SEDLAR KOD DUJMOVIĆA: HAVC treba razmontirati
Gost emisije ‘Iza zavjese’ autora i voditelja Tihomira Dujmovića ove srijede je bio hrvatski redatelj Jakov Sedlar.
Što odgovara svojim kritičarima glede filma o Jasenovcu, kako tumači činjenicu da osim njega niti jednog hrvatskog redatelja biblijska drama na Bleiburgu ne zanima, što misli o HAVC-u, kakva je praksa u drugim državama za financiranje filmske industrije, osobito u srednjoj Europi, kako on doživljava Hasanbegovićevu ideju o dekonstrukciji HAVC-a, kako ocjenjuje Hribarov rad, kako pak držanje ministrice Obuljen o ovoj temi, slaže li se s tezom da klijentelizam u Hrvata prevladava u svim granama umjetnosti, kako tumači činjenicu da se čak ni njegovi nagrađeni filmovi petnaest godina nisu prikazivali na HTV-u, što trenutno snima i ima li ambicija za neku poziciju u hrvatskoj kulturi?
To su stvari o kojima je Sedlar govorio u emisiji.
Dosta kritike na račun vašeg zadnjeg filma o Jasenovcu. Što je istina u tim prigovorima? Što je film donio novo?
“Ovo sve što ću večeras reći govorim u svoje ime. Film je bio potreba da se napravi neka priča koja će koliko-toliko doći bliže istini. Laž je da je u Jasenovcu ubijeno 700 tisuća ljudi. U tom filmu nema falsfikata. 1945. je cijeli hrvatski filmski arhiv otišao u arhiv.”
Što je novoga taj film donio?
“Mi smo po prvi puta stavili sve činjenice koje su bile do sada nepoznate. Vrlo je kompleksno pitanje pitanje Jasenovac. Ja nažalost nisam došao do istine na kraju jer je cijeli niz dokumenata uništen.”
To je prvi film koji govori da je Jasenovac kao logor radio nakon 1945.?
“Da, mi smo došli do tih podataka, nakon izjava dva svjedoka. Nema sumnje da su se zločini događali, ali treba radi povijesti doći do istine, no kako stvari stoje teško ćemo doći do toga.”
Kritike su dolazile i kada ste radili film o Bleiburgu. Zanimljivo je da se nitko prije vas i nakon vas nije uhvatio te teme i zapravo “biblijskog pogroma” koji se dogodio na Bleiburgu. Kako je to moguće i zašto je to moguće?
“Da nije bilo Tuđmana i Šuška taj se film ne bi snimio. Stalno postoji strah od istine i oko toga što su radili partizani i komunisti. Dobili smo prije jedno dva mjeseca kompletan Titov put od 8. svibnja do početka lipnja. On je osobno, a to se vidi iz dokumenata, nadgledao sve ono što se događalo u Sloveniji. To je najveće stratiše Hrvata u povijesti Slovenije. On je znao što se tamo događa. Zašto se ljudi nisu toga uhvatili? To nije tema koja je probitačna, ako je želite prikazati kakva je bila. Ljudi su komformisti te ne žele ulaziti u rizike.”
Nakon filma o Bleiburgu ste došli na crnu listu, tako ste barem izjavili jednom. Mislio sam da nakon 90-tih crnih lista više nema.
“Crne liste postoje i danas. Dio novinara i ljudi koji odlučuju stavljali su me na takvu crnu listu. Nikada više niti jedan moj film nije prikazan na HTV-u nakon 1999. godine. Snimio sam oko 45 filmova i nije niti jedan prikazan. Ja nikada nisam živio od državne pomoći tako da sam se morao orijentirati na život vani što se tiče snimanja filmova.”
Kako gledate na afere vezano uz HAVC?
