IMPRESIVNA DOSTIGNUĆA: Povijesni izum kvantnog kompjutera
Povijesni izum kvantnog kompjutera ili dan kada su računala nadmašila ljude
Možda je vijest objavljena 7. prosinca 2015 godine najvažnija tehnološka vijest godine, čak i desetljeća, tko zna – stoljeća! Možda, jer su je neki stručnjaci s autoritetom primili s rezervom, premda ju je plasirao Google, kompanija koja se ne šali. Te su večeri, naime, stručnjaci Googleova laboratorija za umjetnu inteligenciju, na internetskim stranicama Sveučilišta Cornell objavili članak da tzv. kvantno računalo (quantum computer), koje Google razvija, stvarno radi.
Članak nije prošao uobičajeni proces recenzije (peer review), no verzija za časopis se priprema. Ali, ako kvantni kompjuter zaista radi – a skepsu još uvijek izražava autor članka u Tehnološkom pregledu MIT-a , najznačajnijeg tehnološkog sveučilišta na svijetu – onda to računalo podatke može procesuirati nevjerojatnom, čak 100 milijuna puta većom brzinom nego sadašnja „konvencionalna“ računala.
Ideju o računalu koje radi na principu kvantne mehanike dao je poznati nobelovac iz fizike Richara Feynman, a već godinama na njoj rade američka Vlada (konkretno NASA), sveučilišta i privatne kompanije Microsoft, IBM i Google, samostalno i u suradnji. Više je razloga za suzdržanost.
Prema jednom komentaru u MIT-ovom članku, Google nije proveo adekvatnu usporedbu, prema drugom, nitko ne zna kako funkcionira specijalni kvantni čip, odnosno hoće li se u svim ponovljenim pokusima ponoviti i rezultat. Komentator ispod jednog od članaka o toj vijesti ističe da je kvantna mehanika jedna od dvije stvari u ovom svijetu koju ne razumije (druga su žene). Ali ako bi proradio barem kvantni kompjuter, singularity, trenutak u povijesti kad će računala inteligencijom nadmašiti čovjeka, mnogim bi entuzijastima izgledao bliže (Bilo to dobro ili loše, riječ je o čistoj misaonoj konstrukciji; u mnogim su misaonim operacijama računala već pretekla čovjeka).
Politički korektna tehnologija
Na pitanje koja su najznačajnija tehnološka dostignuća 2015 godine puno je teže odgovoriti nego izlistati najznačajnija znanstvena otkrića. Dvije su djelatnosti, naravno, već potpuno isprepletene. Najznačajnija znanstvena otkrića 2015, u izboru Tanje Rudež, europske znanstvene novinarke godine, uglavnom su omogućena razvitkom tehnologije (otkriće Keplera 425b, planeta najsličnijeg Zemlji; susret letjelice Novi horizonti s Plutonom; otkriće nove vrste hominina Homo naledi itd.) Dakako i tehnološka su dostignuća omogućena znanstvenim otkrićima.
Činjenica je, međutim, da je letjelica koja je ove godine dostigla Pluton sa Zemlje poletjela 2006 godine, da na sebi, dakle, nosi „zastarjelu“ tehnologiju. Utoliko je pitanje o tehnološkim dostignućima vrlo važno: znanstvena otkrića govore što jest, tehnološka dostignuća indiciraju što će biti.
Otkrića, tj. iznenadno rušenje barijera, u znanosti se uočavaju lakše nego u tehnologiji, gdje se puno više radi o mic-po-mic dostignućima: automobil nije otkriven, čak ni izumljen, nego sačinjen u nizu koraka. Uzme li se još u obzir da svaka znanost, medicina, biologija, fizika, kemija … razvija svoju tehnologiju, popis najznačajnijih godišnjih tehnoloških dostignuća gotovo je nemoguć. Na sreću, rade ih časopisi s autoritetom, među njima dva već citirana.
