TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske

Slika 1. Licitarsko srce (MJ)

Dana 15. studenoga 2010. tradicija pravljenja licitara upisana je na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.

Šareno ukrašeni proizvodi od tijesta i meda nazivaju se licitari. Tradicionalno se proizvode u središnjem i nizinskom dijelu Hrvatske. Simbol su sjeverne Hrvatske.

Obrtnici (licitari, medičari) prave šareno ukrašene kolače, druge medenjake, napitke od meda (medica, gvirc), svijeće i zavjetne darove od očišćenoga i prerađenoga voska.

Tijesto za licitare nekada se utiskivalo u ručno izrađene (drvene) kalupe, a danas se oblikuje u limenim kalupima pa se peče, boji voćnim bojama (crvena, žuta, zelena, bijela) i ukrašava šećernom smjesom, ogledalcima i drugim. Licitar je najčešće u obliku srca, konja, ptice, gljive, vijenca i sl.

Tradicija izradbe licitara započela je već u srednjem vijeku. U istočnoalpskom području otvarani su obrti za proizvodnju kolača i medenjaka koji su se proširili u druga područja srednje Europe. Običaj pravljenja kolača i medenjaka proširio se i u nizinske krajeve panonske Hrvatske. U Zagrebu, Karlovcu, Koprivnici, Samoboru, Varaždinu i drugdje obrtnici su izrađivali medenjake i kolače.

Za izradu licitara i medenjaka sastojci su: med, pšenično brašno, jaja, šećer, voda i licitarski kvasac.  Koriste se kalupi i posebni alati za oblikovanje. Nakon oblikovanja slijedi pečenje i sušenje boje koja je nanesena na proizvod. Postoje različiti načini ukrašavanja. Pri ukrašavanju dolazi do izražaja kreativnost majstora koji pravi licitare. 

Najpoznatije je licitarsko srce koje je obojeno u crveno i ukrašeno ružičastim i žutim cvjetovima i listovima te je obrubljeno bijelom bojom. U sredini srca nalazi se malo ogledalce, a ispod poruka (tekst).

Slika 2. Proizvodi od meda i tijesta (MJ)

Proizvodi se prodaju tijekom posebnih prigoda poput proštenja koja su vezana uz crkvene blagdane, no mogu se kupiti i u medičarskim radionicama. Vlasnici medičarskih obrta prenositelji su višestoljetne tradicije ovoga područja, a njihovi su proizvodi simboli nacionalnoga identiteta koje je prepoznao i UNESCO, zbog čega su medičarski obrti sjeverne Hrvatske uvršteni na popis nematerijalne kulturne baštine 2010.godine.

Slika 3. Kućica za prodaju medičarskih proizvoda (MJ)

Običaj darivanja licitara, kojim mladić djevojci iskazuje svoju privrženost i ljubav, duboko je ukorijenjen u hrvatskoj kulturi (balet Licitarsko srce K. Baranovića), jednako kao i ukrašavanje božićnog drvca sitnim licitarima. Zahvaljujući velikom umijeću te svojstvenom načinu oslikavanja koje su hrvatski obrtnici prenosili i razvijali s naraštaja na naraštaj, licitar je danas postao jedan od nacionalnih simbola te predstavlja autohtoni hrvatskih tradicijski suvenir.

Izvori: Iris Biškupić Bašić, min-kulture.hr

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

Komentari