TOMISLAV SUNIĆ: Rasni nemiri u Fergusonu neće biti okidač revolucije u Americi

“Slični nemiri, u doduše nešto manjem opsegu, povremeno se događaju svugdje u Americi. Dokle god nema, a još ih nije bilo, velikih sukoba između bijelih Amerikanaca i Afroamerikanaca, do tada situacija nije zabrinjavajuća” – objašnjava dobar poznavatelj američkih prilika dr. Tomislav Sunić

Žestoki rasni nemiri u Fergusonu u američkoj saveznoj državi Missouri i dalje su glavna vijest svih svjetskih medija. Policija i Nacionalna garda gube bitku s prosvjednicima, tijekom noći upotrijebili su i suzavac te granate za omamljivanje kako bi uspostavili red. Američki predsjednik Barack Obama pozvao je na smirivanje situacije, ali apel ne nailazi na odjek među stanovnicima tog američkog gradića u kojem pretežito žive crnci. Podsjetimo, nemiri su izbili nakon što je lokalni policajac prije nekoliko dana navodno bez povoda ustrijelio mladog crnca.

Iako su vijesti iz Fergusona uznemirujuće, dobar poznavatelj američkih prilika, bivši američki sveučilišni profesor i ugledni hrvatski diplomat Tomislav Sunić smatra kako se neredi u tom gradu neće proširiti po Americi.

– Slični nemiri, u doduše nešto manjem opsegu, povremeno se događaju svugdje u Americi. Dokle god nema, a još ih nije bilo, velikih sukoba izmedu bijelih Amerikanaca i Afroamerikanaca, do tada situacija ne treba zabrinjavati – objašnjava Sunić.

Inače, 1966. u Los Angelesu je došlo do velikih rasnih nereda, sličnih ovima u Fergusonu, što je potaknulo tadašnju administraciju predsjednika Lyndona Johnsona da donese zakone u korist crnaca:

– Riječ je o zakonima koji predviđaju takozvanu “pozitivnu diskriminaciju”. U praksi to znači da Afroamerikanci imaju zakonsko pravo na svoju etničku, odnosno rasnu kvotu prilikom zapošljavanja, studiranja na univerzitetima, zdravstvenu pomoć itd. Afroamerikanci čine 13 posto od ukupno 300 milijuna Amerikanaca. Unatoč stotinama milijardi dolara koje su američki porezni obveznici u zadnjih 50 godina izdvojili za raznorazne programe poticaja za Afroamerikance, rezulati su nikakvi. Više od 50 posto Afroamerikanca od ukupno 2,4 milijuna ljudi u američkim zatvorima, osuđeni su radi nekog kriminala – kaže naš sugovornik.

No, nisu samo američki crnci nezadovoljni stanjem u kojem se danas nalazi Amerika. Prema jednom nedavnom NBC-jevom istraživanju, čak dvije trećine građana SAD-a smatraju da žive lošije ili jedanko loše kao i u vrijeme predsjednika Georga W. Busha. Prema jednom drugom istraživanju kojeg je provela poznata američka agencija za istraživanje javnog mišljenja Gallup, a koje je neki dan objavljeno u konzervativnom Washington Timesu, vlada, imigracijska politika i ekonomija tri su najveće američke rak rane u očima prosječnog Amerikanca. ‘Iskoristili’ smo Sunića oko zbivanja u Fergusonu pa smo mu postavili i nekoliko pitanja o situaciji u Americi.

Barack Obama polako ulazi u završnu fazu svog drugog predsjedničkog mandata. Prema jednom nedavnom NBC-jevom istraživanju čak dvije trećine Amerikanaca smatraju kako danas žive lošije ili barem jedanko loše kao za vrijeme Georga W. Busha.

Prema službenim statistikama više od 46 milijuna Amerikanaca živi ispod granice siromaštva, a to je u postocima oko 15 posto Amerikanca. Nezaposlenost je 6,5 posto (nezaposleno je 10 milijuna ljudi) što se čini jako malo u usporedbi sa vojskom nezaposlenih od 25 milijuna ljudi u današnjoj Europskoj uniji. No, u Americi postoji velika skupina ljudi koji su “poluzaposleni”, odnosno rade na pola radnog vremena ili na određeno vrijeme, tako da bi se postotku od od 6, 2 posto nezaposlenih komotno moglo dodati još šest posto. Srednji stalež, koji je tradicionalno držao Ameriku, pomalo odumire, a s njim i Američki san.

