrovitelj važnih kulturno-prosvjetnih i znanstvenih projekata, jedna je od najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatskih ličnosti 19. st. Doktor filozofije i teologije, profesor Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu, dvorski kapelan i jedan od trojice ravnatelja Augustineuma…

Slika 1. Zora dalmatinska (njuškalo.hr) Zora dalmatinska je hrvatski književni časopis (tjednik) koji je izlazio od 1844. do 1849. u Zadru. Tjednik je izlazio u vrijeme ilirskog preporoda i poticao ujedinjenje hrvatskih zemalja, ali je zastupao dalmatinski pravopis.  Tjednik je pokrenuo i uređivao hrvatski liječnik, novinar i publicist dr. Ante Kuzmanić uz pomoć tiskare braće…

Slika 1. Kapela Krista Kralja na groblju Mirogoj (MJ) Mirogoj, zagrebačko gradsko groblje, utemeljeno je 1873., a službeno otvoreno 6. studenoga 1876. Prvi ukop bio je 1. studenoga 1876. Mirogoj spada u najljepša groblja u Europi. To je lijepi park i umjetnička galerija na otvorenome. Mirogoj se naziva i hrvatski Panteonom zbog velikoga broja poznatih…

Slika 1. Plinska rasvjeta u Zagrebu (danas) (MJ) Uljane i petrolejske svjetiljke Oko 1750. ulice grada bile su osvijetljene malim uljanim svjetiljkama koje su svake večeri palili gradski nažigači. Kuće i trgovine bile su osvijetljeni svijećama sve do sredine 19. stoljeća, kad se uvode petrolejke. Zagrebački trgovac Julio Demetorff donio je prvu petrolejku iz Beča…

Slika1. Spomenik Ivanu Zajcu u Rijeci (MJ) Ljubav i zloba Ljubav i zloba smatra se prvom hrvatskom operom; praizvedena je 28. ožujka 1846. u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu. Skladatelj opere je Vatroslav Lisinski, libreto za operu napisao je Josip Car, a Dimitrije Demeter ga je preradio pa su ga navodili kao autora libreta. Instrumentalizaciju…

Slika 1. NP Paklenica (MJ) Nacionalni parkovi Paklenica i Sjeverni Velebit nalaze se unutar Parka prirode Velebit. Područje Paklenice proglašeno je nacionalnim parkom 19. listopada 1949. (Paklenica je prvi put bila proglašena Nacionalnim parkom još 1929. godine, ali zakonom kojega je trebalo revidirati svake godine, a što se nije činilo). Sjeverni Velebit je najmlađi nacionalni…

Slika 1. Sveto brdo (MJ) Velebit, reljefno i vegetacijski najznačajnija planina Hrvatske, zbog svojih prirodnih vrijednosti i značaja za očuvanje biološke raznolikosti, 1978. godine uvršten je u mrežu međunarodnih rezervata biosfere UNESCO-a. Pripada Dinarskom gorju, a parkom prirode proglašen je 1981. Unutar granica Parka smještena su i dva nacionalna parka, Nacionalni park Paklenica i Nacionalni…

Slika 1. Spomenik Đuri Deželiću u Zagrebu (MJ) Đuro Stjepan Deželić (1838. – 1907.) bio je književnik, povjesničar, publicist, novinar i gradski vjećnik grada Zagreba. Zaslugom Đure Deželića uređeni su Sveučilišni, Akademički i Nadbiskupski trg te brojne gradske ulice u Zagrebu, vodovod, pučke škole i humanitarne ustanove. Bio je član Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja. Družba…

Slika 1. Muzej krapinskih neandertalaca (MJ) Nalazište krapinskih neandertalaca na lokalitetu „Hušnjakovo“ prvi je paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj, a pripada među najznačajnije paleoantropološke lokalitete svijeta. Iznimnim bogatstvom  nalaza i otkrićem najvećega obitavališta neandertalskoga pračovjeka, zahvaljujući geologu i paleontologu Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru, do danas je ostalo nenadmašno vrelo suvremenih znanstvenih informacija. Slika 2. Skulptura pračovjeka…

Slika 1. Grb grada Iloka –  Društvo Iločana i prijatelja Iloka (MJ) Grad Ilok razvio se na obroncima Fruške gore, iznad Dunava. Stari kraljevski grad Ilok  najistočniji je grad Republike Hrvatske. Arheološki nalazi pokazuju da je bio naselje od mlađeg kamenoga doba do današnjih dana. Arheološka istraživanja su otkrila bogata nalazišta vinkovačke i vučedolske kulture.…

Slika 1. Biokovo (MJ) Biokovo se proteže duž Jadranske obale od prijevoja Dubci do Baćinskih jezera (općina Ploče), a sjevero-istočnu granicu čini dionica autoceste A1. Biokovo pripada Dinarskom planinskom lancu koji se pruža od Ćićarije u Istri do granice s Crnom Gorom. Najviši vrh planine je Sveti Jure, visok 1762 metra, na kojemu se nalazi…

Slika 1. Zavižan (MJ) „Hrvatsko planinarsko družtvo u Zagrebu“ osnovano je 15. listopada 1874., samo sedamnaest godina nakon osnutka prvoga planinarskoga društva na čitavom svijetu (u Londonu). Hrvati su deveti narod u svijetu s planinarskim društvom. Osnovano je na inicijativu Đure Pilara, poznatoga znanstvenika i svojedobno rektora Sveučilišta u Zagrebu, i Bude Budisavljevića, velikoga župana…

Slika 1. Dinara (MJ) Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Dinara dijeli Livanjsko polje od Sinjskoga te čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini od 84 km (druga po dužini planina u Dinarskom gorju, nakon Velebita), između…

Slika 1. Spomenik banu Josipu Jelačiću u Zagrebu (MJ)   Josip grof Jelačić Bužimski (1801. – 1859.), general, hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban od 1848. do 1859. Školovao se u najelitnijoj plemićkoj školi u bečkom Therezianumu i napravio uspješnu vojničku karijeru.  Kralj Ferdinand I. Habsburgovac 23. ožujka 1848. godine imenovao ga je hrvatskim banom i kraljevskim savjetnikom te…