Tri činjenice o generalu Damiru Krstičeviću
Foto: Fah
U središtu drame s požarom, odnosa Predsjednice i predsjednika hrvatske Vlade našao se potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević. Andrej Plenković i general Krstičević zajedno su obišli opožareno područje te su prisustvovali sastanku Kriznog stožera u Splitu. Tamo je premijer izrazio zadovoljstvo “sjajno odrađenim poslom”, između ostalog i ministara Krstičevića te Davora Božinovića. No, nakon toga oglasila se i predsjednica iz Salzburga koja je uputila kritiku kako je “vojska ipak mogla ranije biti poslana na splitsko područje kako bi pomogla u gašenju požara”.
Nedugo nakon toga Jutarnji list objavljuje da je Krstičević ponudio mandat da bi se potom oglasila predsjednica, također u istom listu, da je Krstičević odličan ministar te da ne snosi odgovornost za to što se dogodilo.
“Kao predsjednik Vlade ne prihvaćam najavljenu ostavku ministra Krstičevića niti bilo kakav govor o njegovoj ostavci”, kazao je premijer Plenković odmah na početku konferencije za novinare u Banskim dvorima, sazvanoj danas popodne.
Kolinda Grabar-Kitarović pojasnila je da general Krstičević odlično radi svoj posao, da je zaista bila kritična prema nekim elementima, ali ne prema ministru. Ističe da nije prozvala njega ni oružane snage.
Poručila je kako vojska ne može sama izaći na teren, nego mora biti pozvana te da odgovornost moraju snositi oni koji su na terenu krivo procijenili situaciju i nisu na vrijeme pozvali vojsku u pomoć.
Podsjećamo na tri važne činjenice o generalu Krstičeviću.
Kontinuirano pod medijskim napadima
Medijski napadi na generala Damira Krstičevića krenuli su još za vrijeme predizborne kampanje prošle godine tijekom izvanrednih parlamentarnih izbora, kada je tjednik Nacional u kojem se pozivao na anonimne desno orijentirane generale, navodio da je Damir Krstićević “u rujnu 1991. još bio u JNA”.
Na te napade reagirala je odmah Udruga veterana 4. gardijske brigade, a general Ante Gotovina uputio poruku podrške navodeći kako je Domovinski rat temelj hrvatske državnosti, te da je zaštita operacija i ljudi iz Domovinskog rata od olakih objeda za potrebe dnevne politike u ingerenciji institucija koje brinu o nacionalnoj sigurnosti.
Kontinuirani napadi na generala Krstičevića nastavili su se, pa su krajem studenoga Braniteljske udruge, predvođene Udrugom veterana Četvrte gardijske brigade pozvali institucije Republike Hrvatske da zaštite Domovinski rat i njegove vrijednosti. Na sjednici Vlade očitovao se i sam ministar.
“Više nego ikad poražene snage skupa sa paraobavještajnim elementima žele kriminalizirati naše veličanstvene pobjede u Domovinskom ratu, djelovanje Hrvatske vojske u Bosni i Hercegovini, zapovjednik, časnike, dočasnike, generale, oslabiti našu Hrvatsku, naš sustav sigurnosti i sigurnost naših branitelja. Ja im želim poručiti da u tome neće uspjeti”, rekao je Krstičević.
Iz tjednika Nacional branili su se da se ne vodi specijalni rat protiv ministra Krstičevića, već da su samo prenijeli stavove službenih tijela iz Republike Srpske, ovaj put objavljujući “da su vlasti Republike Srpske potpredsjednika hrvatske Vlade i ministra obrane Damir Krstičević prijavile Tužiteljstvu BiH da je kao ratni zapovjednik 4. gardijske brigade odgovoran za ratni zločin nad srpskim civilima u BiH.”
Vrlo oštro na Nacionalovog tekst reagirao je tada i premijer Andrej Plenković, splitski HDZ i vodstva braniteljskih udruga iz Domovinskog rata koje su na konferenciji za novinare u Splitu osudile napise Nacionala, rekavši da taj tjednik širi laži i unosi nemir među branitelje, a državne institucije pozvale da zaštite vrijednosti Domovinskog rata.
