TwitterFacebookPinterestGoogle+

26. ožujka 2017. Diva Grabovčeva – tko je heroina koja je dobila prvu hrvatsku operu u BiH?

  • Written by:

Hrvatska povijest od samih početaka do današnjeg dana dala je mnoge velike žene koje su trajno i bitno obilježile povijest svog naroda, kako dobrotom i nježnošću, tako i hrabrošću i odlučnošću, za što svjedoče primjeri iz još uvijek živog sjećanja iz Domovinskog rata.

Hrvatica i hrvatska žena, oduvijek je na poseban način davala pečat svojoj obitelji, svome domu i svom narodu.

Zbog toga je hrvatski narod prepun prekrasnih pjesama i hvalospjeva posvećenih ženama, Hrvaticama i majkama, a to je jedan od razloga zašto naš narod sa toliko ljubavi čuva vjeru i spomen na jednu ženu – Isusovu majku djevicu Mariju.

Ipak, u narodnoj svijesti i pamćenju, dvije žene-djevojke ostale su istaknute do današnjih dana:

Diva Grabovčeva i Mila Gojsalić.

Na današnji dan 26. ožujka 2017. izvedena je prva hrvatska opera u BiH, posvećena slavnoj Hrvatici iz tog kraja – djevojci Divi Grabovčevoj.

Za ovaj muzičko-scenski događaj libreto je napisao fra Ante Marić, muziku komponirao maestro don Dragan Filipović, a aranžman napravio Fedor Vrtačnik. Operu je izveo Dubrovački simfonijski orkestar kojim je dirigirao Mladen Tarbuk, a režiju je potpisala Jasna Žarić.

Opera je izvedena pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića i predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.

Diva Grabovčeva – Božji dar roditeljima i hrvatskom narodu

Diva Grabovčeva, kći Luke i Luce Grabovac živjela je u Rami, negdje u 17. stoljeću, u vremenu turske vladavine. Bila je Božji dar roditeljima. U poodmakloj dobi, Bog je milostivo pogledao na dvoje vjernih sluga i podario im prekrasnu djevojčicu koju su nazvali Diva.

Po ondašnjim običajima, kad je bila dovoljno odrasla, roditelji je šalju na čuvanje stada ovaca na planinu. Kad je stasala u djevojku, bila je izrazito lijepa i tom svojom ljepotom plijenila pozornost velikog broja katoličkih mladića.

No, u ramsku krasoticu zagledao se i mladi turski beg.

Kako narodna priča, koja se prenosi s koljena na koljeno govori, jednom prilikom kada je sa svojim prijateljicama bila na mjesnom bunaru, pored njih nailazi turski mladić Tahir-beg s Kupresa. Odmah mu zapada ljepota djevojke u oči. Od tada je često tražio razlog da dođe u Ramu i Varvaru kako bi susreo Divu. Kako je vrijeme prolazilo, Tahir-beg se zaljubljuje u djevojku i jednom prilikom ju je zaprosio. Diva, koje je prema legendi bila izrazito pobožna, odana Bogu i katoličkoj vjeri, tu prošnju odbija jer se ne želi udati za Turčina.

Na drugi pokušaj prosidbe, na koju je Tahir-beg poslao svoje izaslanike i svoje darove, Diva, a i njeni roditelji dali su isti odgovor. Ljutit i uvrijeđen zbog ponovnog odbijanja njegove prosidbe, Tahir-beg je vrebao priliku kako bi oteo djevojku i na silu je doveo sebi za ženu.
Tahir-beg sa svojim slugama odlazi u planinu gdje je mlada Hrvatica čuvala stado, s odlukom da se pod svaku cijenu ‘dokopa’ djevojke.

Kad je našao Divu, pokušao joj je silom oduzeti djevojaštvo, ali se djevojka borila za svoju čast, te ju je Turčin ubio nožem.

Tako je svoj život, na oltaru vjere i odanosti Bogu i Kristu, položila mlada djevojka i krasotica koju hrvatski narod Rame pamti stoljećima, a za nju danas zna, divi se i pamti joj svaki hrvatski čovjek.

Bilo je u ramskoj i hrvatskoj povijesti mnogo “Tahir-begova” nasilnika koji su nosili različita imena, vjere i ideologije, te se njihov zulum odrazio na duši ramskog i hrvatskog čovjeka. Samo ga jedna stvar sačuvala do današnjega dana, koja je i Divi Grabivčevoj davala snagu: vjera u Boga i svjetlo Gospodina Isusa Krista, više nego bliska povezanost s Katoličkom crkvom i narodni duh koji nije klonuo niti u najteža vremena.

Tekst je napisan u spomen na Divu Grabovčevu i sve hrvatske žene mučenice koje su ljubile Boga, svoju djecu i svoj narod do same smrti.

Hrvatski narod iz Rame, u Bosni i Hercegovini, svake prve nedjelje u srpnju masovno hodočasti na jedan usamljeni grob na Kedžari, usred Vran planine. 

U njemu počiva tijelo Dive Grabovčeve, hrvatske mučenice.

Početkom dvadesetog stoljeća hrvatski arheolog i povjesničar umjetnosti Ćiro Truhelka otvorio je grob i potvrdio da u njemu leže kosti mlade krasotice. Truhelka je objavio na tu temu knjigu ‘Djevojački grob’.

Diva Grabovčeva je opjevana u mnogim narodnim pjesmama, a u novije doba mučenicu i hrvatsku ženu općenito, počastio je i prekrasnom pjesmom Marko Perković Thompson ovim riječima:

Pogledaj u oči našim ženama,
i kad vidiš jedan divan sjaj,
to je Diva Grabovčeva,
još je ona živa znaj.

Surovo je ovo vrijeme, ljudi zli,
vlada opći nespokoj,
ja se osjećam bolje kada pjevam ti o njoj,
o toj ženi, čistoj, hrabroj,
Divi Grabovčevoj.

Izvor: narod.hr

Komentari