TVRTKO DOLIĆ: Svaki put mi skoči tlak kad slušam bankare!

Iskrilo je u utorak na Okruglom stolu o stabilnosti financijskog sustava na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Boris Vujčić reče kako banke pate! I nitko nije zvao hitnu!

Američki Nobelovac i ekonomist Joseph Stiglitz preporučuje nam konverziju kredita s klauzulom CHF u kunske. “Mislim da oni koji su kredite davali nisu pravilno objasnili sve okolnosti onima koji su uzimali kredite.” TTIP nije ugovor za slobodu tržišta, nego za korporacijsku dominaciju! Stiglitz se protivi savjetima Hans-Werner Sinna iz njemačkog IFO instituta koji kreira HDZ-ov ekonomski program. “Gdje je štednja manja, bolje se živi”. “Ekonomska politika koja se provodi u Njemačkoj, a promovira se i ovdje, pogrešna je, jer Njemačka ima viškove koji stvaraju neravnotežu u ostatku svijeta.” Stiglitz drži da je glavni razlog neuspjeha EU-a pojava eura. “Euro je bio politički projekt, a politika nije bila dovoljno jaka da stvori valutu koja će biti održiva. Želi li preživjeti, Eurozona mora stvoriti bankarsku uniju, cjeloviti fiskalni sustav i sustav industrijskih politika koje bi bile naklonjenije manje razvijenim zemljama”.

Bijeg Borisa Vujčića sa Splitskog sabora

Već je degutantno slušati Vujčića o “mjerama HNB-a koje su na početku krize osigurale stabilnost financijskog sustava”. Kao, uništimo svoje gospodarstvo u korist stabilnosti banaka. Vujčić je ekonomski slom prikazao kao zauzdavanje kreditnog rasta od strane HNB-a, spominjući nekakav “implicitni porez na kredite”, zbog kojeg bi trebao biti suvišan eksplicitni porez na imovinu banaka. “Kao tehnokrati smo napravili ono za što smo plaćeni.” Od koga i koliko? Ispada da reforme nisu provedene jer je HNB kupio dodatno vrijeme za reforme. Reče da HNB nije fetišist fiksnog tečaja, nego je to uvjetovano štednjom u stranim valutama. Zaboravio je spomenuti da bi porasle otplatne rate dužnika banaka. “Ukidanje valutne klauzule, devalvacija kune ili kreditiranje iz primarne emisije novca, to je povratak u Jugoslaviju!” Vujčić je izjavio da Hrvatska ima strukturni višak likvidnosti četiri do pet puta veći od prosjeka EU-a, a još 20 milijardi kuna može se osloboditi kroz puštanje obvezne pričuve. To sam vidio u šibičarskim igrama pogađanja. Svi doslovce fizički osjećamo neravnoteže, a Vujčić se smije – zna ispod koje kutijice leži kuglica. Tako je zakartao cijelu zemlju, ali mu osmijeh pobjednika ne silazi s lica. Možda je u dogovoru sa šibičarom?

Nakon okruglog stola, Vujčić je odgovorio samo na jedno pitanje i veselo zaprašio što dalje od kamera i od novinara. Bježao je sa Splitskog sabora poput Relje Martića iz onog zagrebačkog. “Banke sasvim sigurno trebaju snositi dio krize i to rade, pa i sada to imaju kroz rast neprihodujućih kredita. Ako realni sektor (zove to ostatak gospodarstva) nije u stanju generirati prihode i podmiriti obveze, onda će se troškovi preliti prema bankama, kao što se sada događa. Njihova profitabilnost je bitno pala, kamatni prihodi kontinuirano padaju, ali osigurali smo dovoljno kapitala!” – istresao je Vujčić. Čijeg? U Poljskoj su kamatne stope negativne! Kod nas to nije slučaj, ali banke ipak ne plasiraju nove kredite.

Boris Lalovac neće tužiti svoju banku – nije njegova

Ministar Lalovac ukazao je na činjenice. “Je li financijski sustav sam sebi svrha? Kada izađete iz ove dvorane postoji i realni svijet. Tu su žarišne točke – nezaposlenost, nedovršeni projekti, firme u stečaju.” Ne postoji dovoljno inovativno i efikasno poduzeće koje bi podnijelo kamate od šest, sedam ili osam posto. Banke su od početka krize svojim majkama kćerima samo kroz dividendu vratile deset milijardi kuna. Gdje su to zaradile? U Hrvatskoj sigurno nisu financirale Facebook i visokotehnološke kompanije. Lalovac u lipnju počinje s izradom sveobuhvatnog Zakona o stambenom kreditiranju, s kojim će se zabraniti financiranje špekulativnim kapitalom. U taj zakon bit će ugrađena i sudska praksa u svezi kredita s valutnom klauzulom CHF. Na hrvatskom tržištu mogu biti samo kuna i euro. Presude VTS-a i VS-a ne ograničavaju Lalovca glede valutne klauzule, jer se o njenoj poštenosti te više sudske razine nisu očitovale. Ministru Lalovcu neprihvatljivo je da glavnica kredita bude veća nakon 10 godina otplate. Krešimir Bajamić izjavio je da su dužnici banaka s klauzulom CHF dobili obrazac za optužne prijedloge i da je već napisano oko tisuću tužbi.

“Na mirovine se troši 36 milijardi kuna, na zdravstvo 22 milijarde, na znanost 10 do 11 milijardi kuna godišnje. Što bi vama profesorima značilo da se smanje plaće 20 posto? Hoće li to potaknuti gospodarski rast? Da se vratimo na uzrok problema – ja ne mislim da je to sveučilišni profesor, liječnik, policajac, vojnik ili umirovljenik. Danas se tvrdi da postoji novac, ali gle čuda, nemamo poduzetnika! Ja u to baš ne vjerujem. Nudimo ruku i bankarskom sektoru da restrukturiramo dug kroz pravosuđe, ali vječni dužnici i dužničko ropstvo – ne! Upravljanje rizicima nije bilo na građanima. Ekonomskim rastom i restrukturiranjem duga rješavat ćemo javni dug, a deficit kroz ograničavanje potrošnje.”

“Hrvatska danas ima puno veći udio građana s vlastitim nekretninama jer nije uređeno tržište najma kao u Njemačkoj” – izjavio je Zdeslav Šantić iz Splitske banke. Dubravko Štimac iz PBZ-CO mirovinskog osiguranja upozorio je da građani Hrvatske moraju napraviti tranziciju s kolektivne na individualnu odgovornost za svoju mirovinu. Guverner Vujčić je na kraju rekao da na hrvatskom financijskom sustavu stoji natpis “lomljivo”! Lalovac je odgovorio da smo financijsku “stabilnost” platili sa 17 milijardi kuna svih hrvatskih građana! “Bankarski sustav je stabilan, ali je sve oko njega nestabilno.” Kako voditi javne financije u situaciji kad su tvrtke u šest godina recesije ostale bez 100 milijardi kuna prihoda? Banke radije drže novac u HNB-u po kamati od 0 posto, nego da ga plasiraju malim i srednjim poduzetnicima! Ministar Lalovac je na kraju polemike još jednom apelirao na banke da budu osjetljivije prema građanima i domaćim tvrtkama.

Autor: Tvrtko Dolić/ 7 Dnevno

Odgovori

Skip to content