Sarajevo ne želi da koridor bude ‘presječen’ Pelješkim mostom
Iz perpektive Bosne i Hercegovine, njihov prosvjed zbog hrvatskog mosta na Pelješac je opravdan. Upozoravaju da po međunarodnom pravu, na neospornom plovnom koridoru “ne smije biti nikakvih građevina”.
Nitko u Bosni i Hercegovini ne osporava potrebu povezivanja južne Dalmacije sa sjevernim dijelom Hrvatske, ali stručnjaci tvrde da taj problem treba riješiti ne ugrožavajući pravo BiH na nesmetan pristup otvorenom moru. Zato je izgradnja Pelješkog mosta još uvijek “otvoreno pitanje”, kako je to konstatirano i na nedavnoj zajedničkoj sjednici Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH u Sarajevu.
Hrvatska smatra da su svi problemi oko gradnje Pelješkog mosta riješeni i da se BiH izašlo u susret u pogledu dimenzija mosta i morskog prolaza između centralnih nosača. BiH se također i jamči “neškodljiv prolaz” na otvoreno more. Stručnjaci u BiH upozoravaju da prije izgradnje mosta treba riješiti pitanje morske granice između dvije zemlje. Pri tome se inzistira na slobodnom koridoru do otvorenog mora koji treba biti uspostavljen po važećim međunarodnim propisima.
Sudski vještak u prometnim pitanjima i član Pomorskog društva BiH Ševal Kovačević podsjeća da je Sporazumom Tuđman-Izetbegović iz 1999. godine dogovoreno razgraničenje između BiH i Hrvatske sredinom Malostonskog zaljeva, korištenje Luke Ploče pod “povoljnim uvjetima” za BiH na 99 godina i slobodan prolaz kroz zaleđe Neuma za potrebe Republike Hrvatske, donosi Deutsche Welle.
“Hrvatska vlada je 2006. godine odustala od Sporazuma Tuđman-Izetbegović i najavila gradnju Pelješkog mosta. Treba znati da je još Badinterova komisija preporučila da administrativne granice bivših Jugoslavenskih republika postanu državne granice i da se stave pod patronat međunarodnog prava. Po važećim konvencijama, BiH ima pravo na međunarodni plovni put iz Neuma, odnosno koridor do otvorenog mora. Da takav koridor ne može biti presječen mostom, potvrdila je i nedavna arbitražna odluka o Piranskom zaljevu. U odluci se, pored ostalog, kaže da Sloveniji pripada tri četvrtine Piranskog zaljeva i slobodan, međunarodni plovni put, koridor, širine dvije nautičke milje. Na tom putu, odnosno koridoru, ne smije biti nikakvih građevina niti umjetnih otoka. I međunarodni propisi nalažu da se prije bilo kakve gradnje mostova mora izvršiti razgraničenje prema statutu međunarodnog prava”, poručio je Kovačević.
On ne osporava da je sa bosanskohercegovačke strane bilo nelogičnosti koje su ohrabrile hrvatske političare u nastojanjima da se problem riješi naprečac, mimo međunarodnog prava.
“Ova pitanja su razmatrale neke komisije iz BiH i Hrvatske u vrijeme kada je ministar prometa i komunikacija BiH bio Branko Dokić. Tada se trgovalo, odnosno tražilo se da Hrvatska učestvuje sa 50 posto sredstava u gradnji mosta u Gradišci, a BiH bi zauzvrat odobrila gradnju Pelješkog mosta. Komisiju iz BiH činili su potpuno neuki, nekompetentni ljudi koji nisu poznavali pravo mora. Nitko od njih nije bio iz prometne struke, a sve je rađeno pod utjecajem politike”, kaže Kovačević.
Bosanskohercegovački sudski vještak ističe da prije određivanja tehničkih detalja bilo kakvog mosta treba izvršiti razgraničenje u akvatoriju Neum i uspostaviti matičnu luku za registraciju brodova koji uplovljavaju u Neumski zaljev.
“A ne, kako traži Hrvatska, da brodovi prvo idu u Ploče pa da se tamo pregledaju i pretresaju pa tek onda da plove u Neumski zaljev. Međunarodni plovni put BiH mora biti poznat. Ako BiH pristane na ‘neškodljiv prolaz’ koji joj se nudi, onda gubi unutrašnje vode u akvatoriju Neum i status pomorske zemlje. Zašto Hrvatska neće ratificirati Sporazum Tuđman-Izetbegović? Pa zato što bi se tada u slučaju spora primjenjivala Bečka konvencija o pravu ugovora. Tko u ime BiH potpiše bilo kakav protokol o ‘neškodljivom prolazu’ izdao je državu”, kategoričan je Kovačević.
U Predstavničkom domu Parlamenta BiH nedavno je usvojen zaključak da se Hrvatskoj pošalje nota o obustavi radova na izgradnji Pelješkog mosta do postizanja obostrane suglasnosti. Od Vijeća ministara BiH zatražen je detaljan izvještaj o aktivnostima vezanim za izgradnju Pelješkog mosta, ali i mosta na Savi kod Svilaja. Vijeće ministara BiH treba dati na uvid sve sporazume, ugovore ili druge spise koja se odnose na granicu BiH i Hrvatske te izgradnju Pelješkog mosta.
Izvor: ovdje
