NAŠE GORE LIST: Splićanin dobitnik nagrade Američkog filozofskog udruženja
Dr. Berislav Marušić (37), profesor na američkom Sveučilištu Brandeis u Bostonu, dobitnik je ugledne nagrade Sanders koju dodjeljuje Američko filozofsko udruženje za najbolju knjigu iz filozofije uma, metafizike i epistemiologije!
Knjiga profesora Marušića ‘Dokazi i djelovanje’ (‘Evidence and Agency’) bavi se filozofskim problemom na raskrižju epistemologije i etike, a dobila je prestižnu nagradu čiji se laureat potvrđuje na simpoziju Američkog filozofskog udruženja koji će se održati u siječnju 2017. u Baltimoreu. Berislav Marušić je upravo na dan kada je objavljena vijest putovao sa svakogodišnjeg ljetnog odmora u Splitu prema Americi i kazao nam je kako mu ova nagrada znači mnogo, posebno kad se zna o kakvoj je konkurenciji izdanja riječ u znanstvenoj sili kao što je SAD.
Od francuskog do latinskog
Marušićevi glavni istraživački interesi su na raskrižju epistemologije, filozofije uma i etike, a zainteresiran je i za filozofiju djelovanja, prirodu razloga, filozofiju percepcije, egzistencijalizma i povijesti moderne filozofije. Doktorirao je na Sveučilištu Berkeley 2007. godine s temom skepticizma, a diplomirao na Harvardu 2001. godine, dok je klasičnu gimnaziju polazio u Baselu u Švicarskoj, tako da uz hrvatski govori engleski, njemački, talijanski i francuski jezik, te poznaje klasični grčki i latinski.
– U knjizi se bavim problematikom obećanja, odluke, uvjerenja, dokaza, statistike odustajnja od životnih odluka, kao što su bračna vjernost ili prestanak pušenja cigareta. To su problemi koji se pojavljuju u životima svih ljudi, ali nisu precizno analizirani u suvremenoj filozofiji. Cilj knjige je pravilno opisati glavni problem, ponuditi rješenje i objasniti njegove posljedice.
Problem se postavlja ovako: možemo li nešto odgovorno obećati kada imamo dokaze da to možda nećemo učiniti? Ukratko, možemo li odgovorno obećati protiv dokaza? Čini se da odgovor mora biti ‘ne’, i to zbog ovih razloga: ako vjerujemo da možda nećemo učiniti što obećavamo, na što upućuju dokazi, onda naše obećanje, barem naizgled, nije iskreno. To je zato što ako vjerujemo da se nešto možda neće dogoditi, onda ne možemo iskreno reći da će se dogoditi.
No ako pak vjerujemo da hoćemo učiniti što obećavamo, onda smo, barem naizgled, iracionalni. Stoga što ako imamo dokaze da se nešto možda neće dogoditi, ne možemo racionalno vjerovati da se hoće dogoditi; možemo jedino racionalno vjerovati da će se možda ili vjerojatno dogoditi, ovisno o tome na što naši dokazi upućuju. No bili neiskreni ili iracionalni, naše obećanje nije odgovorno, jer smo nepažljivi – jer se izlažemo opasnosti da ćemo zavarati osobu kojoj dajemo obećanje. Zato se čini da ne možemo odgovorno obećavati protiv dokaza. Međutim, mi vrlo često dajemo takva obećanja – prepričao nam je prof. Marušić sadržaj knjige koja je oduševila njegove američke kolege:
Znamo da nećemo, a opet…
– Upravo su naša najvažnija obećanja takva: mnogi od nas obećaju provesti ostatak života s drugom osobom, mnogi obećaju ne podleći napasti, mnogi obećaju prestati pušiti, trošiti, ili jesti nezdravu hranu. U svakom tom slučaju imamo dokaza da možda nećemo učiniti što obećavamo. Na primjer, znamo da nas svaka napast, ako zavrjeđuje to ime, vuče, a to znači da postoji određena vjerojatnost da ćemo joj podleći. Iz toga slijedi zaključak da smo, naizgled, nedosljedni u načinu na koji dajemo obećanja.
