NEPOZNATI DETALJI PREGOVORA U PARIZU: Što je Merkel zaista rekla Kovaču i kako je Dačić šokirao sve nazočne

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izravno će odgovoriti bivšem predsjedniku Ivi Josipoviću na njegovo otvoreno pismo u kojem je ustvrdio da hrvatska diplomacija “nije uspjela” kad je riječ o otvaranju dva ključna poglavlja sa Srbijom jer “jednostavno nije bila u pravu”.

Josipović nije štedio ni staru administraciju zamjerajući Milanovićevoj ekipi što nisu primijenili načela koja je on postavio s bivšim srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem.

Zakulisni događaji

I dok je Josipovićevo pismo izazvalo reakcije bivših i sadašnjih diplomata sa Zrinjevca, hrvatska javnost gotovo uopće nije bila obaviještena o zakulisnim diplomatskim događajima u dramatičnom nastojanju Zagreba da uvrsti pet uvjeta Srbiji za otvaranje poglavlja 23 i 24. Jutarnji ekskluzivno donosi detalje diplomatske utakmice u kojoj su protagonisti, uz hrvatskog šefa diplomacije Miru Kovača, bili i njemačka kancelarka Angela Merkel, povjerenik za proširenje Johannes Hahn, nizozemski, njemački, belgijski i slovački šefovi diplomacije, a na kraju se sve lomilo oko jedne formulacije zbog koje je hrvatska strana gotovo do daljnjeg blokirala otvaranje poglavlja sa Srbijom. Naime, Hrvatska je tražila, kad je riječ o srbijanskom zakonu o regionalnoj nadležnosti, da se usvoji ne samo formulacija da se Srbija obvezuje “na dobrosusjedsku suradnju u postupanju s ratnim zločinima izbjegavanjem sukoba nadležnosti i osiguravanjem da ratni zločini budu procesuirani bez diskriminacije”, nego i rečenica da “sva otvorena pitanja u tom pogledu moraju biti u potpunosti riješena”. Drugim riječima, Srbija mora ukinuti nadležnost. Belgijci i Nijemci nisu bili sretni tom formulacijom i tražili su u Parizu, uoči svečane večere koju je François Hollande priredio za sudionike konferencije o Balkanu, da se umjesto riječi “riješeno” koristi “adresirano”. “Dakle, da o svemu treba razgovarati, što je nama bilo apsolutno neprihvatljivo”, kaže za naš list dobro obaviješteni izvor iz vrha hrvatske diplomacije.

Na večeri je došlo i do reakcije Angele Merkel koja je različito interpretirana na hrvatskoj i srbijanskoj strani. Sve vrijeme pregovaranja kada je Hrvatska istaknula svoje zahtjeve Johannes Hahn nije uvijek bio blagonaklon hrvatskoj strani, ali je 3. srpnja pristao na formulacije i zahtjeve koji su dolazili iz Zagreba. Kad se činilo da je sve riješeno i da je s povjerenikom postignut dogovor, opet se zakompliciralo zbog intervencije Belgijaca i Nijemaca.

Kriva predodžba

Kovač je tada otišao do Hahna, koji je bio u društvu prvog suradnika Angele Merkel. “Johannes, imamo dogovor, zašto se sada to ne poštuje, zašto se pokušava mijenjati da sva otvorena pitanja kad je riječ o srbijanskom zakonu moraju biti riješena. Ne bude li tako, propada dogovor”, prepričava pouzdani izvor iz diplomatskih krugova. Hahn je samo govorio “da, da”, a prvi suradnik njemačke kancelarke sve je pozorno slušao. Na večeri su govorili, među ostalima, A. Merkel, F. Mogherini, austrijski šef diplomacije Sebastian Kurz i Kovač. “Ovdje je hrvatski premijer Tihomir Orešković, blizu smo dogovora”, rekao je tada Kovač i Hrvatskoj priskrbio aplauz, jedan od dva koje su sudionici te konferencije te večeri uputili prisutnima. Drugi je dobio Ivica Dačić, srbijanski šef diplomacije, koji je u Elizejskoj palači pjevao rođendanskom slavljeniku, albanskom premijeru Ediju Rami – na šok i nevjericu najviših državnika EU.

