OPASNE IGRE Može li se dogoditi da Senat Trumpu kaže: ‘Otpušten si’?!
Nakon najnovije Trumpove odredbe o zabrani ulaska građana iz sedam muslimanskih država, osim pola Amerike, na noge se dignuo dobar dio svijet
Naime, Donald Trump potpisao je u petak izvršnu uredbu kojom je na četiri mjeseca suspendirao ulazak izbjeglica u SAD te je privremeno zabranio ulazak u zemlju državljanima Sirije i još šest muslimanskih zemalja, ustvrdivši da želi zaštititi Amerikance od terorističkih napada.
Uredba o zabrani ulaska za turiste i druge posjetitelje iz Sirije, Irana, Iraka, Libije, Somalije, Sudana i Jemena je privremena i traje 90 dana. Trump je kazao da je uredba osmišljena kako bi se “radikalnim islamističkim teroristima” onemogućio ulazak u SAD, te je dodao da Sjedinjene Države žele primiti samo one ljude koji “vole” Amerikance.
“Uspostavljam nove mjere provjere kojima će se onemogućiti ulazak radikalnih islamističkih terorista”, rekao je Trump. “Ne želimo ih ovdje. Želimo osigurati da u našu zemlju ne ulaze upravo one osobe protiv kojih se u inozemstvu bore naši vojnici”, dodao je.
SAD želi primiti samo one ljude koji “podržavaju našu zemlju i koji vole – duboko – naš narod”, rekao je Trump.
Udruge za zaštitu ljudskih prava navode da je ta mjera diskriminacijska te da će uništiti ugled SAD-a kao zemlje koja prihvaća izbjeglice. Pojedinosti plana međutim još nisu jasne tako da se mnogi pitaju kako će se provesti. Amnesty International upozorava kako je Trumpova uredba o zabrani ulaska građana iz sedam muslimanskih zemalja u SAD tek početak.
Trumpova uredba već je popularno nazvana “zabrana muslimana”. Iako je sutkinja Ann Donnely privremeno suspendirala Trumpovu odluku i omogućila ulazak 109 osoba u SAD, uredba se ipak i dalje primjenjuje.
Deseci tisuća ljudi okupili su se u nedjelju u američkim gradovima i u zračnim lukama kako bi podigli glas protiv te odluke.
U New Yorku, Washingtonu i Bostonu drugi val prosvjeda krenuo je u nedjelju popodne, nakon onih koji su već izbili u subotu u zračnim lukama pošto su nadležne službe počele provoditi Trumpovu direktivu.
Bivši američki predsjednik Barack Obama dao je svoju podršku prosvjednicima koji su ustali protiv Trumpove odluke da zabrani ulazak u SAD državljanima sedam muslimanskih zemalja. Njegov ured objavio je prvo priopćenje otkako je Obama napustio Bijelu kuću.
U Velikoj Britaniji oko 1,3 milijuna ljudi potpisalo je peticiju kojom premijerku Theresu May pozivaju da povuče poziv Trumpu da posjeti London i sastane se s kraljicom Elizabetom.
Trump je razriješio već u ponedjeljak privremenu ministricu pravosuđa Sally Yates jer se usprotivila odluci Bijele kuće i rekla da Ministarstvo pravosuđa neće braniti njegovu novu uredbu o ograničenju ulaska u SAD državljanima sedam država s muslimanskom većinom. U američkoj povijesti bilo je tek nekoliko slučajeva kad su se najviši dužnosnici Ministarstva pravosuđa usprotivili Bijeloj kući. Najpoznatiji je primjer iz 1973. kad je ministar pravosuđa Elliot Richardson dao ostavku radije nego da se pokori odluci predsjednika Richarda Nixona da otpusti istražitelja koji je istraživao slučaj Watergate.
No, nakon ove odluke, koja sada već zorno pokazuje da će Trump, milom, a zatreba li i silom, provoditi svoja obećanja, u američkoj se javnosti počelo spekulirati čak i o mogućnosti opoziva predsjednika.
Kako se može smijeniti predsjednik SAD-a?
Naravno, na zakonski način. Postupak se naziva ‘impeachment’, a može se protiv predsjednika SAD-a pokrenuti u slučaju primanja mita i drugih teških zločina i prijestupa. Predsjednika optužuje Predstavnički dom, a sudi mu Senat. Za vrijeme suđenja u ovom slučaju državne poslove vodi potpredsjednik.
No, zanimljivo je kako se o mogućem opozivu Trumpa na mjestu predsjednika raspravljalo još dok nije bio ni nominiran za republikanskog kandidata. Naime, zbog njegove ‘zapaljive’ retorike u kampanji, najviše oko ubijanja obitelji terorista i povratku torture, njegovi kritičari i na ljevici i desnici počeli su razmatrati ekstremne mjere opoziva ako Trump postane predsjednik.
