Zašto Cvitan i DORH čekaju s procesuiranjem kriminala u HAVC-u?
Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr
Nakon što je Koordinacija udruga hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata jučer u Europskom domu održala konferenciju za medije na temu “Tko sprječava procesuiranje kriminala u HAVC-u”, možemo se podsjetiti nekih ključnih točaka po kojima je Državna revizije HAVC-ovo poslovanje ocijenila negativno.
Podsjetimo, financijski izvještaji, stoji u nalazu, u značajnim odrednicama ne iskazuju objektivno i istinito rezultate poslovanja, te stanje imovine i obveza. Poslovanje u značajnom dijelu nije usklađeno sa zakonima i propisima, mišljenje je Državne revizije.
Na 68 stranica izvješća sadržane su brojne nepravilnosti. Tijekom 2015. ravnatelj je raspolagao sredstvima na temelju zaključenih ugovora, u iznosima iznad 50.000 kn, bez odluke Upravnog odbora, a za iznose iznad 200.000 kn bez suglasnosti osnivača (Ministarstva kulture).
U izvješću stoji i kako financijski izvještaji HAVC-a često ne iskazuju objektivno i istinito rezultate poslovanja te stanje imovine i obveza. U Izvještaju o obavljenom popisu imovine i obveza navedena je vrijednost nefinancijske imovine od 867.641 kn, a u Bilanci i poslovnim knjigama u iznosu od 563.868 kuna ili 303.773 manje. Nepravilnosti su zamijećene i pri isplati autorskih honorara. Autorski honorari isplaćivani su dijelom i za poslove koji po svojoj prirodi nisu autorska djela. Neopravdano su se davali i službeni mobiteli osobama koje na njih nisu imale pravo. Tijekom 2015. za 15 korisnika mobilnih telefona koji nisu zaposlenici Centra (vanjski suradnici) evidentirani su rashodi od 46.527 kuna.
HAVC nema službenih vozila, ali je 12.000 kuna davao za parkirališno mjesto u vlasništvu privatne osobe u susjednom trgovačkom centru. Pet je rukovoditelja dobivalo uvećane plaće. Rukovoditeljici Odjela MEDIA desk Hrvatske obračunavana je plaća od 2008. prema koeficijentu složenosti poslova 2,473, umjesto prema propisanom koeficijentu 1,940.
Sporan je financijski izvještaj za 2015., HAVC je u problemima s naplatom dugovanja, nema plana nabave za 2015., nema nacionalnog programa. Nisu osigurani pokazatelji na temelju kojih je moguće dati ocjenu mogu li i na koji način odabrani projekti i programi u 2015. na temelju javnih poziva pridonijeti razvoju hrvatske kulture, stoji, među ostalim u izvješću, navodi HRT.
Cijeli članak pročitajte OVDJE.