Knjiga ‘Dokazi i djelovanje’ pažljivo opisuje taj problem, ne samo kada se odnosi na obećavanje, već i odlučivanje. Proučava nekoliko mogućih rješenja koja se čine naizgled prihvatljivim. Napokon objašnjava zašto je, usprkos ranije izloženom argumentu, ipak moguće odgovorno obećavati protiv dokaza.
Slijedeći argumente Kanta, Sartrea i suvremenog filozofa Richarda Morana, knjiga pokazuje zašto dokazi nisu dostatni da se utvrdi što je racionalno vjerovati kada je u pitanju naše slobodno djelovanje u toj mjeri u kojoj smo slobodni nešto učiniti. Kada sagledavamo nešto što smo slobodni učiniti, racionalno je gledati naše praktične razloge, to jest ono što vrjednujemo, želimo ili što nas obvezuje, a ne samo dokaze.
Na nama je odlučiti što ćemo učiniti, a ne predvidjeti što će se dogoditi.
– Značaj toga argumenta je velik. Kao prvo, on pokazuje zašto ne moramo biti neodgovorni – ni neiskreni niti iracionalni – kad obećavamo ili odlučujemo učiniti nešto teško. Pokazuje da ipak nismo nedosljedni u načinu na koji dajemo obećanja.
Kao drugo, argument odbija općenito prihvaćenu doktrinu evidencijalizma, po kojem je svako racionalno vjerovanje zasnovano na dostatnim dokazima. Napokon, argument upućuje na ograničenje naturalističog, objektivnog pogleda na čovjeka.
Predavanja u Splitu
Ne možemo biti nezainterisirani promatrači sebe a da ne iskrivimo vlastito djelovanje. Navlastito onda kada smo slobodni, iskrivimo pogled na to što ćemo učiniti kada pokušamo predvidjeti što ćemo učiniti, čak i kad su naša predviđanja zasnovana na odličnim dokazima – pojasnio nam je prof. Marušić sadržaj svog rada kojeg je objavio Oxford University Press.
Inače, dr. Marušić je od 2003. do 2005. predavao i na Splitskom sveučilištu, na Humanističkom studiju dva tjedna godišnje. Sjeća se ugodnih dojmova i dobrih studenata, ali kaže kako mu iz perspektive tako kratkog boravka nije jednostavno donijeti općeniti sud o hrvatskoj visokoj znanosti. No jasno je da su američki i hrvatski, pa čak i europski znanstveni i visokoškolski sustavi vrlo različiti.
– U SAD-u postoji snažna i borbena konkurencija među sveučilištima, naravno u smislu znanstvene i obrazovne izvrsnosti, a u njoj sudjeluju pogotovo privatna i neka državna sveučilišta. Primjerice Harvard je privatno, a Berkeley državno sveučilište i među njima vrlo su male razlike kad je riječ o znanstvenim naporima i metodici – zaključuje prof. dr. Marušić.
Glavni junak očeve knjige “Snijeg u Splitu”
Na prvi pogled je jasno da je korice nagrađene knjige dr. Berislava Marušića ilustrirao naš proslavljeni karikaturist i animator Joško Marušić, njegov stric. Ali malo je poznato kako je knjiga ‘Snijeg u Splitu’ njegova oca prof. dr. Matka Marušića, današnja osnovnoškolska lektira, posvećena upravo Berislavu.
Naime, otac mu je slao pisma u Basel s nježnim pričama o dalekom Splitu, koje su kasnije ukoričene u vrlo popularno književno štivo.
Upravo to, kaže, ga je i potaknulo napisati knjigu u čijem predgovoru zahvaljuje ocu na tome što ga je naučio odlučnosti.
U Americi je stalna borba
U SAD-u postoji snažna i borbena konkurencija među Sveučilištima, naravno u smislu znanstvene i obrazovne izvrsnosti, a u njoj sudjeluju pogotovo privatna i neka državna sveučilišta. Primjerice Harvard je privatno, a Berkeley državno sveučilište i među njima vrlo su male razlike kad je riječ o znanstvenim naporima i metodici.
Izvor: slobodnadalmacija.hr
