Doprinos benediktinaca hrvatskom duhovnom i kulturnom identitetu – kako se danas odnosimo prema toj istoj baštini

Ovogodišnji VIDIK fest u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt završavamo u petak kroz jutro, 12.05.2023. s početkom u 11 sati u Kući jezika i kulture na Peristilu sa znanstveno-stručnim okruglim stolom na temu značajnog doprinosa benediktinskog reda na hrvatsku duhovnost, kulturu i pismenost i na koje se načine odnosimo danas prema tom istom nasljeđu.

Prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol govoriti će na temu “Pismenost i djelovanje benediktinaca na širem području Splita u ranom srednjem vijeku“. Osvrnuti će se na nekoliko benediktinsikh samostana osnovanih u Splitu i okolici, te na tragove benediktinske pismenosti odnosno pojavu rane beneventane u zapisima. Prve tragove njihove prisutnosti imamo zabilježene u Trpimirovoj darovnici, a najstariji beneventanski zapis je u Splitskom evangelijaru. Usmjerit će pozornost na kartulare, samostanske kopijalne knjige. To su Sustjepanski, Sepetarski i kartular splitskih benediktinki, kao i na osnivanje i pisanu ostavštinu trogirskog ženskog benediktinskog samostana.

Prof. dr. sc. don Mladen Parlov govoriti će na temu “Benediktinske duhovnosti: prošlosti, sadašnjosti i budućnosti” Nemjerljiv je doprinos kojega su benediktinci i benediktinke pružili u oblikovanju Europe. Naime, zahvaljujući uglavnom Benediktovim duhovnim sinovima i kćerima Europa kakvu još uvijek poznajemo ima kršćanske korijene; kršćanstvo je njezin najdublji identitet. Nije čudno što su pape 20. st. prozvali sv. Benedikta „ocem Europe“ (Pio XII.) te ga proglasili „prvotnim zaštitnikom Europe“ (Pavao VI.). Svoje divljenje prema djelu sv. Benedikta više je puta izrazio i papa sv. Ivan Pavao II., a isto tako i papa Benedikt XVI. Benedikt, njegovo Pravilo i benediktinska duhovnost nisu samo nešto što pripada prošlosti. Oni su i sadašnjost Crkve i društva, a i u budućnosti mogu biti izvor novih poticaja, izazova i nadahnuća kako za Crkvu tako i za društvo. Napisavši Pravilo sveti je Benedikt Crkvi i čovječanstvu ostavio neprocjenjivo blago koje se je tijekom stoljeća umnožilo, procvjetalo te donijelo plod kršćanski oblikovane Europe koja je sjeme vjere i kršćanske kulture prenosila na druge kontinente. No, Benedikt, njegovo Pravilo i benediktinska duhovnost nisu nešto što ostaje zatvoreno u prošlosti; oni su i sadašnja snaga Crkve, negdje više negdje manje, a mogu i u budućnosti biti velika snaga pojedinih mjesnih Crkava te Crkve i društva u cjelini. Hoće li se to dogoditi ovisi o tome hoće li Benediktovi duhovni sinovi i kćeri znati s jedne strane ostati vjerni zahtjevima svoga zakonoše, a s druge se prilagoditi novim društvenim prilikama.

Arheolog Ljubomir Gudelj Velaga govoriti će na temu “Benediktinska ostavština na splitskom i solinskom području: jučer, danas, sutra” Predavanje je oblikovano s arheološkog te gledišta zaštite, održavanja i valorizacije spomeničke baštine. Nekoliko primjera sa splitskog i područja Solina pokazuju sadašnje stanje, odnos struke i javnosti prema spomenicima ugrađenim u temelje kršćanskog i hrvatskog nacionalnog identiteta. Raspoređeni na zemljopisno malom prostoru, nekada savršene ljepote, između Sustipana i Klisa, ti odavno napušteni položaji dijele sudbinu naroda koji ih je nastanjivao, oplemenjivao, njegovao i rušio oblikujući jedinstven kulturni pejzaž.

Skip to content