Alojzije Stepinac – svjetionik svoga vremena

Na drugoj tribini „Zajednički vidici” govorili dr. Juraj Batelja i dr. Stjepan Razum

Zagreb, (IKA) – Druga u nizu tribina „Zajednički vidici” u organizaciji Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi koje ove godine imaju zajedničku temu „Blaženi Alojzije Stepinac ‘Znak osporavan’ (Lk 2,34)” održana je u srijedu 25. veljače u dvorani „Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu. Tema tribine bila je „Alojzije Stepinac – svjetionik svog vremena”, a kao uvodničari su govorili mons. dr. Juraj Batelja i dr. Stjepan Razum.
Dobrodošlicu je svima zaželjela idejna začetnica i moderatorica tribina dr. s. Valentina Blaženka Mandarić.

O blaženom Alojziju Stepincu pod nazivnikom „Svjetionik svoga vremena” govorio je najprije povjesničar dr. Stjepan Razum, koji je stavio naglasak na karitativan rad kardinala Stepinca, osobito u njegovu odnosu prema pravoslavnima (Srbima). Iz široke lepeze Stepinčeva kršćansko-dobrotvornog rada predavač je izdvojio spašavanje napuštene kozaračke djece, koja su se u tom stanju zatekla kao ratna siročad, odvojena od svojih roditelja koji su ili ubijeni ili otpremljeni u logore i na rad u Njemačku. Prihvatilišta za tu djecu osnivana su nesebičnom pomoći kardinala Stepinca, o čemu svjedoče mnogi svjedoci izravno uključeni u spašavanje desetak tisuća djece (od kojih je oko dvije tisuće umrlo). Kardinal je osobno djelovao na tome da djecu „kolonizira” u domove diljem svoje nadbiskupije, govoreći da je to „naša dužnost, a ne samo milosrđe” te je seljačkim obiteljima preko Caritasa nadoknađivao i dio troškova. U to vrijeme sloboda je bila mnogima zanijekana te su mnogi bježali pred političkim progonima, a Stepinac se svestrano zauzimao i zalagao za stradalnike svih ratnih godina. „Svim izbjeglicama, bez obzira na rasu, vjeru i narodnost, pružao je novčanu i moralnu pomoć, liječničku njegu, poduku u jeziku, te im je priskrbio dozvolu boravka i podmirio troškove daljnjega putovanja”, istaknuo je dr. Razum, što svjedoči o zauzetoj kršćanskoj ljubavi bez razlike i pristranosti.

Postulator Stepinčeve kauze dr. Batelja aktualizirao je Stepinčev lik, nazvavši ga svjetionikom ne samo njegova, nego i našega vremena, preporučivši njegove katehetske propovjedi o temeljima kršćanske vjere, koje ni danas ne gube svoju svježinu, a u kojima se iščitava i Stepinčev čvrsti stav kojim nastupa u svome vremenu. Zbog svoje vjerodostojnosti i beskompromisnosti, smatra mons. Batelja, Stepinac je bio pod prijetnjama i prije rata. Predavač je, kao postulator kauze, iz prve ruke mogao prepričati i neka od zapisanih svjedočanstava o blaženom Alojziju. U kratkim crtama oslikao je i sudski proces pod vidom svjedoka koji su izuzeti iz sudskog postupka uz napomenu kako ne mogu promijeniti optužnicu. Već se iz toga, smatra predavač, dade zaključiti kako je sudski proces bio montiran te je samim time i presuda već zacijelo bila poznata. Nasuprot takvom političkom okviru, blaženikovo je pak djelovanje bilo neopterećeno političkim ozračjem. Svojim je djelovanjem na dobro svakog čovjeka on demistificirao taj politički sustav i zadržao osobnu slobodu do svoje smrti, što i predstavlja njegovu konačnu pobjedu.
U raspravi se moglo čuti nekoliko osobnih svjedočanstava o političkome ozračju Stepinčeva vremena, čime je mlađim slušačima dodatno pojašnjen kontekst blaženikova života i djelovanja.

Sljedeća tribina održat će se 25. ožujka, a na temu „Alojzije Stepinac – čovjek savjesti” govorit će dr. Tonči Matulić i dr. Ivan Dodlek.

Izvor: IKA

Odgovori

Skip to content