MIT-ova tehnološka revija u veljači je objavila je izbor tehnologija u kojima je očekivala najveći napredak, a u prosincu provjerila razvoj i uglavnom potvrdila očekivanja.
Čini se da jedini, a možda ni glavni kriterij izbora nije bila snaga tehnološkog iskoraka, nego se vodilo računa i o svojevrsnoj „političkoj korektnosti“, moralnosti: izbor pokriva raznorodne djelatnosti, medicinu, graditeljstvo, uzgoj žitarica, opskrba vodom, a vodi se računa obećavaju li tehnološki dosezi lakši život čovječanstvu, smanjivanje siromaštva itd. I u naživljoj, informacijskoj tehnologiji, koja je upletena u sve druge, selekcionirani su projekti sličnih karakteristika, ali i oni čija je korist za čovječanstvo u drugom planu ili čak dvojbena.
Medicina
Tri su izabrana dostignuća vezana za medicinsku tehnologiju. Riječ je o laboratorijski uzgojenim komadima moždanog tkiva, zatim o tekućoj biopsiji (dijagnostici iz kapi, dvije krvi) te napokon o DNA-internetu, o internetskoj razmjeni DNA podataka putem mreže Matchmaker Exchange, zahvaljujući kojoj su liječnici u Calgaryju u Kanadi i Baltimoreu u SAD identificirali identičnu mutaciju kod dvojice dječaka udaljenih tisućama milja, sa simptomima istog nepoznatog poremećaja.
Genetičari razvijaju infrastrukturu koja će im omogućiti razmjenu podataka iz trenutačno izoliranih baza. Naravno da će to izrazito umnožiti količinu vrijednih medicinskih (bioloških) zaključaka i uvida.
Laboratorijski uzgojeni uzorci moždanog tkiva , slični tkivu ljudskog embrija u prvom tromjesečju trudnoće, omogućavaju testiranje novih načina izučavanja i liječenja epilepsije, shizofrenije, autizma i Alzheimerove bolesti. Tehnologiju likvidne biopsije razvija niz laboratorija širom svijeta.
Dijagnostika raka na taj način postaje sve uobičajenija, no tehnologija, piše Tehnološka revija, pokazuje sve šire mogućnosti primjene, od identificiranja trudnoće do mogućnosti presađivanja organa i unapređenja liječenja.
Hrana, voda, infrastruktura
Potkraj 2014 godine botaničari su kreirali rižu, super-rižu, čija je fotosinteza 50 posto efikasnija u korištenju sunčeve energije nego uobičajena riža. Slična mogućnost postoji i za druge žitarice. Dakako, očekuje se da super-riža utječe na smanjivanje siromaštva.
Na mediteranskoj plaži petnaestak kilometara južno od Tel Aviva 2015. godine punom je snagom počeo raditi 500 je milijuna dolara vrijedan pogon za desalinizaciju morske vode koji osigurava 20 posto vode za izraelska kućanstva. Sličan je pogon lani otvoren u Kaliforniji kojim se opskrbljuje 7 posto potreba područja San Diega.
Alphabet, Googleova kompanija-kći, u Indoneziji testira divovske balone punjene helijem, putem kojih planira proširiti internet na područja koja mu nemaju pristup. Facebook s istim ciljem razvija robot-letjelice (dronove). Prema procjeni stručnjaka iz MIT-a Appleov sustav plaćanja putem pametnog telefona nije međutim prihvaćen onako kako se očekivalo.
Roboti, roboti, roboti
Pomalo iznenađujuće, na početku MIT-ova popisa tehnoloških dostignuća je razvoj trodimenzionalne virtualne stvarnosti, no zna li se da su ulaganja u tu tehnologiju u stotinama milijuna (Google) i milijardama dolara (Facebook), tu mora da ima i nešto više od video-igara i putovanja kroz gradove ne mičući se iz sobe. Ljudi koji su iskušali specijalnu opremu (headset) još uvijek imaju mučnine.
