Hladan tuš za i od Željka Reinera

Ljutito je i razočarano delegacija Hrvatskog sabora predvođena predsjednikom Željkom Reinerom napustila zgradu parlamenta Republike Srpske, jer za vrijeme njezina posjeta neuviđavni domaćini nisu, kako je to uobičajno u diplomatskoj praksi, istakli zastavu Republike Hrvatske. A što su tamo mogli i očekivati?

Milorad Dodik, uzdrmani šef bosanskohercegovačke paradržave u državi, zamjerio je biskupu Komarici usporedbu Banje Luke, odnosno zločina koji su u RS počinjeni nad katolicima, s Bleiburgom. U toj zamjerci ima i nešto pozitivno. Dodik je posredno i ne htijući, za razliku od Stjepana Mesića, Vesne Pusić i kompanije, ipak priznao one zločine koji su se dogodili davne 1945.

Ostavite svaku nadu

Prethodnog je dana, međutim, sam Reiner priredio hladan tuš studentima Mostarskog sveučilišta koji su ga puni nade pitali što misli o tzv. trećem, tj. hrvatskom entitetu u BiH. U stilu Dantea Alighierija Reiner im je uzvratio: ostavite svaku nadu. Zatvorene etničke zajednice, reče on, bit će bespredmetne kad BiH uđe u Europsku uniju i kad se poboljša životni standard građana.

U nastavku je ipak istaknuo potrebu uspostavljanja jednakopravnosti u obrazovanju kulturi, jeziku, parlamentarnoj demokraciji itd. što je uvjet ulaska ove države u europsku asocijaciju. Naveo je i Švicarsku kao najbolji primjer decentralizirane multietničke zajednice.

Puno je netočnosti i kontradikcija u to malo riječi. I kad se uđe u EU i kad se poboljša životni standard, ostat će problem uređenja odnosa u samoj državi koja neće biti izbrisana s lica zemlje, kao ni narodi u njoj i kao što nisu izbrisane ni druge države i narodi unutar EU-a. Entitete nitko ne zamišlja kao zatvorene zajednice i nitko ne pomišlja na brisanje banjolučke republike.

Ništa novo pod suncem

Jednakopravnost, to je praksa do sada jasno pokazala, jednostavno nije moguće ostvariti bez političkog entiteta, pariteta i konsenzusa. Bez toga pozivanje na famoznu jednakopravnost i konstitutivnost ostaje samo fraza, koju nitko načelno neće osporiti. A baš je švicarski entiteski model ono što priželjkuju i Hrvati u susjednoj državi.

Tomislav Karamarko je prije izbora otvoreno zagovarao ideju hrvatske federalne jedinice, dok je Kolinda Grabar-Kitarović tvrdila kako će poduprijeti sve za što se budu zalagali politički predstavnici Hrvata u BiH. Očekivalo se i kako će Hrvatska iskoristiti svoj položaj članice EU i NATO pakta za lobiranje u korist interesa sunarodnjaka u drugoj državi. No, izgleda, kako je dovoljno da neki veleposlanik zvrcne u Banske dvore ili na Pantovčak pa da se sve postavi naglavačke.

Nihil novi sub sole, kad je u pitanju naša politička elita.

Autor: Josip Jović/slobodnadalmacija.hr

Odgovori

Skip to content