Ratna odšteta – 3 činjenice

Ministar uprave Lovro Kuščević ustvrdio je u četvrtak kako Hrvatska ima moralno i međunarodno utemeljeno pravo tražiti ratnu odštetu od Srbije zbog agresije tijekom Domovinskog rata.

“Srbiji nije pametno da se razgovara o ratnoj odšteti, a za Hrvatsku je vrlo pametno. Mislim da Hrvatska ima pravo i na moralno, a i međunarodno utemeljeno pravo tražiti ratnu odštetu od Republike Srbije za sva zlodjela koja su napravili tijekom Domovinskog rata”, rekao je Kuščević uoči sjednice Vlade prošloga tjedna.

1.Što omogućuje ratnu odštetu?

Sporazum o normalizaciji iz 23. kolovoza 1996. u Beogradu, članak 7. tog Sporazuma govori da se u roku od 6 mjeseci treba sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu. U međuvremenu, Hrvatska tužba za genocid na Haaškom sudu, iako odbačena po pitanju genocida dala je jasnu definiciju da Srbija treba isplatiti ratnu štetu Republici Hrvatskoj, potvrđujući izrijekom mogućnost govora o ratnoj odšteti s obzirom:

da je Republika Hrvatska bila napadnuta na svom teritoriju,
da je na Republiku Hrvatsku izvršena agresija od strane JNA i srpskih snaga

2. Koliki je iznos počinjene ratne štete?

Ministarstvo rada i socijalne skrbi te Državna revizija za popis i procjenu ratne štete, 2006. godine, napravili su opsežan dokument s točnim izračunom počinjene izravne materijalne štete za uništenu imovinu kao i nematerijalne štete, a koja se odnosi na žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama.

Izračunom je utvrđeno da počinjena izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosi 236 431 568 000 kuna ili oko 32 milijarde eura, dok su ukupni izdaci za žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama bili veći od 36 milijardi kuna, sa godišnjom tendencijom rasta od 4,578 milijardi, čime se u 2017. godini dug neizravne štete popeo na preko 82 milijarde kuna ili oko 11 milijardi eura.

3. Procjena stvarne štete kroz posljedice rata na imovinu, dohodak i broj zaposlenih

“Ako se zbroje i neizravni gubici, tj. i oni nastali posljedicom rata u Hrvatskoj, onda ratna odšteta iznosi oko 252 milijarde dolara, tj. onoliko koliko je jednom izračunao pokojni general Praljak“, zaključio je 9. veljače Ante Nazor, a potvrdio je Ljubo Jurčić ovim riječima “postoji statička odšteta koja se odnosi na štetu tijekom rata, ali i da postoje posljedica rata na imovinu, dohodak i broj zaposlenih; te da prema tom izračunu je brojka do koje je došao pokojni general Praljak točna.

Tijekom Domovinskog rata, 300 tisuća ljudi izgubilo je posao, a ako se uzme da je tridesetak tisuća eura prosječna proizvodnost po radniku godišnje, dođe se do te brojke.” Danas u intrevjuu, Andrija Hebrang potvrdio je kako je bila oformljena jedna stručna, nevladina skupina koju je oformio Slobodan Praljak, a koja je postavila pitanje gubitka između sedam i devet godišnjih BDP-a u ratu.

Izvor: Hina/narod.hr

 

Odgovori

Skip to content