“U tijeku je informacijski rat protiv Hrvatske, nešto što možemo zvati specijalnim ratom protiv Hrvatske, protiv nove vlade RH. Trenutačno odabrana meta je ministar Krstičević. On je simbol Domovinskog rata, simbol pobjede i čovjek koji je najbliže vezan uz branitelje i Domovinski rat, zajedno s ministrom Medvedom”, izjavio je u Dnevniku 3 HRT-a povjesničar Ivo Lučić s Hrvatskog instituta za povijest. Smatra da je Krstičević odabran kako bi se umanjila veza ove Vlade s braniteljskom strukturom, otvorili bokovi za neke sukobe, napravile podjele unutar braniteljskih struktura. “Stvara se jedna histerija, panika, na što su oni koji su to započeli svakako računali”, naglasio je Lučić.
Nositelj izrade dvaju nacrta prijedloga Strategije nacionalne sigurnosti i nacrta prijedloga Zakona o sustavu domovinske sigurnosti
Čim je Krstičević od bivšeg ministra Buljevića preuzeo dužnost najavio je da će temeljna zadaća Ministarstva obrane u ovom mandatu biti Izrada Strategije nacionalne sigurnosti, a fokus će mu biti čovjek- vojnik, dočasnik i časnik.
Kod prvog prijama potpredsjednika Vlade kod predsjednice Grabar-Kitarović dogovorena je u svrhu vođenja usklađene obrambene politike dinamika redovitih sastanaka predsjednice i ministra obrane, na kojima će se raspravljati o daljnjoj modernizaciji i razvoju Oružanih snaga, a u skladu s Ustavom propisanim ovlastima predsjednice.
Krstičević se uspio izboriti i za povećanja proračuna Ministarstva obrane, najavio da sredstva želi “usmjeriti na poboljšanje uvjeta rada vojnika, dočasnika, časnika u Oružanim snagama, namještenika i službenika u MORH-u”.
Ta sredstva potrebna su nam i za razvoj novih sposobnosti koje su nam potrebne da naše zadaće možemo ispuniti na najbolji način, kazao je. “Ta nam sredstva trebaju i za još bolju potporu prema civilnim institucijama, našem stanovništvu, a vezano je i uz elementarne nepogode (poplave, požari)”, dodao je.
Početkom godine Krstičević je predstavio i Plan nabave Ministarstva obrane za 2017., ističući da nijedna nabava u ovoj godini nema oznaku tajnosti, što je prvi puta u MORH-u. Obrambeni proračun povećan je za 400 milijuna kuna i a ukupni vojni proračun sada iznosi 4,385 milijardi kuna. U 2017. planiran je remont helikoptera i nabavka inženjerijskih strojeva, a u svibnju je izrazio nadu kako će se Hrvatska do kraja godine odlučiti hoće li kupiti nove zrakoplove i koji bi to zrakoplov bio, jer Hrvatska već petnaestak godina odgađa nabavku borbenih zrakoplova, a više nema vremena.
Podršku za osuvremenjivanje opreme davala je i hrvatska predsjednica.
“Sagledavajući sigurnosne izazove s kojima se danas suočavamo, predstoje nam daljnja ulaganja u Oružane snage RH. Ta obveza ne proizlazi samo iz preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske kao odgovorne članice NATO-a, već je riječ o trajnom imperativu ulaganja u obranu te jačanja cjelovitog sustava Domovinske sigurnosti”, istaknula je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Krajem lipnja SDP-ovci su se usprotivili Krstičevićevom Zakonu o sustavu domovinske sigurnosti. Saborski Odbor za obranu jednoglasno je podržao prijedlog Strategije nacionalne sigurnosti RH, ali nije podupro prijedlog Zakona o sustavu domovinske sigurnosti za koji su članovi SDP-a smatrali da ne uspostavlja nikakav novi sustav već samo osniva novo tijelo koje nema nikakve ovlasti – Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti.
Krstičević je više puta objašnjavao zašto su važni Zakon o domovinskoj sigurnosti i Strategija nacionalne sigurnosti. Isticao je da će kroz ta dva strateška dokumenta biti riješen i standard i obnova opreme i drugih žurnih službi poput policije, vatrogasaca i Hrvatske gorske službe spašavanja.
“Radimo sustavno na jačanju sigurnosti. Cilj nam je da podignemo standard svih tih ljudi kao i da sustavno radimo na poboljšanju opreme i sredstava službi koje se suočavaju sa svim tim rizicima i opasnostima“, rekao je Krstičević odgovarajući na novinarski upit o neadekvatnoj i staroj opremi vatrogasaca koji su se tijekom lipnja u Dalmaciji borili s velikim požarima.
I u saborskoj raspravi general Krstičević više je puta istaknuo važnost donošenja Strategije, ali SDP ju nije podržao jer ne uključuje antifašizam.