“Ovdje se ne radi o ideologiji već o novcu. To je pokušaj otuđivanja državnog novca. Klijentelizam – tako je Hribar vlastitoj kćerki dao novac. Zatim retransmisija novca i vezano za autorska prava. ZAMP je dao podatke da je Društvo hrvatskih redatelja dobilo 42 milijuna kuna. Danilo Šerbedžija kaže da je 10, ali niti za to nema računa! Nitko nije dobio izvod iz banke da se pokaže što su napravili s tim novcima. Vera Robić Škarica je sama sebi dodijelila milijune kune. Ona je deset milijuna dodijelila Kinorami….Ima toga koliko hoćete. Kakvu korist Hrvatska kao država i hrvatska kultura imaju od Dvora na Uni, od koprodukcije s Jasmilom Žbanić. Imate i Šerbedžiju koji je dobio 900 tisuća kuna za film Oslobođenje Skoplja. Sniman na makedonskom jeziku u Makedoniji. Svaka normalna država bi se tako ponašala. Laž je da je Hrvatska uprihodila 80 milijuna kuna. Nema tu ideologije, radi se novcu. Dva i dva su četiri. Ili si kriv ili nisi.”
Hribar je rekao da je HAVC napravio renesansu hrvatskog filma?
“Naravno da se više snimalo. No pogledajte. Kada je češki film imao svoju renesansu, imate Miloša Formana koji je napravo svjetsku karijeru. Szabo u Mađarskoj, potom i Kusturica. Mene zanima što je od ovoga svega ostalo ovdje? Bit će puno problema dok se ne riješi pitanje HAVC-a.”
Hribar govori da su pokupili niz nagrada?
“Postoji tri tisuće festivala po svijetu. Film vrijedi koliko ima gledatelja i koliko je zaradio na blagajni.”
Kako ste vi shvatili tezu Zlatka Hasanbegovića da je potrebno napraviti dekonstrukciju HAVC-a? Znači li to uništenje filma ili to znači stavljanje ograda i brana klijentelizmu da se ovako nešto više ne ponovi?
“Ovo drugo. HAVC treba razmontirati ako želimo dobro hrvatskom filmu. Ako dođu prijatelji Hribarovi, što je vrlo moguće, ostat će sve isto. Tu postoji cijeli niz stvari koji treba napraviti. Ovdje se stalno govori o političkoj kontroli. Kada je ijedan film bio zabranjen. Mora postojati kontrola sredstava, ne samo za 200 tisuća kuna već za pet tisuća kuna. Vani se daje dio novca za filmove, ali se moraju tražiti sredstva da se film može okončati. Ljudi se testiraju na tržištu vrijedi li ta ideja za film ili ne. Oni tako rade. Postoje i više članova Komisije, a kod nas je jedan. To je suludo.”
Neobično da smo plaćali filmove kao što je “Gašenje kina Zvezdara”, a da ne govorimo o “15 minuta masakru u Dvoru”. Valjda je notorno da će to postati dio hrvatske kulture. Od kuda ideja da plaćamo takve filmove?
“To bi trebalo pitati Hribara i njegove povjerenike, zašto je to tako i zašto su imali koprodukcije sa Srbijom. Koga zanima zatvaranje kina u Beogradu? Ne razumijem uopće što je to, koga to zanima ovdje?”
Kako gledate na novog čelnika HAVC-a Daniela Rafaelića?
“Mene je bilo zaprepastilo prije jedno godinu, dvije, kada je izjavio da je bolje da se hrvatski arhiv, ukraden u Zagrebu i odnešene u Beograd – da je bolje da ostane u Beogradu. Ja sam ostao u šoku. Ništa hrvatsko ne može biti bolje čuvano u Beogradu nego u Zagrebu. Teško mi je nešto više reći o njemu. To je jedna teška funkcija. Ne zavidim nikome tko dođe na tu funkciju. Treba napraviti sustav. Ja osobno protiv Hribara nemam ništa. Ali sustav je koruptivan i to tako ne može biti.”
Izvor: ovdje
