TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA – Hrvatska enciklopedistika

Slika 1. Hrvatska enciklopedija (1941. – 1945.) (MJ)

Hrvatska leksikografija i enciklopedika ima petostoljetnu tradiciju. Zagrepčanin Pavao Skalić u djelu Znalac enciklopedija ili kruga znanosti kako svetih tako i svjetovnih (Encyclopediae seu orbis disciplinarum tam sacrarum quam profanarum epistemon, 1559.) rabi termin enciklopedija u današnjem smislu. Ali od XVI. st. pa sve do XIX. st. u Hrvatskoj ima mnoštvo leksikografskih, ali manjkaju prava enciklopedijska djela.

 

Prva hrvatska enciklopedija (1887.)

Otac prve nedovršene hrvatske enciklopedije, “Priručni rječnik sveobćega znanja”, je Ivan Zoch. Prvi svezak Priručni rječnik sveobćega znanja” uredili su Ivan Zoch i Josipa Mencina (suurednik). Prvi svezak je tiskan 1887. a drugi 1890. u Osijeku (“A-Bžedusi”, “”C-Gzel”).    

Hrvatska enciklopedija zamišljena je u šest svezaka, kao cjelina je trebala imati oko 60 000 natuknica „sveobćega znanja, s osobitim obzirom na odnošaje hrvatskoga naroda“.

Prvi svezak je djelo trideset i pet učitelja, profesora, svećenika i književnika, a trideset i tri suradnika u drugome svesku. “Prvi i drugi svezak imaju svaki po točno 619 stranica, složenih u dva stupca sastavljena od 67 redaka (Gostl, 1999c: 17). Prvi je svezak (knjiga I.) izašao 1887. godine u Osijeku tiskom Dragutina Laubnera (Zoch, 1996.: naslovnica) i u potpunosti obrađuje pojmove koji započinju slovima A i B, ukupno 5935 članaka i 282 uputnice. Drugi svezak iz tiska izlazi 1890. (također u Osijeku) te ima 3946 članaka i 304 uputnice, obrađujući pojmove pod slovima C,Č, Ć, D (Dj, Dž), E, F i G (te Gj). Prvi svezak osim pregleda površine i stanovništva Austro-Ugarske te tablice bilina (biljaka) nema nikakvih slikovnih dodataka, dok drugi svezak ima više slikovnoga materijala, iz kojega izdvajam periodni sustav počela, rodoslovlje Frankopana, portret Julija Klovića, dvije slike Đakovačke katedrale te jednostavne stilizirane simbole iza posljednjih pojmova pod slovima E, F i G.”

“Priručni rječnik sveobćega znanja”, Hrvatska enciklopedija, je manjeg formata nego je uobičajeno za enciklopedijska izdanja, luksuzno je tvrdo ukoričena sa zlatotiskom na hrptu.

Prva Hrvatska enciklopedija, “Priručni rječnik sveobćega znanja”, je bogat povijesni i jezikoslovni izvor, neprocjenjiv spomenik hrvatskoj leksikografiji i jeziku.

Izvori: Denis Njari, Hrvatska enciklopedija

 

Hrvatska enciklopedija u vrijeme Nezavisne države Hrvatske (1941. – 1945.)

 

Slika 2. Hrvatska enciklopedija (MJ)

Za vrijeme Nezavisne države Hrvatske (1941. -1945.) izišlo je 5 svezaka Hrvatske enciklopedije u nakladi Hrvatskoga izdavačkog bibliografskog zavoda u Zagrebu. Pokretač i glavni urednik bio je Mate Ujević. Zbog rata projekt nije završen, izišlo je 5 svezaka (od slova A do pojma Elektrika), od 12 planiranih. Peti svezak je gotovo u potpunosti uništen (navodno je ostalo samo 100 primjeraka) jer ga je partizanska vojska otpremila natrag u tvornicu papira i dala uništiti. Za vrijeme komunističke vlasti o Hrvatskoj enciklopediji iz vremena NDH se nije smjelo javno govoriti.

 

 

Slika 3. Grob prof. Mate Ujevića na Mirogoju (MJ)

 

Enciklopedije leksikografskog zavoda (1955.)

Petog listopada 1950. utemeljen je Leksikografski zavod u Zagrebu. Zavod je osnovan na poticaj Miroslava Krleže koji bio i prvi ravnatelj te na tom mjestu ostao do smrti 1981. Krleža je okupio najbolje stručnjake koji su radili na projektu prve opće Hrvatske enciklopedije pod urednikom Matom Ujevićem, koji je u Zavodu postao Krležin pomoćnik. Institucija je utemeljena pod imenom Leksikografski zavod FNRJ, 1962. preimenovana je u Jugoslavenski leksikografski zavod, 1972. osnivačka prava prenesena su na Hrvatski sabor, a od 1984. godine Zavod nosi ime po svom osnivaču, Miroslavu Krleži.

Uredbom Vlade Republike Hrvatske 1991. Leksikografski zavod »Miroslav Krleža« (LZMK) radi kao posebna ustanova od interesa za Republiku Hrvatsku u znanosti i kulturi.

Hrvatski sabor 2003. godine donio je zakon o Leksikografskom zavodu kojim je Zavod definiran kao „javna ustanova od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku“.

Zavod je do danas izdao više od 250 različitih svezaka enciklopedija, rječnika, leksikona, bibliografija, atlasa, vodiča i drugih izdanja koja su važan doprinos održavanju i podizanju hrvatskoga intelektualnoga standarda.

