TwitterFacebookPinterestGoogle+

DA SE NE ZABORAVI Pokolj u Lovasu, listopad 1991. godine

  • Written by:

Pokolj Hrvata u Lovasu se dogodio između 10. i 18. listopada 1991. godine. Počinitelji su pripadnici JNA, pripadnici paravojnih četničkih postrojbi, domaći Srbi.

JNA je pozvala stanovniku Lovasa da predaju oružje (pregovori u Šidu 27. rujna 1991.). Budući da su okolna hrvatska sela bila uništena, stanovnici ubijeni i prognani stanovnici Lovasa nisu pristali na kompletnu predaju oružja. Naime, predali su dio oružja jer su se željeli braniti od četnika. JNA je prvi put napala Lovas 30. rujna 1991. godine. Samo dva dana kasnije je ponovno izvršen napad u kojemu je oštećen silos i katolička crkva.

10-ti listopada JNA i paravojne postrojbe su ponovno napali Lovas. Tog dana ubijene su 23 osobe. Na hrvatskim kućama su morale stajati bijela plahte a Hrvati su  morali nositi bijele vrpce na ruci.

17. listopada, srpska paravojska je ponovno napala sela i ubili nekoliko mještana. Svi muškarci u dobi od 18 do 55 godina, njih oko 70-ak, su potom pozvani na sastanak gdje su im dodijeljene zadaće za prisilni rad. Dana 18. listopada srpska paravojska je izabrala 15 muškaraca, pretukla ih a potom zaklala noževima. Ostalih 50-ak muškaraca je odvedeno u divljinu gdje im je rečeno da će otići u berbu. Na putu je paravojska ubila dvojicu muškaraca.

Pokolj u minskom polju

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) dodao je zločin u Lovasu na popis optužbe protiv Slobodana Miloševića. Goran Hadžić je također bio optužen zbog uništavanja kuća i kulturnih spomenika, ubojstva civila i zatočeničkih objekata u Lovasu. ICTY je sljedeće naveo o događajima 18. listopada 1991. u Lovasu.

„Dana 18. listopada 1991. godine, pripadnici JNA, TO-a, SAO SBZS, i dobrovoljačke jedinice “Dušan Silni” prisilili su 50 hrvatskih civila, zatočenih radi prisilnog rada u zgradi zadruge u Lovasu, da odu do jednog minskog polja na izlazu iz sela Lovas, oko 20 kilometara jugozapadno od Vukovara. Na putu prema tom minskom polju, pripadnici ovih srpskih snaga ubili su vatrenim oružjem jednog zatočenika. Kada su došli do minskog polja, zatočenici su prisiljeni da uđu u minsko polje i da nogama čiste tlo ispred sebe kako bi polje očistili od mina. Najmanje jedna mina je eksplodirala i srpske snage su otvorile vatru na zatočenike. Poginuo je 21 zatočenik, neki u eksplozijama mina, neki u oružanoj vatri. Imena žrtava navode se u Dodatku I koji se daje u prilogu ove optužnice.“

Kada je jedna mina pokrenula cijelu seriju eksplozija, vojnici su istodobno otvorili vatru na skupinu.Pri toj akciji, 21 osoba je ubijena, a 14 je ozlijeđenih. Leševi su ostali ležati na polju sve do sljedećeg dana, kada su zakopani u masovnu grobnicu.

Međutim, valja napomenuti da se jedan oficir JNA dovezao vozilom do lokacije te zaustavio tu akciju, psujući srpsku paravojsku. Time je spašeno 30-ak života. Na naredbu časnika, 11 ranjenih je odvezeno do Šida na zdravstveni pregled, no osoblje je bilo odbojno te im dalo samo nužnu njegu.

Još 19 Hrvata su srpske postrojbe ubile 18-tog. listopada u samom Lovasu.

Ukupno su srpske postrojbe uništile 260 kuća,i to u potpunosti. Najviše je štete napravljeno prigodom granatiranja sela prije njegova zauzeća. Prema procjenama, sveukupno je ubijeno između 70i 85 mještana Lovasa.

Srpsko tužiteljstvo je teretilo 14 pripadnika JNA, lokalne teritorijalne vlasti i paravojne formacije “Dušan Silni” da su lišili života 70 osoba. Prvostupanjskom presudom su izrečene presuda (2012. godine) koje je Prizivni sud (2014. g.) ukinuo i naložio novo suđenje. Bio je to uobičajeni čin srpskog pravnog cirkusa koji nije želio osuditi zločince.

Godine 2017. dovršeno je snimanje dokumentarnog filma o pokolju u Lovasu, Krvava berba grožđa.

Marko Jukić/hu-benedikt; Foto: Spomen soba

Komentari