Nadbiskup Marin Barišić: “Prekriva nas tama duhovne i moralne krize”

Stvoreni smo na sliku Božju, a mi se često predajemo lažnim autorima, kaotičnoj slučajnosti i nesvjesnim prirodnim silama ili, što je još gore, sami sebe proglašavamo autorima svoga postojanja

{jathumbnail off}Božićno euharistijsko slavlje u katedrali sv. Duje predvodio je metropolit i nadbiskup splitsko-makarski mons. Marin Barišić.

– Braćo i sestre, Krist se rodi! Doista se rodi! Na dobro vam došlo porođenje Gospodinovo! Nebeski glasnik u betlehemskoj noći obznani budnim pastirima: “Evo, javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist Gospodin”. Što su betlehemskom djetetu pastiri rekli, koje su riječi izustili, ne znamo. No, svoju su radost pred novorođenim Djetetom u jednostavnosti srca očitovali gestama nježnosti: Bogu se pokloniše – kazao je u nadahnutoj propovijedi nadbiskup Marin Barišić.

“Često se predajemo lažnim autorima”
– Betlehemsko dijete donosi nam istinu o Bogu i čovjeku. Stvoreni smo na sliku Božju. A mi se često predajemo lažnim autorima, kaotičnoj slučajnosti i nesvjesnim prirodnim silama ili, što je još gore, svojom autonomijom i samodostatnošću sami sebe proglašavamo autorima svoga postojanja. Slika smo Božja. Bog, Bog ljubavi, Otac Isusa Krista je u pozadini naše slike. U Sinu, našoj originalnoj slici, otkriva nam kriterij, mjeru, uzor i ostvarenje naše ljudskosti.

U betlehemskom djetetu ne vidimo samo našu povijest i podrijetlo, nego i ostvarenje naše budućnosti. Ako igdje možemo primijeniti izjavu jednog poznatog mislioca: “Podrijetlo uvijek znači budućnost”, onda to bez sumnje vrijedi za naš odnos s Betlehemskim Djetetom, koje nas putem čovjeka vodi do Boga. Ako izgubimo povezanost s Izvorom našega podrijetla, opasnost je da ostanemo bez budućnosti – istaknuo je mons. Marin Barišić.

“Kriza pogađa pojedince, obitelj i društvo”
– Braćo i sestre, je li i koliko je naša sadašnjost, gospodarstvo, politika, kultura, znanost, zakonodavstvo, odgoj, na putu te budućnosti? Bojim se da naš Betlehem prekriva tama duhovne i moralne krize, koja je uzrok tolikim drugim krizama što nas pogađaju kao pojedince, obitelj i društvo. U zaboravu i ignoriranju našega Autora, kriza ljudskosti urušava nas ne samo gospodarski, nego duhovno i vrijednosno, do te mjere da su nam poremećeni temeljni pogledi na čovjeka i odnose u društvu.

Gubimo se udaljeni od Boga i jedni od drugih. Bogočovjek, betlehemsko dijete, svjedoči nam da je naš bližnji put k Bogu. Umjesto da se na tome putu budućnosti potičemo i hrabrimo, povijamo i liječimo rane, mi otvaramo stare i zadajemo nove. Navikavamo se i ne primjećujemo da je naša pohlepna sebičnost i protiv drugih i nas samih.

“Sebičnost zavarava, obmanjuje i stvara podjele”
Sebičnost doista zavarava, obmanjuje, stvara podjele i ranjava. Protivi se prirodi i logici, Bogu i bližnjemu. Ne rađamo se sami od sebe, niti možemo živjeti bez drugih. Tehnički i tržišno daljine se smanjuju, a bližnji nam postaje sve udaljeniji.

Protok informacija, događaja i riječi raste, komunikacijske mreže se šire, a gubi se iskreni razgovor i ljudski susret. Egoizam se opravdava slobodom i autonomijom, te traži ozakonjenje svojih želja. Sebičnost u svim svojim oblicima priječi naš povijesni rast i izgradnju humanog društva. Bez drugoga nema ni nas. Bližnji je bitan za moj život i moju sreću, koja se rađa samo iz odgovornosti i zauzetosti za druge.

