TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA – Željezničke pruge u Hrvatskoj

Slika 1. Stara lokomotiva (MJ)

Prva željeznčka pruga na današnjem teritoriju RH bila je u Međimurju a puštena je u promet 1860. Prva lokomotiva došla je u Zagreb 31. kolovoza 1862., a promet je uspostavljen od 1. listopada 1862. na relaciji Zidani Most-Zagreb-Sisak.

Slika 2. Stara lokomotiva 2 (MJ)

Prvi željeznički kolodvor u Zagrebu bio je Južni kolodvor (danas Zapadni kolodvor), bio je 30 godina središnji kolodvor u Zagrebu. 

Gradnja željezničke pruge u Hrvatskoj, za vrijeme Austro-Ugarske monarhije, bio je austrijski i mađarski interes. Mađari su onemogućivali povezivanje Slavonije i Jadranske obale preko hrvatskog teritorija već je pruga išla preko Mađarske. Zagreb je željeznicom povezan s Budimpeštom od 1870. Mađarsko gospodarstvo je bilo zainteresirano za izlaz na Jadran pa je izgrađena pruga Rijeka  – Karlovac – Zagreb te Zagreb  – Koprivnica – Zákány – Dombovár – Budimpešta puštena je u promet 23. listopada 1873.

Mađari su sustavno provodili mađarizaciju pa je na željeznici službeni jezik bio mađarski te su dvije trećine zaposlenih na željeznici u Hrvatskoj bili Mađari.

Nakon raspada Austro-Ugarske monarhije i stvaranja Jugoslavije glavna pažnja je usmjerena na prugu Zemun – Zagreb, povezivanje istoka (Srbije) sa zapadom.

Lička pruga se gradila 48 godina (od 1877. do 1925.) jer Austrija i Mađarska nisu bile zainteresirane za izgradnju. Nakon propasti Austro-Ugarske monarhije ni Jugoslavija nije žurila s dovršetkom Ličke pruge. Unska pruga se počela graditi tek 1936., nakon 18 godina nastojanja. Pruga je trebala biti završena 1. travnja 1940. ali se to nije dogodilo. Puštena je u promet 25. prosinca 1948. iako nije u cijelosti završena.

Danas kroz samostalnu Hrvatsku prolaze dva (pan) europska koridora, to su Koridor 10 i Koridor 5.

Slika 3. Zgrada zagrebačkog željezničkog kolodvora (MJ)

 

Slika 4. Zagrebački željeznički kolodvor (MJ)

Povijesne željeznice u Hrvatskoj

  •  Slavonsko-podravske željeznice, poznatija kao Gutmanova željeznica, bila je pruga dugačka 165 km. Sagrađena je 1884. (1896.), namjena je bila prijevoz drveta iz slavonskih šuma do Belišća. Ukinuta je 1960. Protezala se od Osijeka preko Valpova, Belišća, Donjeg Miholjca do Orahovice, a drugim krakom do Slatinskog Drenovca i Voćina pa skoro do pod sam vrh Papuka.

 

  • Sinjska rera (zvana još i ferata), bila je uskotračna željeznička pruga koja je povezivala Sinj (Cetinsku krajinu) i Split. U narodu je poznata kao rera jer su putnici tijekom vožnje pjevali pučke pjesme (reru, gangu i ojkalice). Rera je vozila od 12. rujna 1903. do 30. rujna 1962.

 

 

  • Samoborček, vlak koji je uskotračnom prugom povezivao Samobor i Zagreb od 16. siječnja 1901. do 31. prosinca 1979. (zadnja vožnja Samoborčeka).

 

  • Parenzana (Ferrovia Trieste-Parenzo-Canfanaro, TPC), uskotračna željeznička pruga koja je povezivala Trst s Porečom od 1902. do 31. kolovoza 1935.

 

  • Željeznička pruga Gabela – Zelenika, uskotračna pruga Gabela –Hum – Uskoplje- Zelenika (Boka Kotorska). Pruga je bila od strateškog interesa za Austro-Ugarsku monarhiju. Pruga je otvorena 15. i 16. srpnja 1901., a zadnji vlak iz Zelenike je krenuo 30. lipnja 1968. Izgrađen je odvojak Uskoplje – Dubrovnik (Gruž) gdje je vozio popularni Ćiro do 30. svibnja 1976. Od tada Dubrovnik više nema željezničku vezu s drugim mjestima.

 

  • Željeznička pruga Bjelovar – Garešnica/Grubišno Polje, lokalna željeznička pruga od Bjelovara do Velike Pisanice otvorena je 21. prosinca 1912. a od Velike Pisanice do Garešnice 11. lipnja 1913. Pruga je ukinuta 1968.

 

Austro-Ugarska monarhija uspostavila je željezničku mrežu u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Zbog gospodarskih interesa Austrije i Mađarske  mreža izgradnje željezničkih pruga bila je usporena pa su neki pravci bili zapostavljeni. Ni nakon propasti Austro-Ugarske monarhije situacija nije bila mnogo bolja jer Jugoslavija je forsirala željezničku mrežu koja je povezivala Srbiju.

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

 

Komentari