Kakav je Obama bio predsjednik?

U svakom slučaju bio je bolji nego njegov prethodnik George W. Bush. Uspio je završiti vojni angažman američkih trupa u Iraku i Afganistanu, neslavni projekt kojeg je započeo njegov prethodnik Bush, i to na stalni pritisak američkih neokonzervativaca. Jedan od razloga velikog zaduženja Amerike i početka svjetske financijske krize 2008. godine leži i u velikim američkim rashodima za vojne intervencije širom svijeta. Amerika danas više nema novca. Strukturalno, u pogledu vanjske politike nema bitnih razlika između republikanaca i demokrata Obame. Sada Obami predstoji bitka glede usvajanja novih prijedloga imigracijskih zakona na temelju kojih bi se legalizirao boravak oko 16 miljuna ilegalnih imigranata u Americi. To je vrlo ozbiljna tema u Americi. Ne može se isključiti daljnja polarizacija među Amerikancima, na temelju rasne, odnosno etničke pripadnosti. U Americi se već uvriježio izraz “balkanizacija Amerike”.

Ako je suditi po zbivanjima u Libiji, Siriji i sjevernom Iraku, čini se kako je Obama vodio jednu neaktivnu vanjsku politiku za razliku od njegovog prethodnika Busha koji je, vidimo, bio isuviše lak na okidaču.

Da, to je točno. Obama je vodio takvu politiku upravo zato jer Amerika nema više novca za ratovanje dok istodobno kod kuće ima sve više vlastite sirotinje, tzv. “working poor”. Riječ je o oslabljenom srednjem staležu ljudi koji rade, ali ne mogu plaćati svoje kredite.

Kako ocjenjujete ponašanje Amerike u ukrajinskoj krizi?

Neozbiljnim. Na stranu povijesne simpatije Hrvata prema Ukrajincima, no velikim dijelom ukrajinska kriza počela je prije desetak godina izravnim miješanjem raznoraznih američkih civilnih udruga u politiku vlada Ukrajine i to na štetu ruskih geopolitičkih interesa. U zadnjih nekoliko godina visoki čelnici FBI-a ili šef CIA-e John Brennan dolazili su u posjet Kijevu. Veliki broj američkih i europskih desnih intelektualaca i akademika, upravo kao i lijevih, protivi se bilo kakvoj američkoj intervenciji u Ukrajini koja bi dalje provocirala interese Rusije.

Bivša američka državna tajnica Hillary Clinton želi postati kandidat Demokratske stranke na američkim izborima. Kolike se njene šanse i kako je ocjenjujete?

Ona ima svoje ljude. Konačno ona je bila i državni tajnik kod Obame. Njen izbor je moguć, no njena sloboda kretanja, upravo kao i kod Obame, znatno će ovisiti o lobijima koji na nju čine pritisak.

Tko bi se među republikancima mogao istaknuti kao kandidat za predsjednika?

Jalovo je govoriti o nekom boljem ili lošem predsjedničkom kandidatu republikanaca. Bitno je prvo vidjeti s kojim ljudima će se budući predsjednički kandidat okružiti. Bilo da je riječ o mogućim republikanskim kandidatima Ricku Perryiju, Michele Marie Bachmann, Hermanu Cainu, itd. Nema tu nekih bitnih razlika među njima. Svo troje, baš kao i kandidat demokrata Hillary Clinton, stalno ponavlju da u “vanjskoj politici Amerika teba prvo braniti Izrael”. Kod američkih glasača ne postoje više bitne razlike između republikanaca i demokrata. Uvriježio se jezični amalgam koji najbolje ocrtava apatiju duha američkih građana: “Republicrats”, odnosno “Demicans”.

Autor: Ivan Kraljević/dnevno.hr

Odgovori

Skip to content