Zato Riječ Božja tijelom posta, “Sin Boga Oca i Bog sam, s neba na zemlju siđe k nam”. Posta čovjek, naš bližnji. Susrećemo ga u svakodnevlju naše stvarnosti, prisutna u svakoj osobi, ne samo u začetom životu i djeci, nego u svim odraslima, osobito u onima koji su u potrebi i žive na rubu društva.

Njega možemo susresti i prepoznati u svima bolesnima i osamljenima; u obezvrijeđenima otpuštanjem i gubitkom radnoga mjesta; u tolikim obiteljima bez doma i dostatnih primanja; u svim poniženima, razočaranima, emotivno ranjenima i rastavljenima; u tolikim mladima koji se osjećaju suvišnima i nekorisnima jer ne pronalaze svoje mjesto u društvu. Božić je najveća zaštita života i obrana ljudskog dostojanstva, braka i obitelji. Zato nije slučajno, i dobro je da se naš hrvatski Ustav zove “Božićni ustav”. Doista je Božić ustav, temeljni ustav za nas i čitavu ljudsku obitelj – kazao je mons. Marin Barišić.

“Papa Franjo potiče međusobno uvažavanje”
Potom se u propovijedi osvrnuo i na Papine poruke.

– Papa Franjo često naglašava potrebu i snagu nježnosti u našem životu. Radost i nježnost Božića zahvaća dušu i srce bračnih drugova, rađa ozračje obiteljske i roditeljske topline, potiče međusobnu uvažavanje i zahvalnost. I tamo gdje se redovito ne moli, na Božić obitelj postaje svjesnija da im blagoslov molitve čini objed svečanijim a obiteljsko zajedništvo radosnije.

Bogatstvo Božića u svojoj darovanosti obuhvaća cjelovito nas i našu stvarnost. Božić je izvor ljubavi i mira, radosti i ljepote, nade i povjerenja.

U našem mentalitetu nesigurnosti i straha, sve se želi osigurati. Postoje tolike police osiguranja za sve, samo ne za jedno: ljubav! Jedina sigurnost ljubavi je povjerenje.

Poput Majke Marije, njezine majčinske ljubavi i vjerničke zahvalnosti, i duša hrvatskog naroda, s tolikim narodima svijeta, pjeva Božiću rođenom “od Djevice Marije” i raduje se “sa svetom Djevom Marijom”.

Dragi vjernici i svi ljudi dobre volje, s udivljenjem i zahvalnošću pristupimo betlehemskom djetetu; primimo ga u povoje naše nade, pomirenja, ljubavi, pobožnosti; ogrnimo ga povojima molitve raspjevanog Božića, satkane od iskrenih stihova i radosne melodije.

“Neka mir bude u našem domu i Domovini”
Ne znamo što su Božanskom Djetetu rekli budni pastiri one betlehemske noći. Ali mi Ti danas, Bože naš, pred otajstvom Tvoga rođenja gestom dubokoga poštovanja s mistikom Ivanom iskreno priznajemo: “Za tu ljubav, milo Dijete, što da tebi damo mi: Srdašca ti naših evo, o Isuse, primi ih”. Tebi milo Dijete, otvaramo i darujemo naše srce da nas Ti izvedeš iz mentaliteta hladnoće, tame, bezosjećajnosti, te nas osnažiš svojom nježnošću, pažnjom, osjetljivošću za naše bližnje – za Tebe u svima njima.

Neka radost i mir Božića, braćo i sestre, budu sa svima nama, u našem srcu i obitelji, domu i Domovini našoj! Amen! – zaključio je na kraju propovijedi splitsko-makarski nadbiskup, mons. Marin Barišić u prepunoj katedrali Sv. Duje.

JOŠKO DADIĆ/dalmacijanews.com

Odgovori

Skip to content