Skup vjeroučitelja: ‘Mi smo više od nastavnika, mi smo navjestitelji evanđelja’

U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije i Agencije za odgoj i obrazovanje, u subotu 22. studenog, održan je nadbiskupijski stručni skup za vjeroučitelje u školi na temu „Temelji vjeronaučne metodike”.
Oko 240 vjeroučitelja iz Splitsko-makarske nadbiskupije i Hvarsko-bračko-viške biskupije okupilo se u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu gdje su imali prigodu odslušati predavanje te sudjelovati u pedagoškim radionicama.

Nakon molitve koju su animirali vjeroučitelji Ružica Đonlić i Lucijan Kosor, sve nazočne pozdravio je don Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije koji je sudionicima prenio pozdrave splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića.

„Svi stručni skupovi više su od toga, oni su vrijeme druženja i upoznavanja, izmjene iskustava i međusobne podrške te nadasve istaknuti prostor crkvenosti jer mi smo više od nastavnika, mi smo navjestitelji evanđelja”, kazao je don Josip Periš te je, upoznavajući sudionike s programom stručnog skupa, naglasio kako je ovogodišnja tema vjeronaučna abeceda koju bi svaki vjeroučitelj uvijek iznova trebao utvrđivati i na nju se u svom radu vraćati.

Pojasnio je kako je već mnoštvo tema obrađeno na nacionalnoj i nadbiskupijskoj razini te na razini stručnih vijeća, no kako se događa polagana smjena generacija vjeroučitelja, potrebno je cikličko ponavljanje određenih, važnih tema.

„Duboko sam uvjeren da je svima ponekad potreban povratak na izvore, temelje te obnova i posvješćivanje najelementarnijih zakonitosti i pravila vjeronaučne didaktike i metodike. Upravo to želimo danas. Osnovni cilj nije naučiti nešto novo već ponoviti naučeno, osvijestiti važnost temelja i na njima graditi vjeronaučnu nastavu”.

Predavanje na temu „Temeljne postavke planiranja i programiranja u nastavi vjeronauka” održala je prof. Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk.

Cilj njenog predavanja bio je prikazati strateški pravac obrazovne politike u Republici Hrvatskoj te usporediti koliko je u skladu s tim pravcem i pristupom programski povezan vjeronauk. U prvom dijelu predavanja dala je pregled najvažnijih strateških dokumenata nacionalnog obrazovanja u posljednja dva desetljeća, a progovorila je i o suvremenom kurikulumskom pristupu odgoju i obrazovanju koje premješta naglasak sa sadržaja na ishode učenja ili, slikovito rečeno, s Božje riječi ili sjemena na tlo tj. učenika.

U drugom dijelu iznijela je zapažanja kako se plan i program nastave vjeronauka izrađuje u skladu s navedenim promjenama, odnosno prema elementima otvorenog kurikuluma. Istaknula je kako je vjeronauk kompatibilan sa svim nastojanjima za kojima ide obrazovna politika u Hrvatskoj. U završnom dijelu govorila je o važnosti izrade kvalitetnog programa i važnosti dnevne pripreme za nastavu pri kojoj se treba voditi računa o najvažnijim varijablama plana i programa, a to su ciljevi, sadržaj, metode rada i elementi vrednovanja.

Po završetku predavanja uslijedila je tematska rasprava i obavijesti iz Katehetskog ureda, a nakon stanke sudionici su sudjelovali u pedagoškim radionicama koje su se sastojale od osam skupina za osnovnu školu i dvije skupine za srednju školu. Radionice na temu „Konkretna primjena metodičkih varijabli u nastavi vjeronauka” vodili su Miranda Banovac, Julijana Hrvoić, Zdenka Krokar, Divna Latković, Ružica Maleš, Ivka s. Filipa Smoljo, Marina Šimić, Mirjana Vuletić, Nikola Milanović i Anita Vuletin.

Dok je predavanje bilo tematski uvod i ponavljanje temeljnih polazišta vjeronaučne metodike, vjeroučitelji su u radionicama konkretnije problematizirali osnovne vjeronaučne varijable s kojima se svakodnevno susreću u oblikovanju vjeronaučne nastave.

Izvor: MISIJA / IKA

Odgovori

Skip to content