DR. MARKO JUKIĆ: Hrvatski Dan liječnika 26. veljače

Na dan osnutka Hrvatskog liječničkoga zbora, 26. veljače 1874. godine, svake godine se obilježava Hrvatski dan liječnika. U vrijeme osnutka Hrvatski liječnički zbor bio je osma liječnička udruga u Europi. Skupina od 21 liječnika utemeljila je osmu liječničku udrugu u Europi s ciljem unaprijeđenja medicinske struke.

Hrvatski liječnici su osnovali svoju komoru 1903. (Split) i 1923. (Slavonija i Međimurje), 1929. (obuhvaća i Dalmaciju). Komunističke vlasti su zabranile rad Hrvatske liječničke komore 15. veljače 1946. Doktori se proglašeni klasnim neprijateljima pa im je ukinuta titula dr. med.!. Titula dr. med. je vraćena tek 1986/87. godine. Rad Hrvatske liječničke komore je obnovljen tek 1995. godine! Komunističke vlasti su ukidanjem Liječničke komore i titule doktorima medicine napravile veliku štetu liječnicima i zdravstvenom sustavu. Srozavanjem ugleda doktora medicine (doktor je postao drug liječnik!) u društvu rađeno je na različite načine: materijalnim osiromašivanjem liječnika, stalnim pritiscima po pitanju propisivanja lijekova i bolovanja, stalnim negativnim predstavljanjem i prozivanjem u medijima. Prozivanje u medijima se nastavilo do današnjih dana bez ikakve odgovornosti novinara i pacijenata. U zdravstvenom sustavu postoje negativnosti, incidenti i neprihvatljiva ponašanja ali nitko nema pravo zbog lošeg ponašanja pojedinaca prozivati sve liječnike. Bilo bi dobro da političari, pravnici, novinari i ostali koji blate liječničku struku završe studij medicine i zamijene doktore i na taj način spase naciju od neznalica i lijenčina. Svi ti postupci su demoralizirali liječnike i urušavali sustav zdravstva i sada imamo rezultate dugogodišnje zdravstvene politike.
Godine 1914. je u Hrvatskoj i Slavoniji bilo 386 liječnika, a godine 1940. u Banovini Hrvatskoj bilo je 1780 liječnika. U odnosu na 1980. godinu broj liječnika na 100.000 stanovnika povećao se sa 167 na 281, no to je još uvijek manje od prosjeka za EU, gdje na 100.000 stanovnika dolazi 320 doktora medicine.


medicinski fakultet

Medicinski fakultet u Splitu

Krajem 2015. godine u zdravstvenom sustavu je radilo na neodređeno i određeno radno vrijeme 14.391 doktora medicine. Među doktorima medicine 67 posto su specijalisti, 58 posto liječnika radi u bolničkim ustanovama. U domovima zdravlja, ordinacijama u koncesiji i županijskim zavodima za hitnu medicinu zaposleno je 26,5 posto, a u privatnim ordinacijama i ustanovama 10 posto liječnika. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u općoj medicini zaposleno je 2.309 doktora, u pedijatriji 277, u ginekologiji 271, a u stomatologiji 1.931 doktor dentalne medicine. U odnosu na 2013. godinu povećao se i broj doktora dentalne medicine, sa 3.424 na 3.545 ili za 3,4%. Nastavlja se i trend feminizacije liječničke profesije pa je danas liječnica 62 posto, a među doktorima dentalne medicine je 65,3%, žena.
Prema procjenama Hrvatske liječničke komore u Hrvatskoj nedostaje oko 4.000 liječnika.

KBC

KBC Split –lokalitet Križine

Današnje vrijeme je vrijeme silnog napretka znanosti i tehnologije pa su mogućnosti dijagnostike i liječenja daleko veće nego prije 50 godina. Pred liječničkom profesijom su veliki izazovi: nove mogućnosti liječenja, primjena tzv. „pametnih lijekova“, pojava novih bolesti, nove mogućnosti inžinjeringa u medicini. Nove mogućnosti dijagnostike i liječenja zahtjevaju dodatna financijska sredstva kojih nema. Današni liječnik mora voditi računa o svrsishodnosti liječenja, o etičkim upitnim postupcima liječenja, o pravednoj raspodjeli javnih financija u zdravstvu. Podizanjem svijesti svih građana o očuvanju zdravlja nastoji se sačuvati zdravlje i poboljšati kvaliteta života i svi su obvezni voditi računa o očuvanju svoga zdravlja.

Danas mediji vrlo malo govore o mukotrpnom radu, odricanju i žrtovanju zdravstvenih radnika. Mediji prvenstveno pišu i govore o negativnostima, dugim listama čekanja i incidentima. Isticanje dugih lista čekanja bez analize tko i zašto čeka je nekorektno i ne doprinosio poboljšanju već je destimulirajuće za zdravstveni sustav.

Položaj zdravstvenih djelatnika u sustavu javnog zdravstva

Evo jedan primjer o statusu doktora u našem javnom zdravstvenom sustavu:

Zdravstveni radnik ima 39 godina radnog staža u zdravstvu, specijalista je i subspecijalista određene specijalnosti. Navedeni zdravstveni radnik ima znanstveni stupanj, docent je na medicinskom fakultetu. Taj zdravstveni radnik nema radnu sobu, nema radni stol, nema računalo, on ima jedan ormar u zajedničkoj garderobi za 15 liječnika. Ormar je širine 45 cm, visine 220 cm i dubine 50 cm. Dakle ako potražite doktora u bolnici on vas može primiti na hodniku jer nema sobu, nema radni stol s računalom i stalažu s knjigama. Zar je to radni standard jednog docenta, specijaliste i subspecijaliste? Nadalje sve knjige i udžbenike je dotični doktor kupio sam, također je sve pretplate na časopise i članstvo u stručnim društvima platio sam. Po pitanju stručnih sastanaka, kongresa itd. dotični doktor je 70 do 80 % sam financirao!

To je status jednog doktora znanosti, specijaliste i subspecijaliste u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Svaki daljni komentar je suvišan!

Sve one koji piši ili govore o zdravstvenom sustavu u RH moraju znati činjenice, vidi tablicu.

Izdvajanje za zdravstvo u 2014. godini u EU i Hrvatskoj:

Država BDP EURA Više od RH
Luksemburg 6,8 5.535 7,7 puta više
Danska 10,6 4.655 6,5 puta više
Njemačka 10,9 3.548 4,9 puta više
Francuska 11,2 3.473 4,8 puta više
Grčka 9,2 1.592 2,2 puta više
Slovenija 8,6 1.505 2,1 puta više
Slovačka 7,6 971 1,3 puta više
Estonija 5,8 763 malo više
Mađarska 7,7 754 malo više
Hrvatska 7,4 719

 

Krajnje je vrijeme da se započme s reformom sustava zdravstva i da se zaustavi daljnje urušavanje zdravstvenog sustava. Mladi liječnici odlaze jer ne vide svoju budućnost u ovakvom zdravstvenom sustavu zato je nužno započeti s reformom zdravstvenog sustava odmah jer će sutra biti kasno!

Svim liječnicima želim sretan Dan liječnika!

Dr. sc. Marko Jukić

Odgovori

Skip to content