TwitterFacebookPinterestGoogle+

Predavanje akademika Rudolfa o granicama Republike Hrvatske

  • Written by:

Akademik Davorin Rudolf je u velikoj dvorani Zavoda HAZU-a u Splitu održao predavanje „O granicama Republike Hrvatske“. Organizator predavanja bila je Udruga pomorskih kapetana Split i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Splitu.

Slika 1.

Slika 1. Akademik Davorin Rudolf i ing. Sanjin Dumanić

Uvodno se prisutnima obratio predsjednik Udruge pomorskih kapetana Split kap. Sanjin Dumanić, dipl. ing. te najavio akademika Davorina Rudolfa.

Akademik Davorin Rudolf je održao sjajno predavanje, pojasnio što je važno znati kada se govori o međunarodnim granicama Republike Hrvatske. Akademik je pojasnio na koje se način može odrediti granica. Kada se neka država osamostaljuje njene granice su one koje su zatečene na dan osamostaljenja pa tako za novonastale države raspadom Jugoslavije vrijedi pravilo da su međunarodne granice one koje su bile kod datuma osamostaljenja. Hrvatska je proglasila osamostaljenje, razdruživanje od bivših jugoslavenskih republika na dan 25. lipnja 1991. godine pa su međunarodne granice one koje su bile u trenutku osamostaljenja. To vrijedi za sve jugoslavenske republike. Badinterova komisija je prihvatilo to načelo da su međunarodno priznate granice novonastalih država granice kod osamostaljenja države.Primjenom navedenog međunarodnog načela određivanja granice novonastale države se izbjegavaju mnogobrojni konflikti koji se javljaju kod utvrđivanja povijesnih granica. To načelo je Republika Hrvatska prihvatila ali nažalost bivše republike nisu jer imaju teritorijalne pretenzije na hrvatski teritorij (Slovenija, BiH, Srbija i Crna Gora)

Slika 2

Slika 3

Slika 2. i 3. Granice bivših republika postaju međunarodne granice

Akademik Rudolf je pojasnio povijesni kontekst razgraničenja nakon raspada Austrougarske monarhije. Tajnim Londonskim ugovorom iz 1915. godine je Italiji dat hrvatski teritorij, nakon nastanka države Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) vođeni su mučni pregovori da se vrati oteti hrvatski teritorij. Doktor Ante Trumbić je bio pregovarač u ime novonastale države i on se silno borio da se otuđeni hrvatski teritorij vrati. Akademik Davorin Rudolf je naglasio da je američki predsjednik Thomas Woodrow Wilson zaslužan za vraćanje hrvatskog teritorija jer nije prihvatio tajni Londonski ugovor. On je kazao da međunarodni ugovori ne mogu biti tajni pa je tako najveći dio teritorija vraćen i potpisan je Rapalski ugovor (1920) kojim je određena granica između Italije i novonastale države SHS. I tako Hrvati trebaju biti zahvalni Thomasu Woodrowu Wilsonu za poništenje tajnog Londonskog ugovora i vraćanje hrvatskog teritorija. Zanimljivo je da se predsjedniku T. W. Wilsonu nismo odužili ni imenovanjem ulice ili trga njegovim imenom! 

Nakon Drugog svjetskog rata bilo je mnogo petljanja oko granice s Italijom i konačno je razgraničenje napravljeno 1954. godine. Opet se pokušalo trgovati s hrvatskim teritorijem.

Slika 4.

Slika 4. Tajni Londonski ugovor

Slika 5.

Slika 5. Granica prema Rapalskom ugovoru (1920. godina)

Slika 6.

Slika 6. Prijedlozi za razgraničenje nakon Drugog svjetskog rata

Slika 7.

Slika 7. Hrvatsko more i gospodarski pojas

Nakon raspada komunističke Jugoslavije, 1991. godine, novonastale države (bivše republike) Slovenija, BiH, Crna Gora i Srbija imaju velike pretenzije na hrvatski teritorij i granice još nisu određene iako se to može rješiti za 5 minuta (kako je kazao akademik Rudolf) primjenom međunarodnog načela kojim se vodila i Badinterova komisija.

Slovenci traže izlaz na otvoreno more iako na to nemaju pravo ali imaju neškodljiv prolaz. Također traže cijelu ili 4/5 Savudrijske uvale iako im to po pravu mora ne pripada niti po Badinterovoj komisiji. Akademik Rudolf je pojasnio kako su tekli razgovori i što se sve događalo, pokazao je karte i prijedloge za razgraničenje. Ivica Račan je kao predsjednik vlade prilikom druženja (moguće i pušenja trave, napomena autora) dogovorio da se Slovencima da 160 četvornih kilometara hrvatskoga mora! Tadašnja vlada i drug Mesić su svjesno davali hrvatski teritorij. Nakon godinu dana drug Račan je poslao pismo drugu Drnovšeku da se njihov, nikad ratificirani, sporazum otkazuje. Taj sporazum je bio krajnje štetan za Hrvatsku, kasnije je korišten u svim kombinacijama za moguće sporazumno razgraničenje a bio je i osnova za arbitražnu odluku. Tim sporazumom je Hrvatska trebala izgubiti morsku granicu s Italijom.

Slika 8.

Slika 8. Sporazum Račan-Drnovšek

Slika 9.

Slika 9. Hrvatsko stajalište o crti razgraničenja

Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić je također napravila veliku štetu jer je crtu razgraničenja na kopnu, koja je osnova za povlačenje crte razgraničenja na moru, pomaknula s ušća rijeke Dragonje na kanal svetog Odorika. Pri dogovaranju crte razgraničenja sa susjedima hrvatski pregovarači su pokazali svoje neznanje (nisu htjeli uvažiti mišljenje stručnjaka), nezainteresiranost i izdajničke namjere. Bilo je slučajeva da pregovarači nisu znali što pripada Hrvatskoj! To se događa kada politika imenuje pregovarače, a ne struka. Najveću štetu su napravile SDP-ove vlade (Račanova i Milanovićeva), ali nisu čisti ni drugovi iz HDZ-a.

Slika 10.

Slika 10. Izdajnički potez hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, pomicanje kopnene granice na kanal sv. Odorika

Akademik Rudolf je pokazao skice i karte te pojasnio kako je hrvatska diplomacija odradila sramotan posao jer nije štitila hrvatske interese (Savudrijska uvala, Klek, Prevlaka).

Slika 11.

Slika 11. Razgraničenje s BiH

Pelješki most se gradi na hrvatskom teritoriju i tu nema nikakvih dvojbi!

Slika 12.

Slika 12. Razgraničenje s Crnom Gorom

Sramotan sporazum o razgraničenju s Crnom Gorom.

Hvala akademiku Davorinu Rudolfu na izvrsnom predavanju o granicama Republike Hrvatske. Predavanje je bilo za pomorske kapetana ali bi ovakva predavanja trebalo održavati po školama, fakultetima i za građanstvo jer mnogi ne znaju na koji način se određuje međunarodna granica i koje su međunarodne granice Republike Hrvatske.

Dr. Marko Jukić/hu-benedikt.hr

Komentari