GEOSTRATEGIJA: Rusija izgubila Balkan, Sirija joj je zadnja šansa

Europska unija i NATO ubrzavaju proces integracije balkanskih zemalja. Srbija je u ponedjeljak u Bruxellesu i formalno otvorila prva pregovaračka poglavlja s EU-om, a premijer Aleksandar Vučić, znakovito, posebno je zahvalio kancelarki Merkel na potpori tijekom procesa.

Crna Gora dobila je poziv i za godinu dana vjerojatno će i formalno postati članicom NATO alijanse, a Hrvatska je zadužena da bude staratelj sve dok se taj proces ne dovede do samoga kraja. Otud i angažman hrvatskih snaga na Prevlaci, strateškom poluotoku za kontrolu Otrantskih vrata, na kojoj je nekad bila raketna baza jugo-mornarice.

Sve važnija uloga Prevlake

Prema neslužbenim informacijama, u slučaju sukoba u Crnoj Gori, Prevlaka je pripremljena za raspored NATO snaga za brzu reakciju (Rapid Reaction Forces).

Nema sumnje da je diplomatska ofenziva prije svega motivirana željom da se blokira ruski utjecaj u cijeloj regiji tako što će se u političko-sigurnosni sustav povući dvije Rusiji tradicionalno bliske države.

U Srbiji i Crnoj Gori ta priča vjerojatno neće ići lako i bez opstrukcija. Nekadašnja dva oka u glavi, kako su ih zvali u vrijeme dok su bili u asimetričnoj federaciji, imaju i fanatične oponente euroatlantskim integracijama. Za proruski orijentirane srpske krugove status Kosova dovijeka će biti razlog odbijanja EU-a i NATO-a, a u Crnoj Gori će se pozivati na stoljetne veze s majkom Rusijom, tražiti izvanredne izbore i NATO referendum.

Milo Đukanović u ponedjeljak je jasno rekao da referenduma za ulazak u NATO neće biti, što je zaoštrilo retoriku i generirat će nastavak prosvjeda započetih koncem ljeta.

Za Hrvatsku je posebno zanimljiv rasplet u Bosni i Hercegovini, državi protektoratu razvučenoj između želja i potreba triju konstitutivnih naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba. Ako se i može govoriti o kakvim takvim odnosima Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH, Republika Srpska je posve druga priča. Milorad Dodik stalno zaoštrava retoriku protiv Daytona, EU-a i NATO-a, ali i jačanja utjecaja Turske.

Kad je turski predsjednik Erdogan prije nekoliko dana u službeni posjet primio najviše izaslanstvo BiH, stigle su dvije trećine, Bakir Izetbegović i Dragan Čović. Predstavnik srpske komponente Mladen Ivanić razbolio se uoči tog važnog posjeta…

Dodikova igra na Rusiju

Milorad Dodik odlučno je protiv jačanja turskog utjecaja u BiH, a svoje vanjskopolitičku strategiju potpuno je okrenuo Rusiji i na gospodarskom i na političkom planu, dok tursku i zapadnu diplomaciju optužuje za stalne pokušaje destabilizacije.

Iz povijesne perspektive, sukob Rusije i Turske redovito se prenosio na Balkan i nije isključeno da aktualni hladni rat između dvije vojne velesile, započet nakon rušenja ruskog borbenog zrakoplova od strane turskih lovaca 24. studenog, dovede do iskrenja i u Bosni i Hercegovini. Ako u komšiluku dođe do jačanja islamskog terorizma i ako srpska strana u tome vidi prste turske neoosmanske politike, nije isključeno da u pomoć pozove ruskog pokrovitelja.

Pitanje je samo ima li Rusija, pritisnuta sa svih strana, uopće snage i resursa podržati anti NATO snage u Srbiji, Crnoj Gori i Republici Srpskoj. Za to je, čini se, kasno. Ulaskom Crne Gore u NATO Rusiji je izbijena posljednja luka na europskom kontinentu u koju bi mogli pristati njezini vojni brodovi. Od Ukrajine, preko Turske, Grčke, Albanije, Crne Gore, Hrvatske, Italije, Francuske, Španjolske, Portugala, pa sve do Skandinavije, NATO krug zemalja isključuje Rusiju.

Intervencija u Siriji pokušaj je očuvanja režima Bašara al Asada i Tartusa, jedine ruske vojne baze na cijelom Mediteranu. Čak ni do Tartusa Rusija nema slobodan plovni put, jer od Krima prema Siriji mora proći kroz Bospor pod kontrolom naprijateljski nastrojene Turske koja je u poziciji da može provocirati sukob računajući na zaštitu NATO saveza, u prvom redu Amerike.

U toj napetoj igri dva su ključna aduta, po jedan na svakoj strani: Rusija može zavrnuti plin Turskoj, a Turska nakon proglašenja ratnog stanja može zatvoriti Bospor i odsjeći crnomorsku flotu od Sirije i Mediterana. To je već scenarij početka trećega svjetskog rata.

Uskoro oslobođenje Palmire

U kampanji protiv ISIL-a i drugih pobunjeničkih skupina Rusija uz sirijsku vojsku i iransku vojsku te libanonski Hezbollah postiže određene pomake. Nakon dva mjeseca Asad je osvojio Homs, grad koji je prvi potpao pod ISIL, a vjerojatno će uskoro pasti drevna Palmira, grad poznat po miniranju drevnih rimskih spomenika. Slika tog vandalizma obišla je cijeli svijet.

Rusko preuzimanje igre izazvalo je reakciju NATO-a, pa su Amerikanci pojačali specijalne snage u Turskoj i Iraku, a grade i bazu na sjeveru Sirije. Od bombaškog napada na Pariz Francuzi, a za njima i Britanci, bombardiraju ciljeve u Siriji, Turska šalje vojsku u Irak unatoč protivljenju Bagdada, a Saudijska Arabija objavljuje da će formirati veliku koaliciju od trideset zemalja za borbu protiv terorizma.

U koaliciji znakovito nisu Irak i Sirija, zemlje koje je ISIL već raspolovio. To samo znači da su Saudijci otvorili mogućnost intervencije bez poziva i suglasnosti vlasti zemalja najugroženijih ISIL-om, drugim riječima, spremni su na agresiju na Siriju, Irak, moguće i Libiju.

Priča o velikoj koaliciji ionako je blef. Saudijska Arabija, Katar i Turska već su duboko u projektu raspačavanja Sirije i Iraka, dok ISIL služi kao pješaštvo koje plaćaju, naoružavaju i liječe u svojim bolnicama.

Velika igra iz zapleta polako ulazi u rasplet. Rusija je zakasnila na Balkanu, ali na Bliskom istoku više je nego izgledan veliki sukob s Turskom, NATO-om i zemljama zaljeva. Za to će biti dovoljan samo jedan pomorski ili zračni incident. Sve je spremno, čeka se da Putin izgubi živce i zapuca prvi.

ANTUN MASLE/SLOBODNA DALMACIJA

1 comment

  1. navijala

    Htio bih vjerovati da je ova geostrateska analiza onako grubo receno plitka,povrsna i nestvarna,ali se sjetim,kako su svi ratovi pocimali glupo i bezrazlozno,pa zasto nebi i ovaj.
    Ta i onako nece u njima izginuti oni koji ga konstruiraju,samo se jos vise obogatiti,sto im je i svrha.
    Dakle ne preostaje nista vec ovako kako je vjerovati ili ???

Odgovori

Skip to content