TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA – Javno zdravstvo u Hrvatskoj

Slika 1. Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar” (MJ)

Središnja ustanova javnoga zdravstva u Hrvatskoj, osnovana je 4. rujna 1926. godine. Ustanovu je utemeljio dr. Andrija Štampar uz pomoć Rockefellerove fondacije.

Škola je osnovana kao ogranak zajedničke ustanove pod imenom Higijenski zavod sa Školom narodnog zdravlja u Zagrebu kojoj su 1926. godine bile pridružene i druge ustanove na više lokacija u Zagrebu; Institut za socijalnu medicinu, Epidemiološki zavod s odjeljenjem: Bakteriološko-serološko odjeljenje, Kemijsko odjeljenje, Antirabično odjeljenje, Odjeljenje za cijepljenje protiv boginja; Kužna bolnica. Škola je imala jako važnu ulogu u prosvjećivanju pučanstva i provođenju različitih javnozdravstvenih akcija jer je bilo mnogo nepismenih, bilo je tuberkuloznih, u nekim krajevima malarija je bila glavni problem. Škola je organizirala izvođenje asanacijskih radova na selu, higijensko domaćinske tečajeve, osnovala je Seljačko sveučilište, organizirana su i održavana predavanja za pučanstvo, organizirane su izložbe, rađeni plakati, brošure i filmovi o zdravstvenom prosvjećivanju, proizvodila cjepiva i serume te vršila procjepljivanja. 

 

Odjel za proizvodnju bioloških proizvoda Škole uspješno je proizveo domaći lijek protiv sifilisa “Neofenarzan” (1936.) i “Inzulin Zagreb” (1938.). Pri Školi je pod vodstvom liječnika Živka Prebega 1941. godine započela je s radom Viša škola za tjelesni odgoj, preteča današnjeg Kineziološkoga fakulteta.

Temeljem Pravilnika o osnivanju, organizaciji i radu Higijenskog zavoda sa Školom narodnog zdravlja u Zagrebu (NN 203/1926.) od 4. rujna 1926., uz Epidemiološki zavod u Zagrebu osniva se pod čl. 16. i 27. Ustava, Škola narodnog zdravlja, koja je podignuta uz pomoć sredstava Rockefellerove fondacije. Danom proglašenja Zakonske odredbe o djelokrugu Zdravstvenog zavoda u Zagrebu od 3. siječnja 1942., prestali su sa svojim zajedničkim djelovanjem: Higijenski zavod u Zagrebu i Škola narodnog zdravlja u Zagrebu, a Zdravstveni zavod preuzeo je sve njihove dužnosti i upravu njihove dotadašnje imovine. Tim danom prešla je proizvodnja cjepiva protiv bjesnoće, koja je prije bila u Higijenskom zavodu, u sastav i upravu Zavoda za proizvodnju lijekova – Pliva u Zagrebu. Ostali higijenski zavodi i domovi narodnog zdravlja obavljali su poslove iz svoga djelokruga po uputama Zdravstvenog zavoda (NN br. 4. od 5. siječnja1942., Zagreb). Higijenski zavod obnovljen je nakon 1945., a Škola narodnog zdravlja 1947. pri Medicinskom fakultetu zaslugom osnivača Andrije Štampara čije ime danas nosi, njemu u spomen.

Godine 1947. Škola je postala sastavnim dijelom zagrebačkoga Medicinskog fakulteta kao Škola narodnog zdravlja. Od 1958. Škola nosi ime “Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar”.

 

U Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar odvija se nastava općemedicinskih i javno-zdravstvenih predmeta. U zgradi Škole se također nalazi dormitorij.

Katedre su temeljne unutarnje ustrojbene jedinice nastavnog i znanstvenoistraživačkog rada na Fakultetu i na Školi. Ustrojene su sljedeće katedre:

  • Katedra za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite
  • Katedra za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku
  • Katedre za obiteljsku medicinu
  • Katedra za medicinsku sociologiju i ekonomiku zdravstva
  • Katedra za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada
  • Laboratorij za ispitivanje voda pri Katedri za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada
  • Zavod za nastavnu tehnologiju
  • Knjižnica “Andrija Štampar”.

