Plenković obrazlaže ratifikaciju Istanbulske konvencije knjigom Rade Borić

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku 31. listopada objavilo je Izvješće o provedenom savjetovanju na Nacrt prijedloga Zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji – poznatijeg pod nazivom Istanbulska konvencija.

To se izvješće na stranicama Vlade više ne može pronaći, a nije riječ o tehničkom problemu nego je samo ministarstvo uklonilo izvještaj iz nepoznatog razloga. Ipak, Narod.hr u njegovu je posjedu pa donosimo zanimljiva objašnjenja iz samog izvješća.

Kao argument za opravdanost ratifikacije Istanbulske konvencije se, između ostaloga, navode pojmovnik i priručnik koji sadrže definiciju “roda”.

“Definicija spola odnosi se na obilježja prema kojima se biološki razlikuju žene i muškarci dok je definicija roda određena sustavom društvenih uloga i očekivanja, odnosno načinom na koji neko društvo definira položaj žena i muškaraca. Sukladno Pojmovniku rodne terminologije prema standardima Europske unije(u izdanju Ureda za ravnopravnost spolova, 2008.): ‘Koncept roda se odnosi na društvene razlike između žena i muškaraca, razlike koje su naučene, koje se mijenjaju s vremenom i koje imaju širok raspon varijacija unutar jedne kulture i između kultura. Rod se definira kao društveno-kulturalni koncept kojim se pridaje značenje razlici spolova, kao tvorbeni element društvenih odnosa koji se temelje na uočenim razlikama između spolova te kao primarni način izjednačavanja odnosa moći(Wallach, Scott: 2003). Kulturno uvjetovana rodna podjela na muško i žensko, naime, nije binarno simetrična ni vrijednosno neutralna, već je uspostavljena na hijerarhijskom načelu i kao takva povratno djeluje na društvene odnose spolova u određenoj zajednici. Spolom se smatraju biološke značajke koje obilježavaju ljudska bića kao žene i muškarce. U društvenim se znanostima spol definira kao društvena i zakonska klasifikacija bioloških značajki koje osobe dijele na samo dvije kategorije, na muški i ženski spol’.”, navodi se, između ostaloga, u odgovoru Ministarstva.

Prvi na popisu je Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske unije (2007.)

Radi se o publikaciji koju je izradio Centar za ženske studije, a uredila Rada Borić iz Nove ljevice, dok ju je izdao Vladin ured za ravnopravnost spolova, u vrijeme kad je na vlasti bio Ivo Sanader.

U pojmovniku se u uvodu navodi da “nije normativan jer pokazuje svu složenost uvođenja i korištenja pojmova vezanih uz ravnopravnost spolova i daje vlastiti uvid u razumijevanje rodne terminologije.”

Vidi se dakle da je namjera ovog priručnika aktivistička – uvođenje pojmova u upotrebu, što se posebno naglašava u nastavku za rodnu terminologiju:

“[Pojmovnik] je i instruktivan jer se zalaže za jasnost i odlučnost u upotrebi rodnog jezika i terminologije, jer promicanje rodne terminologije omogućuje osvještavanje važnosti rodne perspektive u javnom diskursu. To je ujedno i pretpostavka za obrazovanje europske građanke/građanina.”

Radi se o pojmovniku koji odražava stavove njegovih autora koji ni na koji način nisu obvezujući za bilo koga – građane, znanstvenike, stručnjake, a još manje za države…

Tko je izradio Pojmovnik?

“U izradi Pojmovnika sudjelovale su suradnice Centra za ženske studije:
Valerija Barada, Rada Borić, Iva Bulić, Egli Ilić, Slavica Jakobović Fribec, Biljana Kašić, Ana Pavlić, Jasminka Pešut, Sandra Prlenda, Marjeta Šinko i
Snježana Vasiljević.”

Kako je nastao?

U uvodu stoji da je Pojmovnik nastao prema publikaciji Odjela Europske komisije za promicanje jednakih mogućnosti (“100 words for equality. A glossary of terms on equality between women and men”).

Što to znači?

To što je neku publikaciju izdalo neko tijelo EU ili VE, neki njihov ured, odjel ili komisija, kao što je kod drugog priručnika iz odgovora ministarstva na komentare o ratifikaciji Istanbulske konvencije (“Uvođenje rodno osjetljivog proračuna: provedba u praksi“) – to nije argument za uvođenje rodne terminologije i ideologije u zakonodavstvo i javne politike. Radi se samo o neobvezujućim publikacijama koje su na tržištu, slobodne za korištenje.

Isto tako, to što je nešto izdala ili poduprla neka europska ili međunarodna institucija, dala neku preporuku i sl., pogotovo nije argument za nekritičko prihvaćanje i usvajanje.

Tko je Rada Borić?

Rada Borić, jedna je od osnivačica Centra za ženske studije, feministička aktivistica, članica brojnih međunarodnih ženskih mreža i inicijativa. “Nova ljevica okuplja ljude koji su se dokazali zauzimanjem za ljudska prava i javno dobro, i kojima nije stalo do političkih karijera. Civilno društvo ima ograničene mogućnosti utjecaja i zato stvaramo političku stranku”, objasnila je Rada Borić, i izrazila “zadovoljstvo najavom podizanja kreditnog rejtinga Hrvatske”. Neobično je i zanimljivo kada lijevi političari i aktivisti podržavaju izvješća Standard & Poors’a u vlasništvu američkih financijskih društava i privatnog kapitala koja uz Moody’s i Fitch svojim svojim ocjenama kreditnog rejtinga kroje sudbine velikih banaka, tvrtki, država i cijele eurozone.

