TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA: Hrvatska pošta

Slika 1. Pošta u Jurišićevoj ulici u Zagrebu (MJ, Muzej HT-a)

 “Kralj Ferdinand I. naložio je uspostavu prvoga poštohoda prema Hrvatskoj (od Graza preko Maribora i Celja do Jastrebarskoga) 1525., a 1529. uveden je poštohod Beč–Zagreb.”

Pošta je vremenom dobila status javne službe. Osoblje je imalo uniforme i koristilo rog (simbol poštanske službe).  Naredbom cara Karla VI. 1722. država preuzima veće poštanske urede. Hrvatskom poštom se u 18. stoljeću upravljalo iz triju središta: Varaždina, Osijeka i Karlovca koji su bili pod upravom Beča do 1822. a pod upravom Pešte do 1848.

Prva hrvatska poštanska uprava, sa sjedištem u Zagrebu, osnovana je 11. kolovoza 1848.  – Vrhovno hrvatsko-slavonsko upraviteljstvo pošta. Odluku o osnivanju donijeli su ban Josip Jelačić  i Bansko vijeće. Uprava je bila smještena u samostanu klarisa u Opatičkoj ulici gdje je od 1831. bio prvi poštanski ured.

 

Slika 2. Odluka o hrvatskoj poštanskoj upravi (MJ, Muzej HT-a)

Ubrzo je bila uspostavljena prva telekomunikacijska veza Zagreba sa svijetom (29. rujna 1850.). Zagreb je žicom spojen na Zidani Most u današnjoj Sloveniji (tada u Štajerskoj). Telegrafska je žica dovedena sve do Banskih dvora na gornjogradskom Markovu trgu. Banski namjesnik Lentulaj obavijestio je bana Jelačića (koji je bio na službenom putu u Beču) o funkcioniranju telegrafa riječima “Telegraf je u redu.”, koje su Morseovim kodom poslane iz Zagreba u Beč. Ban je iz Beča uzvratio kratkom porukom: “S radostju sam primio vašu viest.” Električni telegraf bio je uređaj razvijen u prvoj polovici 19. stoljeća kao prvo daljinsko električno sredstvo komunikacije. Električni telegrafi bili su znatno sofisticiraniji uređaji, koji su koristili žicu i prenosili poruke mijenjanjem električnog napona na njoj. Za komunikaciju je usvojen poznati Morseov kod.

Slika 3. Telegraf (MJ, Muzej HT-a)

Unatoč jakom potresu koji je pogodio grad Zagreb (9. 11. 1880.) dana 8. siječnja 1881. proradio je telefon u Zagrebu. Prva telefonska centrala montirana je u kući Vilima Schwarza. Kuća se nalazi na uglu Tkalčićeve ulice i Krvavog mosta.

Slika 4. Telefonska centrala (MJ, Muzej HT-a)

 

Slika 5. i 6. Spomen ploča na kući gdje je bila prva telefonska centrala u Zagrebu (MJ)

Prva državna zgrada pošte podignuta je 1901. uz Glavni kolodvor u Zagrebu, a prva poštanska zgrada u Hrvatskoj izgrađena je 1904. u Jurišićevoj ulici u Zagrebu.

U novoj zgradi je proradila i nova telefonska centrala s 2000 priključaka (29. 10. 1904.).

Ministarstvo pošta i telegrafa Kraljevine SHS započelo je 1919. s radom u Beogradu, a državni teritorij bio je podijeljen na devet poštansko-telegrafskih direkcija. Sjedište hrvatske direkcije bilo je u Zagrebu.

Nakon Drugog svjetskog rata Glavna uprava PTT-a bile je u Beogradu. Godine 1949. osnovane su direkcije, a na području RH bile su dvije direkcije: Zagreb – za područje kontinentalne Hrvatske i Split – za područje Dalmacije.  

Nakon osamostaljenja RH Sabor RH utemeljio je 1990. javno poduzeće Hrvatsku poštu i telekomunikacije (HPT) koje se 1999. dijeli na dvije tvrtke Hrvatska pošta (HP) i Hrvatske telekomunikacije (HT). Nakon liberalizacije tržišta poštanske usluge pruža više od 20 poduzeća.

Hrvatska pošta punopravna je članica Svjetskoga poštanskog saveza od 1992.

 

Muzej Hrvatske pošte

Muzej je osnovan 9. travnja 1953. u zgradi Pošte u Jurišićevoj ulici u Zagrebu, prigodom obilježavanja 110 godina javne telefonske mreže u Hrvatskoj.  Muzej je otvorio svoja vrata javnosti 17. prosinca 1997.

Razvoj muzeja uvelike je usporen 1954. godine kada je, odlukom o osnutku jedinstvenog PTT muzeja za cijelu SFRJ, mnoštvo vrlo vrijedne građe prebačeno u Beograd, gdje se i danas nalazi.”

