Sjetimo se ‘Facebook prosvjeda’

Festival demokracije ili državni udar?

Razlika je zapravo u tome što je prosvjed branitelja legitiman i gandhijevski, a prosvjedi 2011. doista jesu bili pokušaj državnog udara protiv tadašnje Vlade, u cilju njenog rušenja i sprječavanja ulaska u NATO i EU

Lagao bih kad bih rekao da nisam očekivao žestoku retoriku protivnika branitelja, kao reakciju na današnji prosvjed i protuprosvjed. Ali doista nisam očekivao da će se spomenuti riječi ‘državni udar’.

Kakva je sramota spominjanje državnog udara, za one koji su te riječi upotrijebili da bi uvrijedili veterane okupljene u Savskoj 66! Prosvjed branitelja traje već mjesecima, a nije napravljena nikakva šteta, i nitko nije ozlijeđen – osim samih branitelja, koju su svoju upornost platili najvećom cijenom – jednim životom i jednim teškim ozlijeđivanjem, samospaljivanjem. Svejedno, mržnja prema braniteljima koji prosvjeduju sasvim mirno, metodom Gandhija – nenasilnim okupljanjem i isticanjem parola – stalno raste, pa se njihov legitimni i miroljubivi skup naziva sve težim imenima. Ali ‘državni udar’… I to iz pera istih medija i istih novinara koji su pozitivno izvještavali o nasilnim demonstracijama 2011. godine, tzv. “Facebook prosvjedima”, nazivajući ih ‘festivalom demokracije’.

Podsjetimo, u kasnu zimu i rano proljeće 2011. protiv aktualne HDZ-ove Vlade pokrenuti su prosvjedi organizirani uglavnom putem društvene mreže Facebook, koji nisu prestali sve do kraja proljeća. U neprijavljenim mimohodima gradom, koji su kao obavezne točke imali stanove tadašnjih vladinih političara – prije svega premijerke Kosor, sudjelovalo je i više od deset tisuća ljudi.

Najnasilniji prosvjed dogodio se 26. veljače 2011, kad je ozlijeđeno 25 ljudi (12 policajaca i 13 prosvjednika) te je nastala materijalna šteta. Tijekom prosvjeda su uzvikivane osobne i seksualne uvrede protiv aktualne premijerke, te snažne parole protiv ulaska u NATO i EU. Paljene su zastave, a zgrade i policajci gađani različitim predmetima.

U obranu tadašnje Vlade nije stao gotovo nitko, a ozljede policajaca na dužnosti promatrane su u kontekstu svjetskih revolucionarnih događanja – u Egiptu, Libiji i Tunisu, i na taj način relativizirane.

Postavlja se logično pitanje – kako to da su 10.000 ljudi koji razbijaju po gradu bili simpatični svjetski trend, a 200 koji mirno prosvjeduju bez i jednog incidenta – državni udar?

Razlika je zapravo u tome što je prosvjed branitelja legitiman i Gandhijevski, a prosvjedi 2011. doista jesu bili pokušaj državnog udara protiv tadašnje Vlade, u cilju njenog rušenja i sprječavanja ulaska u NATO i EU. Međutim, ti su prosvjedi promatrani kao nešto pozitivno – jer se mnogima žurilo da dođu na vlast, što se ipak dogodilo tek krajem 2011. godine.

Izvor: direktno.hr

Odgovori

Skip to content