Utemeljitelj, direktor i glavni redaktor, Miroslav Krleža (1893.–1981.), bio je od 1950. do 1981. na čelu Zavoda surađujući usko s Matom Ujevićem (1901.–67.), iskusnim hrvatskim enciklopedistom. Tijekom svoga šezdesetgodišnjeg djelovanja LZMK je izdao golem broj leksikografskih, enciklopedijskih, geografskih i kartografskih te praktičnih i popularnih djela, pa se po broju (od nekih 250 jedinica) i raznovrsnosti može mjeriti i sa sličnom djelatnošću na najvećim europskim i svjetskim jezicima. Enciklopedija univerzalnoga tipa Opća enciklopedija od 1955. do 1982. izišla je u tri izdanja. U posljednjem izdanju (glavni urednik J. Šentija) od 8 svezaka (uz dopunski deveti) ona u 50 000 članaka razvrstanih abecednim redom, sintetizira na hrvatskom jeziku sveukupno ljudsko znanje i umijeće. Enciklopedija Jugoslavije (1955.– 1971.) izišla je u 8 svezaka, a glavni joj je urednik bio M. Krleža. Od 1980. do 1990. (drugo izdanje) izašlo je 6 svezaka na hrvatskom jeziku (glavni urednici: M. Krleža, I. Cecić, J. Sirotković). Istodobno su izašli prvi svesci i na srpskoj ćirilici te na ostalim jezicima naroda i narodnosti SFRJ (slovenskom, makedonskom, albanskom i madžarskom).

Zavod je do raspada Jugoslavije objavio tri izdanja svoje opće enciklopedije, prvo kao Enciklopediju Leksikografskog zavoda (prvo izdanje 1956-64. godine, sedam svezaka; drugo izdanje, šest svezaka), a zatim pod imenom Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (treće izdanje 1977.-1982., sačinjeno od osam svezaka i jednog dopunskog).

Slika 4. Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (MJ)

Među najvažnijim izdanjima ističu se: Enciklopedija Jugoslavije, Opća enciklopedija i  Hrvatska enciklopedija koja je izašla u 11 svezaka od 1999. do 2009. godine. Objavljen je i niz strukovnih izdanja poput Pomorske enciklopedije, jedne od rijetkih takve vrste u svijetu, Medicinske enciklopedije, Enciklopedije likovnih umjetnosti, Tehničke, Muzičke, Filmske… Od početka 21. stoljeća uz Hrvatsku enciklopediju (od 2013. objavljuje se mrežno izdanje) i Hrvatski biografski leksikon kao temeljna izdanja, sve se veći naglasak stavlja na jednosveščana izdanja.

Slika 5. Enciklopedijska izdanja Leksikografskog zavoda (MJ)

Medicinsku enciklopediju (u 8 svezaka, uz 2 dopunska sveska) od 1957. do 1974., a glavni su joj urednici bili: A. Šercar, M. D. Grmek i I. Padovan.

Pomorska enciklopedija (u 8 svezaka i u 2 izdanja) izlazila je 1954–85.; glavni urednici: M. Ujević, V. Brajković i P. Mardešić.

Tehnička enciklopedija (1963–97.); glavni urednici R. Podhorsky, Ž. Viličić, H. Požar, D. Štefanović. Objavljena je u 13 svezaka, od kojih posljednji sadržava i detaljno kazalo pojmova za svih 13 svezaka.

Enciklopedija likovnih umjetnosti (1959–66.) u 4 sveska, glavni urednici: A. Mohorovičić, S. Batušić, M. Šeper;

Likovna enciklopedija Jugoslavije (I–II, 1984–87.), glavni urednik Ž. Domljan;

Enciklopedija hrvatske umjetnosti (I–II, 1995–96.), glavni urednik Ž. Domljan;

Filmska enciklopedija (I–II, 1986–90), glavni urednik A. Peterlić;

Muzička enciklopedija (I–II; I–III; u 2 izdanja, 1958–77.), glavni urednici: J. Andreis i K. Kovačević.

Šumarska enciklopedija (I–III; u 2 izdanja, 1959–83.), glavni urednici: A. Ugrenović i Z. Potočić.

Poljoprivredne enciklopedije (I–III, 1967–73.), glavni urednik M. Josifović.

Krležijana (od 1914. do 1993.,  Krleži), Glavni urednik je V. Visković. Djelo je objavljeno u 3 sveska (1993–99.), a posljednji svezak sadržava bibliografiju i literaturu.

Hrvatskoj književnoj enciklopediji (I–IV, 2010–12., glavni urednik V. Visković). Enciklopediju fizičke kulture (I–II; 1975–76..; glavni urednik M. Flander).

Hrvatska enciklopedija (glavni urednici D. Brozović, 1999–2001.; A. Kovačec, 2002–05.; S. Ravlić, 2006–09.); od 1999. do 2009. izašlo je 11 svezaka. Od 2013. objavljuje se mrežno izdanje.

Istarska enciklopedija – jedan svezak

Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, glavnog urednika Antuna Vujića.

Petstoljetna tradicija hrvatske enciklopedistike nastavlja se …

Treba spomenuti da su pojedina izdanja bila uređivana s ideološkim usmjerenjima pa su navodi iskrivljeni, pojedinci i događaji prešućeni  te je potrebno provjeriti objavljene navode u enciklopedijskim izdanjima.    

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

Komentari