Međutim, u blic-anketi koju sam proveo među nekoliko zaposlenika ICT instituta jedne tehnološki visokorazvijene zemlje spomenute su stvari koje na MIT-ovom popisu nema ni u tragovima.
Sredinom godine završio je DARPA Robotics Challenge, natječaj američke obrambene agencije za humanoidne robote navodno namijenjene razminiranju. Iako je internet prepun kratkih videa i fotografija robota koji gube ravnotežu dok obavljaju najjednostavnije zadatke, kao što je otvaranje vrata, iako većina robota nije bila autonomna nego daljiinski upravljana, ipak znanstvenici tog instituta ističu upravo finale tog natječaja, koji je započeo prije tri godine, najznačajnijim tehnološkim događajem godine.
Jedan je robot uspješno obavio svih osam zadataka, među kojima penjanje uz ljestve i zatvaranje pipe, a srušio se kad je mahnuo gledateljima.
Auto-chat
No, stvari koje rade same (i za sebe), već su tu. Mercedes-Benz, General Motors i kineski proizvođač automobila Changan planiraju već za godinu, dvije u promet pustiti automobile koji s drugim automobilima razmjenjuju podatke o brzini i smjeru, što će izrazito povećati (?!) sigurnost prometa. Američko ministarstvo prometa priprema zakon koji će tu tehnologiju zahtijevati od svih novih automobila.
Iako umjetna inteligencija, o kojoj javnost najviše priča, nije na prethodnom popisu zauzela onoliko mjesta koliko joj pažnje inače posvećuje i sama MIT-ova revija, po atraktivnosti posljednjih godina kao da je pretekla biološke tehnologije i nanotehnologiju. Od nanotehnologije Revija izdvaja razvoj građevinskih (ne građanskih) materijala koje Julia Geer kreira u Kalifornijskom tehnološkom institutu Caltech. Riječ je o izrazito laganim, elastičnim i čvrstim materijalima u isto vrijeme, no njihova masovna upotreba još je na dugom štapu.
Akcija i reakcija
Posljednjih dana prosinca objavljeno je da je njemački istraživački laboratorij u Karlsruheu razvio tehnologiju kojom računala mogu prepoznavati zaplete u priči (story understanding). Laboratorij DeepMind, koji je Google kupio za 400 milijuna dolara dok se još sastojao tek od grupe znanstvenika, razvio je kompjuter koji je sam naučio igrati određenu vrstu video-igara (arcade video-games).
Pomoću tehnika kao što su deep (reinforcement) learning i neuralne mreže racunala su postigla rezultate u poljima koja najcesce povezujemo s ljudskom inteligencijom – npr. prepoznavanje glasa, slika, lica, razumijevanja jezika itd.
Slijedi li, međutim, “kontrarevolucija”? Zabrinutost napretkom tehnologije nije od jučer. Oni maštovitiji se boje da će roboti zavladati svijetom, a manje dalekosežni strahuju od toga da će im roboti uzeti posao. Ipak vijest s kraja godine iznenađuje.
Inspirirani knjigom Superintelligence, oxfordskog filozofa Nicka Bostroma, koja analizira razne vrste umjetne inteligencije i različite puteve kojima bi I kad bi ona mogla preteći ljudsku, dvojica poduzetnika koji su na razvoju tehnologije stekli ogromno bogatstvo, Sam Altman i Elon Musk, objavili su osnivanje milijardu dolara vrijednog neprofitnog fonda koji će nastojati maksimizirati potencijale umjetne inteligencije a onda ih učiniti javnim, dostupnim svima. Musk I Altman dakle ne strahuju da će roboti preuzeti svijet, nego da će pojedinci (Google, na primjer, rekli su u jednom intervjuu) prisvojiti robote i zavladati svijetom.
Izvor: jutarnji.hr
