Pelješki most: Što je bilo odlučujuće kod izbora izvođača radova?

U ponedjeljak će Hrvatska potpisati ugovore o izgradnji Pelješkog mosta s kineskim izvođačem radovapotvrdio je nedavno ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Tako će ovaj važan hrvatski infrastrukturni projekt, velikim dijelom financiran sredstvima Europske unije, ostvarivati kineski izvođač, kojega financijski podupire Kina, usprkos tome što su na natječaj bili prijavljeni i europski izvođači.

Samo dan prije ministrove najave, austrijski je Strabag zatražio odgodu početka radova na tom infrastrukturnom projektu jer je na hrvatsku odluku uložio žalbu Upravnom sudu, a o tom pitanju se obratio i Europskoj komisiji.

Prisjetimo se kako se Hrvatska odlučila upravo za kineskog izvođača.

Hrvatske ceste izabrale su sredinom siječnja kineski konzorcij “China Road and Bridge Corporation” (CRBC) za gradnju mosta. Ponuda koju su dostavili iznosila je 2,6 milijardi kuna s PDV-om i bila je najniža od svih pristiglih.

Na te rezultate natječaja žalile su se druge dvije zainteresrane tvrtke- austrijski Strabag i talijansko-turski konzorcij sastavljen od tvrtki Astaldi i IC Ictas, tražeći da cijenu izgradnje izračunaju neovisni konzultanti.

Pritisak kineskog veleposlanika u Hrvatskoj utjecao na odluku?

Upravo u trenutku kada je Hrvatska trebala odlučivati o ovim žalbama, kineski veleposlanik u Hrvatskoj Hu Zhaoming, zbog te je teme sazvao konferenciju za medije.

Kineski odgovor Strabagu nakon žalbe na natječaj za Pelješki most: ‘Argumenti su neutemeljeni, sve se znalo od početka’

“Hrvatska je procijenila gradnju Pelješkog mosta na 1,8 milijardi kuna. Kineska tvrtka je ponudila znatno više od toga, preko dvije milijarde kuna. To ne može biti damping cijena. Što se tiče optužbi zbog državnih potpora od početka se znalo da iza kineskog ponuđača stoji država. Svi su znali s kime se suočavaju na natječaju i nije mi jasno zbog čega tek sad na tome inzistiraju”, rekao je Hu Zhaoming te istaknuo: “Kineske kompanije imaju izvanredne reference za gradnju mostova. Hrvatska je napravila odličan izbor. To je poruka i ostalim kineskim kompanijama da se dobrodošle u Hrvatsku”- rekao je kineski veleposlanik. Time je već tada poslao poruku hrvatskim institucijama koje su trebale odlučiti o žalbi austrijske i talijansko-turske tvrtke.

Hrvatska strana nakon toga je, početkom ožujka, odbila žalbe austrijskog Strabaga, te zajednice ponuditelja talijanskog Astaldija i turskog IC Ictas Isaat Sanayi.

Kinesko veleposlanstvo pozdravlja odbijanje žalbi na izbor izvođača Pelješkog mosta

Austrijski Strabag nije se zastuvio na tome, nego je uložio Žalbu upravnom sudu i Europskoj komisiji.
Hrvatska će, usprkos tome, u ponedjeljak potpisati ugovore s kineskim konzorcijem.

Je li pritisak kineskog veleposlanika utjecao na hrvatsku odluku?

Od početka radova u vrijeme Sanadera, preko obustave u vrijeme Kosor, Milanovićevog raskida ugovora s hrvatskim izvođačem do sadašnje odluke Plenkovićeve vlade

Prisjetimo se, goruće pitanje povezivanja hrvatskog juga s ostatkom države gradnjom Pelješkog mosta aktualno je još od prvog desetljeća hrvatske samostalnosti.

Prvi projekt izgradnje Pelješkog mosta, koji je započeo 2007., provodio je hrvatski konzorcij Konstruktor-Viadukt-Hidroelektra, pobijedivši na natječaju na kojega su bile prijavljene slijedeće tvrtke: Dywidag (iz Njemačke), Strabag (iz Austrije), Cimola (iz Italije), Eiffel (iz Francuske); and Alpine Bau (iz Austrije).

Vlada Jadranke Kosor je 2009. prekinula izgradnju Pelješkog mosta zbog svjetske ekonomske krize, a dolaskom Milanovićeve vlade projekt izgradnje mosta je odbačen, a ugovor s dotadašnjim izvođačem raskinut.

Milanović: Vjerojatnost da Vlada zaboravi u nekom dokumentu spomenuti Pelješki most isto je kao da petero ljudi izađu goli na cestu – takva greška je statistički nemoguća

Tek nakon nekoliko godina ponovno se pokreće pitanje izgradnje mosta.

EU sredstvima osigurano je 357 milijuna eura bespovratnih sredstava za provedbu ovog projekta, što je oko 85% s obzirom na ukupne troškove.

Raspon mosta iznosit će 2404 metara, i to je drugi raspon u Europi po duljiniza ovješene mostove. Bit će visok 55 metara te širok 21 metar.

Izvor: narod.hr

Odgovori

Skip to content