Posebno se često javljao SDP-ov Joško Klisović predlažući da se uz tekovine Domovinskog rata spomenu i tekovine antifašizma i hrvatskih partizana, te ugradi obveza suprostavljanja povijesnom revizionizmu i negiranju antifašizma.
Hrvatski sabor Strategiju je podržao većinom glasova.
Strategija predviđa četiri nacionalna interesa i devet strateških ciljeva. Nacionalnim interesima definirani su – sigurnost, dobrobit i prosperitet, nacionalni identitet, međunarodni ugled i utjecaj te ravnopravan položaj, suverenitet i opstanak.
Simbol pobjede u Domovinskom ratu
Krstičević je uz ministra Medveda i najjača spona Vlade s hrvatskim braniteljima, ali i simbol pobjede u Domovinskom ratu.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević rođen je 1. srpnja 1969. u Vrgorcu. U mjestu Umčani je završio osnovnu, a u Vrgorcu srednju školu. Završio je Vojnu akademiju kopnene vojske u Beogradu 1991.
Na početku velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku prijavio se kao dragovoljac u Zbor narodne garde (ZNG). Počeo je kao izvidnik, zatim je bio zapovjednik izvidničke desetine, a potom izvidničkog voda u 4. gardijskoj brigadi Hrvatske vojske (HV). Nakon toga je do srpnja 1992. obnašao dužnost zapovjednika 4. bojne 4. gardijske brigade. Tadašnji načelnik Glavnog stožera HV-a general Janko Bobetko šalje ga na čelo 115. imotske brigade kako bi naučio voditi i zapovijedati “formacijom brigade”. Potom preuzima 113. šibensku brigadu, a nakon akcije Maslenica početkom 1993. postaje zapovjednik 4. gardijske (splitske) brigade.
U vrijeme pripremnih operacija za Oluju 1994. pri osvajanju Livanjskog polja te Dinare i Šatora, bio je ranjen te je zapovjedništvo nad Četvrtom preuzeo njegov zamjenik, Andrija Matijaš Pauk. Uoči Oluje Krstičević se vraća u brigadu i s njom ulazi u Knin iza varadžinske 7. gardijske brigade (Puma). Nakon toga sudjeluje u akcijama Maestral i Južni potez. Po završetku vojnih operacija u BiH, koje su dovele do Daytonskog sporazuma, 1996. preuzima zapovjedništvo Zbornog područja Pazin. Sljedeće godine odlazi na školovanje u Ratnu školu kopnene vojske u SAD-u, a po povratku 1998. postaje zamjenik načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske.
Potkraj rujna 2000. potpisao je pismo dvanaestorice hrvatskih visokih vojnih zapovjednika koji su od tadašnje hrvatske vlasti tražili prestanak kriminalizacije Domovinskog rata. Zbog miješanja djelatnih vojnih osoba u politiku, predsjednik Stjepan Mesić poslao je sve potpisnike pisma u mirovinu, pa tako i Krstičevića koji je postao umirovljenik sa svega 31 godinom. Jedanaest godina kasnije kazao je kako je pismo bilo apel za zaštitu digniteta Domovinskog rata i svih branitelja koji su časno branili i obranili hrvatsku državu.
Godine 2001. na poziv vlasnika M San grupacije Stipe Matića zapošljava se kao menadžer, nakon čega postaje prokurist, a zatim i direktor tvrtke kćeri KING ICT. S obzirom da je KING ICT postala jedan od najvećih dobavljača računalne opreme državnih institucija, nakon smjene vlasti 2011. bila je pokrenuta istraga. Nije prođeno ništa nezakonito.
Volonterski je obnašao dužnost savjetnika za obrambenu politiku i vojna pitanja bivše premijerke Jadranke Kosor. Prilikom pada helikoptera MI-8 u Vukovaru 2007. Krstičević je ozlijedio kralješnicu od čega se dugo oporavljao.
Pozivu haaških tužitelja odazvao se 2008. u svojstvu svjedoka, ali je odbio dati iskaz u vezi s tada optuženim, a kasnije oslobođenim hrvatskim generalima Gotovinom, Markačem i Čermakom.
Krstičević je prošlo ljeto odradio veliki posao u HDZ-u i za Andreja Plenkovića, ne samo u kampanji za izbor za predsjednika HDZ-a, već je bio i voditelj liste u, za HDZ važnoj, 10. izbornoj jedinici u kojoj je osobno osvojio i gotovo 33.000 preferencijskih glasova.
Izvor: narod.hr
