TwitterFacebookPinterestGoogle+

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Krapina

Grad Krapina je središnje mjesto Hrvatskog zagorja. Smješten je uz rijeku Krapinčicu.

Povijest ljudskoga roda u Krapini doseže u daleku prošlost od 120.000 do 50.000 godina o čemu nam svjedoče ostaci  neadertalskog čovjeka na brdu Hušnjakovo u zapadnom dijelu Krapine.

 

 

Prvi pisani dokumenti spominju Krapinu 1193. godine. U srednjem vijeku postojala je utvrda Krapina podno koje se počelo razvijati naselje. Sama utvrda i tadašnje vlastelinstvo bili su kraljevski posjedi. Plemićka obitelj Keglević u prvoj polovici 16. stoljeća kupuje vlastelinstvo Krapinu i doseljava se u jeku tada najvećih turskih provala u Hrvatsku. Plemićke obitelji bile su zaštitnici crkvenih redova pa se u Krapini u 17. stoljeću pojavljuju franjevci koji grade crkvu svete Katarine i franjevački samostan.

 

 

 

Spomenici i znamenitosti: Crkva Majke Božje Jeruzalemske na Trškom vrhu. Crkva na Trškom Vrhu predstavlja jednu do najljepših baroknih crkava u ovom dijelu Hrvatske. Građena je od 1750. do 1761. godine, a sagradili su je pobožni građani i seljaci kao svoju zavjetnu crkvu. Crkva je sagrađena kako bi u nju bio smješten čudnotvorni Marijin kip donesen iz Jeruzalema, koji je i prije gradnje crkve pomogao mnogim ljudima u bolesti i teškočama – pa su ga ljudi smatrali čudotvornim. Crkva je posvećena 13. kolovoza 1761. godine i do danas ona je mjesto okupljanja vjernika hodočasnika – zavjetno mjesto. Crkva nadahnuje ljepotom svoje unutrašnjosti, bogato izrađenim oltarima, umjetničkim slikama i rijetkim orguljama majstora Antona Romera iz Graza.

Stari grad. Od krapinske srednjovjekovne utvrde grada na brežuljku iznad Krapine sačuvana je samo jedna zgrada.

 

 

 

 

Rodna kuća Ljudevita Gaja. Dr. Ljudevit Gaj, vođa hrvatskog narodnog preporoda rodio se u Krapini 1809. godine. 

Galerija grada Krapine. Jedna od poznatijih kuća izgrađenih pred kraj 19. stoljeća u Krapini je kuća odvjetničke obitelji Majcen. Potomci obitelji Majcen, kćeri Zdenka i Nada poklonile su kuću gradu da u njoj bude galerija. Galerija je otvorena povodom 800-te godišnjice postojanja grada i u njoj se održavaju razne izložbe.

 

 

  Nalazište pračovjeka i Muzej krapinskih neandertalaca‎

U paleoantropologiji nalazi fosila ljudi iz Hrvatske zauzimaju značajno mjesto. Među njima su najznačajniji ostaci pračovjeka neandertalskog tipa iz Krapine koji je živio u starom kamenom dobu. Iz naslaga polupećine u Krapini, Hušnjakovo brdo, sakupljeno je preko 800 komada kostiju i zubi, pa je to po broju osteoloških ostataka jedno od najbogatijih paleoantropoloških nalazišta u svijetu. Znanstvena objašnjenja postojanja krapinskog pračovjeka dao je profesor Dragutin Gorjanović- Kramberger.

  

 

Franjevački samostan i crkva sv. Katarine

Crkva sv. Katarine i franjevački samostan stari su preko 350 godina. Stilski, gradnja krapinskog samostana pripada razdoblju ranog baroka. U samostanu postoji rijetka zbirka sakralne umjetnosti i knjižnica utemeljena 1650. godine, bogata rijetkim knjigama od kojih su najznačajnije tri inkunabule.

Župna crkva Sv. Nikole

Župna crkva sv. Nikole prvi se puta spominje se 1311. god., kasnije je razrušena potresom u 19. stoljeću, a obnovljena je prema projektu Josipa Vancaša na starim temeljima na prijelazu 19. u 20. st.  Sv. Nikola je ujedno zaštitnik grada i župe.

Komentari