TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Premužićeva staza

Slika 1. Premužićeva staza (MJ)

Premužićeva staza je pješački, planinarski put koji prolazi vršnim dijelovima sjevernoga i srednjega Velebita. Staza je dugačka 57 km, a prvih 16 km prolazi područjem NP Sjeverni Velebit. Uobičajeni smjer kretanja je sa sjevera, od Planinarskog doma Zavižan (1594 m), preko prijevoja Veliki Alan (1412 m) do Oštarijskih vrata (927 m). U knjizi Željka Poljaka „50 najljepših planinarskih izleta u Hrvatskoj“ jedino je Premužićeva staza dobila najvišu ocjenu.

Zasluga je organizatora, reformatora i osuvremenitelja hrvatskoga planinarstva Ivana Krajača što je ing. Ante Premužić na Velebitu uspio trasirati ovaj turistički put.

Staza je izgrađena u samo četiri godine, od 1930. do 1933., a zbog kvalitete gradnje i uklopljenosti u prirodni okoliš ova staza predstavlja biser graditeljstva pješačkih puteva u Hrvatskoj. Nazvana je po šumarskom inženjeru Anti Premužiću (1889.-1979.) koji je u to vrijeme bio građevinski referent u Direkciji šuma u Sušaku: on ju je projektirao, organizirao izgradnju i sudjelovao u njoj. Radove su izvodili brojni radnici iz podvelebitskih sela. Izgradnjom staze omogućen je pristup u najnepristupačnije i najljepše dijelove Velebita dotad poznate samo malom broju stanovnika.

Slika 2. Premužićeva staza (MJ)

Nije građena pomoću betona, cementa i suvremenih strojeva, već je primijenjena tehnika suhozidne gradnje koju su s koljena na koljeno prenosili stanovnici velebitskog podgorja. Zidanim serpentinama, podzidima, polutunelima i mostićima prolazi kroz najdivljiji i najnedostupniji velebitski krš. Trasirana je tako da nema velikih uspona, a visinska razlika između najviše i najniže točke u cijeloj njezinoj dužini je ukupno 700 m – najviša točka je na 1620 m u NP Sjeverni Velebit, a najniža od 920 m je na samom njezinom kraju, na Baškim Oštarijama koje pripadaju PP Velebit. Prosječni nagib je 10%, najveći je 20%, a prosječna širina staze je 1,2 m.

Slika 3. Balinovac (MJ)

Staza prolazi pokraj nekih vrhova Velebita kao što su: Veliki Zavižan (1676 m), Gromovača (1676 m), Vratarski kuk, Crikvena (1641 m), Goli vrh, Zečjak (1622 m), Visibaba, Šatorina (1624 m), Budakovo brdo, Bačić kuk(1304 m), Kiza (1214 m) i njome se na najbolji način upoznaje s ljepotama i značajkama Velebita. S planinskih vrhunaca pruža se prekrasan pogled na Jadransko more i otoke Pag, Rab, Goli, Prvić i Krk te na ličko zaleđe s kontinentalne strane.

Slika 4. Pogled na Velebit s Premužićeve staze (MJ)

Iza Rossijeva skloništa ulazi i u strogi rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi, koji, osim brojnih botaničkih i geoloških fenomena, obuhvaća i najpoznatije speleološke lokacije na Velebitu: Lukinu jamu s 1421 m dubine (16. najdublja jama na svijetu) i Slovačku jamu s 1320 m dubine (21. najdublja jama na svijetu). Nije dopušteno skretanje sa staze na Hajdučke i Rožanske kukove jer prema članku 10. Zakona o zaštiti prirode u području strogoga rezervata nije dopušteno nikakvo ljudsko djelovanje, izuzev znanstvenih istraživanja za koja je potrebno ishoditi dopuštenje od nadležne javne ustanove i/ili Ministarstva.

Slika 5. Pogled na otoke (MJ)

Prilikom prolaska staze mogu se koristiti sljedeći planinarski objekti:

  • Planinarski dom Zavižan
  • Rossijevo sklonište
  • Planinarska kuća na Alanu
  • Planinarsko sklonište na Ograđenici
  • Kugina kuća
  • Planinarski dom u Ravnom Dabru
  • Planinarski dom Vila Velebita u Baškim Oštarijama
  • Planinarsko sklonište Skorpovac

 

Premužićeva staza u cijeloj je dužini 2009. godine službeno zaštićena kao kulturno dobro od nacionalnoga značaja.

Izvori: Željko Poljak, Ivan Krajač, web stranice Parka prirode Velebit i NP Sjeverni Velebit, Registar kulturnih dobara RH.

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

Dr. Marko Jukić

Komentari