TwitterFacebookPinterestGoogle+

Muslimanski zločini u općini Busovača (1992. – 1995.)

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u općina Busovača živjelo je 48,20% Hrvata, 44,80% Bošnjaka-Muslimana, 3,30% Srba i 3,80% ostalih. Nakon rata (1992. – 1995.) broj Bošnjaka-muslimana se povećao a broj Hrvata i Srba se smanjio. Tijekom rata Bošnjaci-muslimani su željeli etnički očistiti prostor općine Busovača od Hrvata, u čemu su djelomično uspjeli.

Na početku rata kada su Srbi izvršili agresiju na Bosnu i Hercegovinu Hrvati i Bošnjaci su zajedno organizirali obranu, ali sredinom 1992. godine Bošnjaci okreću oružje prema Hrvatima i počinju sukobi između Hrvata i Bošnjaka-muslimana. Sredinom 1992. godine u Busovaču dolaze mudžahedini iz muslimanskih zemalja.

Tijekom muslimansko-hrvatskog rata u BiH (1992. – 1994.) u općini Busovača počinjen je ratni zločin, ubijeno je 116 Hrvata i Hrvatica (78 odraslih civila, 3 djeteta i 35 zarobljenih vojnika HVO-a). Protjerana je oko 2.500 pripadnika hrvatske nacionalnosti. Najveća stratišta Hrvata na području općine Busovača su: Kačuni, Gusti Grab, Putiš, Pazići, Busovačke staje.

 

U knjizi Davora Marijana i suradnika navodi se podatak o 50 žrtve ratnog zločina.

Prema Istraživačko dokumentacijskom centru (Sarajevo) u Busovači su tijekom rata (1991. – 1995.) ukupno ubijene 204 osoba hrvatske nacionalnosti (30 civila i 174 vojnika).

 

Kronologija zločina

  • Dana 13. lipnja 1992 godine muslimanske postrojbe su upale u srpska sela Katići i Predjeli te izvršili pljačku i paljenje kuća. Srbi su bili lojalni pa su predali oružje HVO-u, koje su dobili od JNA. Stožer HVO-a je poslao vojne policajce da izvide što se događa, Muslimani su ubili jednog vojnog policajca, a trojicu ranili. HVO je uzvratio pa su poginula tri pripadnika muslimanskih postrojbi (Armije BiH), a nekoliko ih je ranjeno.
  • U Busovači je 8. siječnja 1993. ubijen civil.
  • Dana 23. siječnja 1993. godine sastali su se najviši predstavnici muslimanske vojne i političke vlasti Zenice i Busovača. Nakon toga započinju sukobi između HVO-a i tzv. Armije BiH. Pripadnici Armije BiH su 24. siječnja 1993. godine ubili u selu Kaćuni 4. vojnika HVO-a, a njihova zapovjednika ranili pa mučili i ubili. Istog dana su ubili i jednog civila.
  • U samoj Busovači, 24. siječnja 1993. godine, ubijen je jedan Hrvat civil i jedan vojni policajac HVO-a. Tog dana počinje oružani napad Armije BiH na busovačka sela Kaćuni, Turići, Gusti Grab, Bukovice, Radeljevići, Oselište, Brezovik, Bilalovac, Nezirovići i Bešice. U tom napadu ubijeno je sedam hrvatskih civila.
  • Najžešći napad postrojbi Armije BiH na Busovaču dogodio se 25. siječnja 1993. godine. Oko 8.500 vojnika Armije BiH krenulo je iz pravca Zenice, Visokog, Kaknja i Fojnice na Busovaču. Grad je bio u okruženju i blokiran, ali je 1.400 vojnika HVO-a sve to izdržalo i obranilo grad od napada postrojbi Armije BiH.
  • U selu Javor je 25. siječnja 1993. ubijen jedan civil, silovana je jedna starica (65 g.), opljačkane su i zapaljene hrvatske kuće.
  • Dana 26. siječnja 1993. godine Muslimani su osvojili selo Gusti Grab (većinsko hrvatsko selo, više od 82% Hrvata) i počinili ratni zločin, ubili su 7 Hrvata (civili i pripadnici HVO-a). U mjestu Oselište 26. siječnja 1993. ubijen je jedan civil,.
  • U Gustom Grabu je 27. siječnja 1993. ubijen još jedan civil.
  • U mjestu Bukovci 28. siječnja 1993 ubijen je civil, a u selu Prosje ubijen je pripadnik HVO-a.
  • Na lokalitetu Busovačke staje 30 siječnja 1993. zarobljena su i ubijena 2 pripadnika HVO-a.
  • U veljači 1993. Armija BiH je zarobila 7 pripadnika HVO-a i ubila ih.
  • U mjestu Bukovica 27. veljače 1993. ubijen jedan civil, a njegovu kći i suprugu su zlostavljani.
  • U Tisovači 4. travnja 1993. ubijeno je jedno dijete. Istog dana geleri granate su usmrtili dvije osobe.
  • Dana 18. travnja 1993. geleri granate su ubili 2 civila.
  • Dana 15. svibnja 1993. ubijen je jadan civil.
  • U Bukovcima su 4. lipnja 1993. ubijene 2 osobe.
  • Postrojbe Armije BiH spalile su 12. lipnja 1993. godine busovačko selo Šarići. Granatirana su sela Putićevo i Polje. U toj borbi poginula su tri vojnika HVO-a, pet civila je ranjeno, nanesena je velika materijalna šteta na obiteljskim kućama i gospodarskim zgradama. Istoga dana napadnuto je i selo Ravno (u općini Busovača) u kojemu su potpuno spaljene tri obiteljske hrvatske kuće.
  • Armija BiH je 15. lipnja 1993. godine napala konvoj u Busovačkim Stajama i ubila 22 osobe. (15 civila i 7 vojnika HVO-a). Ranjeno je dvadesetak osoba.
  • Dana 20. srpnja 1993. snajperist je ubio jednog civila i jednog pripadnika HVO-a.
  • U Donjem Polju je snajperist 30. kolovoza 1993. ubio djevojčicu.
  • Od krhotina granate poginula su dva civila, jedan 13. rujna 1993., a drugi 20. rujna 1993.
  • Armija BiH je 7. listopada 1993. ubila dijete.
  • Topnička granata je 17. listopada 1993. ubila dijete.
  • Snajperist je 5. studenoga 1993. ubio civila.
  • Snajperskim hitcem usmrćena je žena, 15. studenoga 1993.
  • U večernjim satima 7/8. prosinca 1993. tri vojnika Armije BiH su upala u kuću Luce Vuletić (u busovačkom selu Čep) i počinili gnjusni zločin silovanja, prvo su je premlatili pa nekoliko puta silovali. Glavu su joj razbili tupim predmetom, a nožem napravili rasjekotinu na glavi. Nju su pronašli susjedi u teškom stanju, prebačena je u bolnicu u Zenici i tu su liječnici ustanovili da je silovana, da nosi više povreda po glavi i jednu rasjekotinu od noža. Od tih rana umrla je 10. prosinca 1993. godine u bolnici“
  • Dana 2. siječnja 1994. ranjeno (geleri granate) je 9 civila, 2 osobe su umrle nakon ranjavanja.
  • U selu Oselište 27. veljače 1994. ubijen je civil.