Zbog nerazumijevanja osnivača, PTT muzej Zagreb biva zatvoren za javnost punih 45 godina. Nakon osamostaljenja Hrvatske Muzej se nalazi u sastavu Hrvatske pošte i telekomunikacija, a razdvajanjem HPT-a, 1. siječnja 1999. godine, Muzej ulazi u sastav Hrvatskih Telekomunikacija d.d.

Slika 7. Izlošci u Muzeju HT-a (MJ)

 

“Telekomunikacijska zbirka sadržava predmete hrvatske telekomunikacijske tehničke baštine: telegrafske aparate, teleprintere, dijelove telegrafskih centrala, telefonske centrale različitog stupnja tehnološkog razvoja, uvijek atraktivne telefonske aparate (od 1897. g. do danas), kabele, vodove, mjerne instrumente i dr.”

“Filatelističku građu čine poštanske marke i ostale poštansko-filatelističke vrijednosti, među kojima su osobito vrijedna pretfilatelistička pisma (prije 1850.), a posebno mjesto zauzima Zbirka poštanskih maraka Republike Hrvatske, koju prate originali likovnih rješenja, tipografski materijali te pripadajuća dokumentacija. Zbirka inozemnih poštanskih maraka, koja je ujedno i najveća zbirka HT muzeja (s više od 35 000 jedinica) kontinuirano se popunjava međunarodnom razmjenom.”

Muzej ima mnoge zbirke: Opća poštansko-filatelistička zbirka; Zbirka hrvatske filatelije: Republika Hrvatska; Zbirka inozemnih poštanskih maraka; Zbirka originalnih likovnih rješenja za poštanske marke RH; Zbirka prigodnih filatelističkih žigova; Zbirka starije hrvatske filatelije; Poštanska zbirka; Zbirka razglednica, dopisnica i čestitki; Informatička zbirka; Opća telekomunikacijska zbirka; Zbirka nepokretne telefonije; Zbirka pokretne telefonije; Zbirka telefonskih imenika; Zbirka telefonskih kartica; Zbirka telegrafije; Zbirka Zlatka Ivkovića – pohrana; Galerijska zbirka; Kartografska zbirka; Zbirka fotografija; Zbirka nacrta, shema i tehničke dokumentacije; Zbirka osobne i službene dokumentacije; Zbirka stručne literature i periodike;

Prva hrvatska marka

“Prva hrvatska poštanska marka puštena je u optjecaj 29. studenog 1918. godine. Na njoj je prikazan rob koji skida okove, što je bila aluzija na izlazak Hrvatske iz sastava Austro-Ugarske, što se dogodilo nešto ranije te godine. Na gornjem rubu marke nalazio se natpis Hrvatska, a s obje strane kratice SHS, što je bio naziv za novonastalu državu u koju se Hrvatska uključila, Državu Slovenaca, Hrvata i Srba. Autorstvo likovnog rješenja pripisuje se dvojici dizajnera: Rudolfu Sabljaku za roba, a Rudolfu Valiću za okvir i tekst. Tehnikom kamenotiska marke su izrađene u Zemaljskoj tiskari u Zagrebu. Tiskano je samo 15.000 primjeraka tih maraka.”

“Prva hrvatska poštanska marka izdana je u povodu oslobođenja od austrijske vlasti i proglašenja Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Zanimljivo je da je ta marka bila u prometu samo na dan izlaženja, 29. studenog 1918. godine, i to na području u nadležnosti poštanskog ravnateljstva u Zagrebu koje ju je i izdalo kao legalna poštanska uprava u novoj državi.”

 

Slika 8. Prva hrvatska marka (MJ, Muzej HT-a)

Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, izdana je i prva njena poštanska marka i to 9. rujna 1991. godine. Ta marka bila je zapravo dodatna tarifa od jednog jugoslavenskog dinara za zračnu poštu Zagreb – Dubrovnik.

Knjiga o povijesti pošte u Hrvatskoj: 

Pregled povijesti pošte, brzojava i telefona u Hrvatskoj / Autor Nedjeljko Nižić, Nakladnik       Zagreb : T-Hrvatske telekomunikacije , 2007.

Treba spomenuti da nije sve istraženo o razvoju poštanskih usluga na području današnje Hrvatske i da postoje radovi koji prikazuju razvoj pošte u nekim gradovima (npr. Rijeka, Osijek).  Navodi se podatak da je u Rijeci poštanski ured otvoren 1686., organizirana dostava pošiljaka u gradu 1788.!? Za Osijek se navodi podatak  da je 1774. otvorena pošta u Tvrđi!? 

O poštanskim žigovima pisao je D. Cividini: “Poštanski manipulativni žigovi Hrvatske 1755 – 1918”.  On spominje poštanski žig koji je korišten u Rijeci (al. Fiume) 1755.  

Nužno je daljnje istraživanje i objava dokumenata o razvoju pošte i telekomunikacija na području današnje Hrvatske.

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

Komentari