Slika 1. Naslovnica “Anima Dalmatica” (MJ) “Anima Dalmatica” ̶  životno djelo Ljube Stipišića Dalmate. Ljubo Stipišić Dalmata (1938. – 2011.) hrvatski melograf, aranžer, skladatelj, dirigent, voditelj zborova i klapa, slikar… Bio je osnivač i voditelj mnogih klapa: Jeka Jadrana, Oktet DC, Kantaduri, Trogir, Vokalisti Salone, Poj Samobor i mnoge druge. Zvali su ga i “Otac…

Slika 1. Bećarac (izvođači) (min-kulture.hr) Bećarac je na listi zaštićenih nematerijalnih dobara Republike Hrvatske od 2006., a na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva nalazi SE od 2011. godine. Bećarac – vedra, inatljiva i mudra filozofija života Bećarac je vokalno ili vokalno-instrumentalni napjev. Izvodi se uz glazbenu pratnju, a samo iznimno bez glazbene podloge.…

Slika1. Gliptoteka HAZU u Zagrebu (MJ) Pojam gliptoteka (grčki: glyptos – skulptura i theke – spremnica) označava spremnicu (zbirku) izrezbarenih predmeta, spomenika od kamena, zbirku kipova, skulptura i drugih umjetničkih predmeta. Riječ Gliptoteka skovao je knjižničar bavarskog kralja Ludviga I. Najpoznatiji muzeji koji nose ime gliptoteke su: Glyptothek u Munchenu Ny Carlsberg Glyptotek u Kopenhagenu…

Slika 1. Kaštelanska maslina (MJ) Kaštelaska maslina Kaštelanska maslina u Kaštel Štafiliću stara je preko 1700 godina te je 1990. zaštićena kao spomenik kulturne baštine. Zovu je kaštelanka, perišićevka (prema kaštelanskoj obitelji Perišić), mastrinka i kaštelanska mastrinka. Stablo je visoko preko 10 metara, a osnovne grane rastu pod kutom od oko 40 stupnjeva.   Slika…

Slika 1. Dr. Drago Štambuk (Croatia.org)  Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što sažima i predočava na jednostavan i razumljiv način poput oznaka (eng. brand) bit hrvatskoga jezika kao trojstvenoga ili tropletnoga jezika, sastavljenoga od triju dionica (stilizacija ili idioma/narječja) – čakavske, kajkavske i štokavske. Zlatna formula ča-kaj-što proistječe iz svega što jest hrvatski jezik i upućuje…

Slika 1. Naslovnica Hrvatskog školskog pravopisa, 2005. Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) skupni je naziv za nacionalni standardni jezik Hrvata te za skup narječja i govora kojima govore ili su nekada govorili Hrvati. Standardni i književni jezik u hrvatskom jeziku nisu sinonimi jer književni jezik osim standardnog jezika rabi i dijalekte, žargone i slično. Znanost…

Slika 1. Kopija Baščanske ploče -Jurandvor (MJ) Cijelu povijest hrvatskoga književnoga jezika od Baščanske ploče do naših dana Dalibor Brozović podijelio je u šest razdoblja: tri predstandardna i tri razdoblja razvoja jezičnoga standarda. a) predstandardna razdoblja: razdoblje: od početka pismenosti (9./10. st.) do konca 15. stoljeća: prevlast čakavštine, jak utjecaj hrvatskocrkvenoslavenskoga jezika, glagoljica, sukcesivno javljanje…

Slika 1. Naslovnica tjednika Telegram iz 1967.  “Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezikaˮ objavljena na prvoj stranici zagrebačkog tjednika “Telegram – Jugoslavenske novine za društvena i kulturna pitanjaˮ, godina 8., broj 359., 17. ožujka 1967. godine. Tekst “Deklaracije” sastavljen je u prostorijama Matice hrvatske tjedan dana prije objave. Sastavili su ga znanstvenici, književnici…

Slika 1. Višeslavova krstionica (MJ)   Hrvatska pisana srednjovjekovna kultura je tropismena: glagoljica, ćirilica, latinica te trojezična (latinski, staroslavenski, hrvatski). Ovdje je riječ o korištenju latiničnoga pisma kod Hrvata. Latinica je povijesno hrvatsko pismo, prvo pismo s kojim su se Hrvati susreli pri naseljavanju prostora na kojima danas žive. Tijekom povijesti latinica je istisnula ćirilicu…

Hrvatsku kulturnu baštinu čine tri pisma (glagoljica, ćirilica i latinica) te trojezična kultura hrvatskog srednjovjekovlja (latinski, staroslavenski i hrvatski). Ovdje je riječ o hrvatskoj ćirilici koja se dugo zapostavljala iz političkih razloga.   “Ćirilica je istočnokršćansko ili grčko pismo prilagođeno slavenskim jezicima. Premda u većini njime pišu pravoslavni slavenski narodi, ćirilicu je vrlo rano prihvatio…

