Bruna Esih: Mislim da je vrijeme da se promijeni ime najljepšeg zagrebačkog trga

Foto: narod.hr

Nakon što je Bruna Esih jučer objavila ono o čemu se već neko vrijeme nagađa, naime da će se kao nositeljica nezavisne liste kandidirati za gradonačelnicu Zagreba, Narod.hr joj je tim povodom postavio par kratkih upita.

Na naše pitanje zašto se kandidirala za gradonačelnicu Zagreba, Bruna Esih odgovara: “Pa zbog toga što je, pogotovo sada kada su nam poznati svi kandidati, potpuno jasno da je moja kandidatura, uz one ljude koji će se naći na mojoj nezavisnoj građanskoj listi za Gradsku skupštinu, jedino jamstvo one stvarne promjene koju znamo da očekuju građani Zagreba”.

Kao prvi potez u slučaju da bude izabrana za gradonačelnicu Esih je kazala kako bi trebalo “ući u trag svim postojećim nezakonistima kojih, vjerujem, ima u mnogim potezima cjelokupne vladavine dosadašnjeg gradonačelnika”.

“Naravno da bih to činila uz one ljudi koji su vrijedni i čestiti i sada već zaposleni u Gradskoj upravi i svim gradskim ustanovama”, dodaje.

Na pitanje bi li kada bi postala gradonačelnica promijenila ime Trga maršala Tita, Esih kaže: “Smatram da je to, ako ništa drugo, jedno civilizacijsko pitanje. Ja sam u svojim stavovima, pogotovo svjetonazorskim, oduvijek bila potpuno jasna, za razliku od svih ostalih kandidata, tako da je moj stav i ovdje potpuno jasan – da, mislim da je vrijeme da se promijeni ime najljepšeg zagrebačkog trga”.

Tko je Bruna Esih?

Bruna Esih, profesorica filozofije i kroatologije, asistentica na Institutu društvenih znanosti “Ivo Pilar” te predsjednica udruge Hrvatski križni put već se petnaest godina bavi suvremenom hrvatskom poviješću, Drugim svjetskim ratom, poraćem i Domovinskim ratom. Ova rođena Splićanka svakako pripada autentičnim kandidatima za čelno mjesto grada Zagreba. Široj je javnosti postala poznata kada je kad ju je hrvatska predsjednica imenovala svojom izaslanicom na 70. obljetnici bleiburške tragedije.

Dotad poznata kao zagovornica lustracije i protivnica relativizacije Domovinskog rata, Bruna Esih je veliko iznenađenje prošlih parlamentarnih izbora, kada je, kao nestranačka kandidatkinja na listi HDZ-a, s 11. mjesta ušla u Sabor s najvećim brojem glasova na listi, izuzmemo li predsjednika te stranke, Andreja Plenkovića. Esih je tada dobila gotovo 10 i pol tisuća glasova, i to u jedinici koja obuhvaća središnji dio – no ne i cjelinu – grada Zagreba. Predizborno geslo bilo joj je: “Suočavanje s prošlošću – temelj budućnosti”.

“Smatram da ono za što se zalažem ne vrijeđa i ne isključuje. Dapače, naglašavam kako nam je istina svima jednako bitna, bez obzira na naše različitosti i da nas može rasteretiti lošeg nasljeđa prošlosti. Odgovorno suočavanje s prošlošću ne može ići ni lijevo ni desno, ne može nikoga unaprijed obilježiti, ali ni abolirati”, istaknula je tada za Narod.hr.

Demokršćanstvo

Razmatrajući ratifikaciju Istanbulskog ugovora o nasilju nad ženama koji legitimira spornu definiciju “roda”, Esih je u Saboru izjavila:

“Smatram da se niti jedna stranka ne bi smjela i mogla nazivati demokršćanskom koja bi pristala na uvođenje takvih definicija. Također, moram reći da ta Istanbulska konvencija donosi neke pozitivne mehanizme postupanja u slučaju obiteljskog nasilja, ali sve njih već imamo implementirane u našem nacionalnom zakonodavstvu, dakle u drugim hrvatskim zakonima koji reguliraju ovu problematiku, a oni koji do sada nisu, mogu biti uvedeni.”

Civilne udruge i državni proračun

Bruna Esih i njezin blizak suradnik te kolega iz instituta “Ivo Pilar” Zlatko Hasanbegović podnijeli su potkraj prošle godine amandmana na Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu. Tim amandmanom je predviđeno smanjenje sredstava iz programskog područja razvoja civilnih udruga za iznos od gotovo 13 milijuna kuna, tj. 12.920.133 kune.

Sredstva su trebala biti preusmjerena za aktivnosti iz programskog područja socijalne i humanitarne djelatnosti, što bi podrazumijevalo povećanje sredstava Udrugama branitelja, organizacijama koje se bave humanitarnom djelatnošću u inozemstvu, Hrvatskom zavodu za javno zdrvstvo, Hrvatskom Crvenom križu…

Međutim, amandman nije izglasan u Saboru. Esih je tada naglasila kako nije očekivala veću potporu, iako zna da je ima: “Vrlo je bitno pokazati ovdje i svoj politički stav, ja sam apsolutno sigurna da ima puno više zastupnika koji misle u potpunosti isto što i mi, međutim došla je odluka da se po ovom pitanju glasuje ovako”.

Izvor: narod.hr

1 comment

  1. blago

    Postoje dvije filozofie ljevicari i desnicara. Lijevicare se nazivlje komunisti a komunisti desnicare da su fasisti.Jedino i se obodvoj naziblje da su diktatori. Sa ovim bi se slozio da su obadvije diktature. Velika je razlika od jedne diktature i druge diktature. Skupa ne mogu, Zato puno puta dodje do rata pa koja filozofia pobjedi ta unisti drugu. Sad se trazi da se osudi obe diktature i uvede demokraciju.Dodje do teskog posla jer ni jedni nisu za demokraciju i ako obe govore da su demokrati. prijeci iz jedne ideologije u drugu.. Da bi se moglo, srusut komunisam jedino sa vecom diktaturom nego sto su oni. Ne moze se iz komunizma proci u demokeaciju sto se zeli postic u Hrvatskoj.. Treba uvest diktaturu barem jedno vrijeme. Sto je se i dogadjalo u mnogim drzavam Kao Argentina Chile , Peru i Espanja. Porazili komunizam uveli kapitalizam sa diktaturom. Ostali jedno vrijeme na vlasti ekonomija se popravljala Kao dok je bio Franko, Pinochek, Fudjimori i generali u Aergentini. Sve dobro islo dok se narod nije sasitio diktature zelja da dodje demokracija. Demokrati sa glasanjem uzmu vlast i prvosnje diktatore proglase za kriminal sto su poubijali komuniste stave i u zatvor. Demokrati isto nista dobra ne dovode Jedni krive kapitaliste da su fasisti a lijevicare da su komunisti i na ovom se drze ni naprijed ni nazad..

Odgovori

Skip to content