Angela Merkel pozorno je slušala govornike, pogotovo Kovačeve riječi “vrlo blizu smo rješenju” i upitala: “Kad će biti otvoreno poglavlje?” Odgovor je glasio: “Možda u srpnju”. To je otprilike bilo sve što je Merkel pitala i odgovor koji je dobila, a poslije je to različito prezentirano. Srpska strana, kažu hrvatski diplomati, očito je očekivala jači pritisak njemačke kancelarke na Zagreb, ponajprije stoga što svoju javnost mora pripremiti na teške reforme u vladavinu prava koje treba provesti za ulazak Srbije u EU.

“Iako Nijemci, a to znači i Angela Merkel, nisu uvijek bili sretni zbog naših zahtjeva, prije svega jer su htjeli da poglavlja sa Srbijom budu otvorena tijekom nizozemskog predsjedanja, do kraja lipnja, stvorena je potpuno kriva predodžba za javnost da su vršili pritisak na Hrvatsku. Nisu nas nikad pritiskali”, naglašava naš sugovornik.

Još od veljače, kad je Hrvatska prvo postavila tri uvjeta Srbiji, koji su poslije “narasli” na pet, Kovač je imao kontakte s Nijemcima, ali i s Amerikancima. Bivša šefica diplomacije Vesna Pusić i njezina Vlada nisu od Srbije tražile ništa smatrajući da u pregovaračkim mjerilima za otvaranje dva ključna poglavlja hrvatska strana ne treba postavljati uvjete, pa nije bio lagan put da se krene u proceduru uvrštavanja hrvatskih uvjeta u pregovarački proces. Prvo je Hahn, koji je bio skloniji srbijanskom stavu, zajedno s nizozemskim šefom diplomacije Bertom Koendersom prihvatio tri hrvatska zahtjeva da uđu u nacrt pregovaračke pozicije, a bio je izrazito ljut kada je Zagreb naknadno uvrstio i zahtjeve oko nestalih i prava žrtava na odštetu. Djelomično je taj zahtjev bio preslikan od onog iz crnogorskih pregovora, ali se od Crne Gore tražilo da ostvari pravo pristupa pravosuđu samo civilnim žrtvama, dok je Zagreb sada to isto ishodio, ali za sve žrtve rata.

Problemi iz prošlosti

Očito, rješavanje odnosa sa Srbijom još je daleko od idile. Sadašnji vrh hrvatske diplomacije smatra sve što je postignuto dugoročno svojim velikim uspjehom jer su prije svega problemi iz prošlosti uneseni na europski kolosijek. “Nama je sada u interesu da Srbija što prije krene prema EU jer će time i problemi koje smo mi istaknuli morati biti riješeni”, kažu na Zrinjevcu i dodaju da će već ovaj tjedan biti održana prva sjednica Vladina Povjerenstva za praćenje pregovora Srbije s EU.

‘Srbi su bili razočarani i ljuti što nas Nijemci nisu jače pritiskali’

Dodatno opterećenje za realizaciju hrvatskih zahtjeva bila je i nervoza među braniteljima koji su bili nezadovoljni i zabrinuti zbog neodgovornih izjava srbijanskog tužitelja za ratne zločine, a za desnu Vladu, pogotovo prije izbora, to je bilo osjetljivo pitanje. Srbi su, s druge strane, bili razočarani, čak i ljuti što Nijemci nisu više i jače pritiskali Zagreb jer su smatrali da su ionako, prije svega na inzistiranje Angele Merkel, učinili niz ustupaka u zahtjevima oko Kosova, objašnjava naš sugovornik. Sve u svemu, za hrvatsku Vladu i našu diplomaciju posljednjih mjesec dana bilo je vrijeme velikih izazova. Dok je sa Zrinjevca pogled na proteklo razdoblje “vrhunska diplomatska igra” s uporištem u radnoj skupini u kojoj su sa svojim mišljenjima sudjelovala ministarstva vanjskih i europskih poslova, pravosuđa, branitelja, unutarnjih poslova, ali i DORH, za Beograd je to pokušaj desne hrvatske Vlade da nepotrebno zaoštri odnose i zakomplicira put Srbiji prema Europskoj uniji. (J.K.)

Izvor: jutarnji.hr

Odgovori

Skip to content