Slika 1. Glagoljično slovo (Krk) (MJ) Hrvatsku jezičnu baštinu čine tri pisma: glagoljica, ćirilica i latinica te trojezičnost: latinski, staroslavenski, hrvatski. Ovdje je riječ o hrvatskoj glagoljici. Slika 2. Spomenik glagoljici (slovo az) na vidikovcu Treskavac blizu Baške, rad Ljube De Karine Glagoljica je staroslavensko pismo kojeg su Hrvati koristili od IX. do XIX. stoljeća.…

 Prvi je javno demonstrirao uporabu etera za narkozu William Thomas Green Morton u Massachusetts General Hospital u Bostonu 16. listopada 1846. Pet mjeseci nakon javne demonstracije eterske  narkoze u Bostonu, u Zadru su kirurzi Cezar Pellegrini-Danieli, Jerolim Definis i Toma Fumegallo uz pomoć Ivana Bettinia obavili prvu operaciju u eterskoj narkozi, 13. ožujka 1847. godine,…

Slika 1. Naslovnica knjige o Franji Kuhariću (MJ) Papa Ivan Pavao II. zagrebačkoga je nadbiskupa Franju Kuharića imenovao kardinalom 2. veljače 1983. Bio je moralni autoritet za komunističke vlasti i u doba stjecanja hrvatska neovisnosti. Svojim djelovanjem hrabrio je hrvatske branitelje, tješio ucviljene majke i stalno pozivao na poštovanje moralnih načela i u ratu. „Franjo…

Slika 1. Arheološki lokalitet Bribirska glavica (MJ) Bribirska glavica (uz Biskupiju, Nin i Solin) spada u najvažnije arheološke lokalitete Hrvatske i spomenik je kulture najviše kategorije. Otac hrvatske arheologije fra Lujo Marun vršio je istraživanja 1908. godine i lokalitet nazvao „Hrvatskom Trojom“.    Arheološki lokalitet Bribirska glavica obuhvaća površinu od 7 hektara. Nalazi se iznad…

Slika 1. Detalj sa spomenika hrvatskoj himni u u Zelenjaku (MJ) “Horvatska domovina” Na naslovnoj stranici književnoga lista Danica objavljena je 14. ožujka 1835. domoljubnu pjesmu Horvatska domovina. Pjesmu je napisao zagrebački pravnik i književnik  Antun Mihanović (1796. – 1861.), jedan od pjesnika hrvatskoga narodnoga preporoda. Dijelovi pjesme postali su osnova današnje himne Republike Hrvatske.…

Slika 1. Spomenik Petru Preradoviću u Zagrebu (MJ) Petar Preradović (1818. – 1872.), austrijski general, hrvatski književnik, pjesnik i prevoditelj, najznačajniji pjesnik hrvatskog romantizma. Preradović je svoj života proveo izvan domovine službujući u mnogim mjestima Austro  ̶ Ugarske Monarhije. Pod utjecajem Ivana Kukuljevića Sakcinskog Preradović je počeo pisati na hrvatskome jeziku (1840.). U svojim pjesmama…

Slika 1. Spomenik Antunu Gustavu Matošu u Zagrebu (MJ) Antun Gustav Matoš (1873. – 1914.), hrvatski pjesnik, novelist, esejist, feljtonist i putopisac. Matoš je za sebe znao reći: ,,Ja sam dakle Bunjevac porijeklom, Srijemac rodom, a Zagrepčanin odgojem.“ Nakon što je dezertirao iz Austro-ugarske vojske pobjegao je u Srbiju i živio u Bogradu tri godine.…

Slika 1. Visovac (MJ) Na Visovačkom jezeru nalazi se otočić Visovac koji je pored Skradinskog buka najprepoznatljiviji i najpoznatiji dio Nacionalnog parka Krka. Nalazi se u mirnom toku rijeke Krke između Roškog Slapa i Skradinskog Buka. Franjevci su se sklonili na Visovac pred osmanlijskom navalom tijekom 15. st. Prije njih su otok nastanjivali pustinjaci sv.…

Slika 1. Tvrđava Klis (MJ) Na prijevoju između Kozjaka i Mosora, na strateški važnom položaju, podignuta je tvrđava Klis na nepristupačnoj strmoj hridi. Tvrđava spada među najistaknutije utvrde u Hrvatskoj, jedan je od najcjelovitijih primjera fortifikacijske arhitekture u Hrvatskoj. Utvrda je podignuta na stjenovitoj klisuri koja se pruža u smjeru sjeveroistok-jugozapad i izdaleka je gotovo…