 

Nastavna djelatnost

Škola organizira dodiplomsku nastavu iz javnog zdravstva, socijalne medicine, epidemiologije, mikrobiologije, sanitarne tehnike, medicinske sociologije, zdravstvene ekologije, medicinske statistike, medicinske informatike, organizacije zdravstvene zaštite i zdravstvene ekonomike, opće medicine i primarne zdravstvene zaštite, obiteljske medicine, školske medicine, te terensku praksu za studente medicine. Također organizira i poslijediplomske tečajeve i studije, a od 1960. godine jedna je od prvih u svijetu počela održavati specijalizaciju iz opće medicine.

U Školi se u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom održava i niz međunarodnih poslijediplomskih studija. Od 1982. Škola je suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije za primarnu zdravstvenu zaštitu.

 Osim Andrije Štampara, kao djelatnici Škole istaknuli su se Berislav Borčić, Josip Rasuhin, Bogdan Teodorović, Volimir Vouk, Mladen Petrik, Ante Vuletić, Branko Kesić, Branko Cvjetanović, Antun Budak i drugi.

Andrija Štampar je bio kinoamater (snimao je svoje putovanje u Kinu) te je prihvatio ideju da se promidžba i obrazovanje promiču namjenskim filmovima. Od 1927. je u Školi narodnog zdravlja utemeljen Foto-filmski laboratorij pod vodstvom Milana Marjanovića koji je proizvodio, obrađivao i umnažao filmove. Proizvedeno je 100 filmova do 1941. Teme filmova bile su: higijena, medicina i seosko gospodarstvo, filmovi o Plitvičkim jezerima, Velebitu, Hrvatskom zagorju i Turopoljskoj zadruzi.

Filmovi Škole bili su stavljeni 1947. odlukom cenzure izvan prometa, a do svojeg ukidanja 1961. godine, Foto-filmski laboratorij proizvodio je nastavne medicinske filmove.

Osim zdravstveno obrazovnih filmova Škola narodnog zdravlja je snimala i filmove o životu na selu, o seoskoj tradicijskoj kulturi i običajima.

Spajanjem knjižnice nekadašnjeg Zemaljskog bakteriološkog zavoda dr. Gutschya i knjižnice Rasuhinovog zavoda za socijalnu medicine nastala je knjižnica Škole narodnog zdravlja,  1927. godine.

U knjižnici se mogu pronaći vrlo stare i rijetke knjige. Zahvaljujući profesoru A. Štamparu i njegovim poznanstvima po svijetu, posebno vezi sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i Rockefellerovom zakladom, kompletiran je fond časopisa iz vremena Drugog svjetskog rata kada je knjižnica bila zatvorena. Na taj je način ova knjižnica postala doista jedinstvena ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi.

Knjižnica posjeduje oko 60.000 svezaka knjiga i časopisa. te prima oko 150 tekućih naslova časopisa. Knjižnica je otvorenog tipa. Knjižnica ima pristup elektroničkim bazama koje omogućavaju pretraživanje časopisa u full-text obliku, koji sve više zamjenjuje tiskanu formu časopisa. Korisnici Knjižnice mogu se koristiti najnovijom kompjutorskom opremom, pretraživati baze podataka i printati.

 

Andrija Štampar – utemeljitelj narodnog zdravlja

Rodio se u Brodskom Drenovcu (kraj Pleternice) 1. rujna 1888. Školova se u Vinkovcima, a medicinu je diplomirao u Beču. Od 1919. bio je Načelnik higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja (Odjeljenje za rasnu, javnu i socijalnu higijenu) u Beogradu. Štampar je postavio temelje javnozdravstvene službe u Kraljevini Jugoslaviji, sudjelovao je u osnivanju 250 zdravstvenih ustanova. Smjenjene je s funkcije 1930. a 1931., prisilno umirovljen.  Nakon umirovljenja radio je za Zdravstvenu organizaciji Lige naroda. Radio je u Kini od 1933. do 1936., gdje je reorganizirao javnu zdravstvenu službu. Bio je dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu, rektor Sveučilišta u Zagrebu te  Predsjednik JAZU od 1947. do smrti (1958.).

 

¦TAMPAR, Andrija

Slika 2. Andrija Štampar (enciklopedija.hr)

Sudjelovao je u izradi ustava Svjetske zdravstvene organizacije i bio prvi predsjednik SZO-a.

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

 

Komentari