Nova ljevica – tko su ljudi koji stoje iza nje?

Na Sveučilištu u Helsinkiju Rada Borić vodila je kolegij o kulturnoj povijesti Balkana i Zagreba i radila kao lektorica hrvatskog jezika. Centar za ženske studije korisnik je institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, a kao institucija neformalnog obrazovanja od 1995. provodi i razvija vlastiti program obrazovanja uz stalno nastojanje da se ženski ili rodni studiji integriraju u institucije vis okog obrazovanja. U tome su uspjele kada je početkom 2016. osnovan Centar za ženske studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, prvi centar takve vrste u sklopu akademskog sustava RH. Međutim, zahvaljujući predavačicama na fakultetima ulazile su na sveučilišta i indirektno. Na ženskim studijima predaje Nadežda Čačinovič, koja je u isto vrijeme na Odsjeku za filozofiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta predavala etiku, a u Centru kolegij Žene i filozofija. ” Rekla bih da su se predavačice ohrabrivale u “švercanju” ženskih tema u sveučilišne kurikulume, tako da su na fakultetima konačno postale legitimnima primjerice feminističke teorije”, kazala je Rada Borić u razgovoru za H-alter.

O pojmu ‘rod’ u Zagrebačkoj skupštini

Podsjetimo, Gradska skupština grada Zagreba je usvojila Prijedlog razvojne strategije Grada Zagreba za razdoblje do 2020. godine.

Prije izglasavanja prijedloga razvojne strategije predložena je izmjena kojom se iz dokumenta uklanja termin “rodni” – protiv čega se pobunio dio zastupnika u skupštini pod vodstvom Rade Borić. Nakon žustre rasprave gradska je skupština ipak izglasala prijedlog razvojne stategije bez rodne terminologije s 26 glasova za i 19 glasova protiv.

Zlatko Hasanbegović iz Nezavisni za Hrvatsku rekao je kako nasuprot stajalištu zastupnice Borić oni, “naravno, podupiru ovaj zaključak o izmjenama prijedloga razvojne strategije”, objasnivši kako se “netko nestrpljiv, moguće u stručnim službama, zaigrao i u razvojnu strategiju pokušao uvrstiti i dosjetke iz pojmovnika rodne terminologije gospođe Borić i Centra za ženske studije”.

“U duhu Orwelove distopije pokušalo se u ovaj dokument podmetnuti niz besmislica poput promicanje uporabe tzv. rodno osjetljivog jezika ne samo u tijelima Grada Zagreba već, ni manje ni više, u javnom govoru. Dalje, usklađivanje akata Grada Zagreba s tzv. rodno osjetljivim jezikom ili tzv. rodno istraživanje na razini Grada radi procjene gradskog proračuna s obzirom na tzv. rod. Kažem „takozvani“ budući da u rječnicima hrvatskoga jezika, za razliku od stanovitih pojmovnika, poznajemo samo jednu ili više definicija roda od kojih ni jedna nije ono što se Vama čini, uvažena zastupnice Borić”, rekao je Hasanbegović.

“U ovoj gradskoj skupštini, među ostalim, sjedi i pet zastupnika koji nikada, u bilo kojim okolnostima i pod bilo kojim uvjetima, ne bi prihvatili pokušaj penetracije tzv. rodne pseudoideologije u strateške dokumente Grada Zagreba, i bez obzira na to što je ova vrsta ideološke subverzije i metajezika nažalost uspjela prodrijeti mimo ustavnih vrednota u dio zakona i nacionalnih strategija, a koje je usvojio Hrvatski sabor naravno pod pritiscima stanovitih lobija. Dok ovdje sjede zastupnici iz Nezavisni za Hrvatsku, sve dok čine skupštinsku većinu, ideološka kolonizacija tzv. rodne ideologije neće proći u bilo kojem obliku. Dakle, poštovana gospođo, osobo Borić, drugarice i drugovi – no pasaran! Prvo to provedite kroz Hrvatski sabor, a tek onda ćemo o tome raspraviti ovdje u gradskoj skupštini”, zaključio je.

U obrazloženju izmjena u pogledu termina “rod” u razvojnoj strategiji stoji:

“Ustavom Republike Hrvatske među najvišim vrednotama ustavnog poretka i temeljnim ljudskim pravima i slobodama između ostalog je utvrđena i ravnopravnost spolova. Zakonom o ravnopravnosti spolova razrađuju se Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode i utvrđuju opće osnove za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova, te definira i uređuje način zaštite od diskriminacije na temelju spola i stvaranje jednakih mogućnosti za žene i muškarce.

S ciljem dosljednije uskladbe pojmova što ih se rabi u prijedlogu Razvojne strategije Grada Zagreba za razdoblje do 2020. godine i pripadajućim dokumentima s terminologijom koja je pretežito i uobičajeno u uporabi u hrvatskom pravnom sustavu, pojam „rodni“ predlaže se izostaviti iz cijelog tekstaPrijedloga razvojne strategije i pripadajućih dokumenata, slijedom čega se predloženim zaključkom predlaže brisanje termina „rodni“ iz cjelokupnog teksta Prijedloga strategije.”

Izvor: narod.hr

2 comments

  1. kristijan

    Na temelju vaše aktivnosti gosp. Trniniću preporučam Vam šetnju kroz šumu, duboko disanje i lagani povjetarac…

  2. Marijan Trninić

    Na temelju aktivnost drugarice Borić (angažirana na sve strane) vidim da je zapustila svoje zdravlje, pa smatram da joj organizam ima ogromnu potrebu da uzme ono što joj je neophodno, to je kura C vitamina.

Odgovori

Skip to content