Podaci o broju poginulih/ubijenih vojnika i civila na području općine Busovača tijekom rata (1992. – 1995.) nije sigurno utvrđen kreće se od 204 osobe (174 vojnika i 30 civila – Svjetlo riječi) do 351 osoba (292 vojne osobe i 64 civilne osobe – Bosanska knjiga mrtvih).

 

Logor za Hrvate

 U selu Kaćunima kod Busovače Muslimani su osnovali logor za uhićene Hrvate, pod imenom “Silos”. Od siječnja 1993. do svibnja 1994. godine u logoru je bilo zatočeno oko 100 osoba. U njemu su se bošnjački policajci na razne načine iživljavali nad zatočenicima.

 

Etničko i vjersko čišćenje

  • Pod kontrolom muslimanske armije bilo je oko 40 posto općine Busovača. Taj prostor je u potpunosti očišćen od Hrvata. Protjerano je ili izbjeglo oko 2.500 Hrvata. U Kaćunima, Gustom Grabu, Oselištu i Nezirovcima su hrvatske kuće i drugi objekti (745) opljačkani, porušeni i spaljeni.
  • Rimokatolička župa sv. Ante Padovanskog u Busovači nastala je 1840. godine odvajanjem od župe u Fojnici, u kojoj je i drevni franjevački samostan. Armija BiH je oštetila sakralne objekte: župnu crkvu sv. Ante Padovanskog, župni dvor i druge objekte te crkvu sv. Nikole Tavelića u Kaćunima. (Detaljnije u knjizi I. Mlivončića: Zločin s pečatom).

Imena počinitelja nisu nepoznata

Prema raspoloživoj dokumentaciji hrvatskih vlasti zna se tko je najodgovorniji za tolike zločine na području Busovače. Organizatori i naredbodavci su general Vehbija Karić, Refik Lendo, Enver Hadžihasanović, Derviš Sarajlić-zvani Gico, Tahir Saračević Rašidov, Hajrudin Delić, Raif Rizvić, Adis Palalija Mujin, Selver Popalović, Vahid Tolj, Fikret Vreto, Mufid Rafalija, Hajrudin Selman Zihdijin. Podnesena je i kaznena prijava zbog osnovane sumnje da su počinili ratni zločin ali pravosuđe nije procesuiralo zločince.

Izvori:

  • Ivica Mlivončić, Zločin s pečatom, drugo izdanje Vlastita Naklada, Tisak: FRAM Mostar 2001. ;
  • Davor Marijan, Ante Nazor, Zlatan Mijo Jelić, Petar Kolakušić. Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995. knjiga I i II. Udruga hrvatska zvona i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb-Mostar, siječanj 2020.
  • Dossier: Zločini muslimanskih postrojbi nad Hrvatima u BiH 1992.-1994., 59.
  • Monografija Bosanska knjiga mrtvih, Svjetlo riječi 26 (2008),

Dr. Marko Jukić

Komentari