‘Impeachment’ je već bio tema stručnjaka, novinskih editorijala, ustavnih stručnjaka, pa čak i nekoliko članova Kongresa. Svi oni smatraju da je pitanje vremena kada će Trump ispuniti uvjete za pokretanje opoziva. Sada se prati svaka njegova riječ, a čeka se i hoće li ispuniti obećanje i sagraditi zid prema Meksiku, što će sasvim sigurno biti okidač za njegove protivnike. Najnovija mjera o zabrani ulaska u SAD građanima iz navedenih sedam muslimanskih država, opasno je uzburkala svjetsku javnost.
”Nakon prve Trumpove izvršne naredbe, već drugi dan će se govoriti o njegovom opozivu”, izjavio je prije nekoliko mjeseci republikanac Rush Limbaugh, predsjednik američke Gospodarske komore.
Nadalje, nije neobično da se za kontroverzne predsjednike govori o mogućnosti opoziva, ali nikada se još ovako rano nije o tome govorilo. No, Trump je sam za to kriv. Odnosno, sve ono što je do sada izjavio, poput izjave da je Ženevska konvencija problem i nabacujući se ozbiljnim stvarima koje planira učiniti, a koje su izravno kršenje međunarodnih zakona.
No, može li se opoziv zaista dogoditi?
Tako je nedavno Politico Magazine razgovarao o toj temi sa više od desetak članova Kongresa i raznih pravnih stručnjaka, koji su pokušali doći do hipotetske situacije u kojoj bi Trump uistinu postao prvi američki predsjednik kojem bi zakonodavci mogli ultimativno reći: ‘Otpušten si!’, i to upravo na način na koji je Trump to činio u svom popularnom američkom reality showu ‘Pripravnik’.
Svi s kojima su razgovarali izjavili su da se opoziv teško može dogoditi bez cijele serije negativnih događaja za Trumpa. Naime, opoziv je taktika koja se rijetko koristi i koja onda regulira gotovo sve što se događa iz perspektive federalne politike u zemlji. Bila bi potrebna neviđena kombinacija negativnh osjećaja među ljudima i sirove snage politike na najvišim razinama za svrgavanje novog predsjednika, a još nije sigurno da bi čak i Trump mogao doseći tu razinu uvredljivosti da ga cijeli narod želi izbaciti s funkcije.
Iako je ‘impeachment’ službeno legalni proces, američka povijest je pokazala da je prije svega riječ o političkom potezu. Naime, značajan pad podrške Trumpu jasan je znak za njegove protivnike da je njegovo rušenje njihova politička šansa.
Proces opoziva
I tako počinje zahtjev za opozivom, kojeg prvo ulažu Demokrati, a onda se javljaju i Republikanci, posebice oni koji od starta nisu ni podržavali njegovu kandidaturu, poput njegovih izravnih suparnika u republikanskom taboru, Lindsey Graham ili Johna McCaina, kojega je Trump uvrijedio kada je rekao da on nije ratni heroj, već je samo bio zarobljen tijekom Vijetnamskog rata.
Tada nastupaju republikanski senatori koji podržavaju opoziv i to otvara pravu anti-Trump poplavu. Tehnički gledano, opoziv leži u rukama Senatskog odbora za pravosuđe. Predsjednik Odbora je republikanac Bob Goodlatte, koji je za vrijeme nominiranja republikanskog kandidata bio neutralan. On odobrava osnivanje specijalnog pododbora kojeg zadužuje da nastave ‘kopati’ kako bi imali jak i legalan slučaj protiv Trumpa.
Zadnja riječ je na Senatu, koji naposljetku donosi odluku o opozivu.
Opoziv u sljedećih 18 mjeseci?
Sada već glasno mnogi američki pravni eksperti upozoravaju kako je “vrlo vjerojatno” da će se Donald Trump suočiti s opozivom unutar prvih 18 mjeseci svoga predsjedničkog mandata!
U SAD-u je opoziv prvi korak u ustavnom procesu uklanjanja predsjednika s položaja u slučaju “izdaje, mita, ili drugih velikih zločina i prekršaja”. Istovremeno, ovaj politički proces jako je povezan i s predsjednikovom popularnošću u izbornom tijelu, kao i s podrškom vlastite stranke. Kako su se drugi republikanski predsjednički kandidati suprotstavili Trumpu u gotovo svakom bitnom političkom pitanju, uključujući i njegov proruski stav, neki se pitaju hoće li to utjecati i na kongresnu podršku predsjedniku.
Profesor političkih znanosti Terrence Casey s tehnološkog instituta Rose-Hulman rekao je kako je opoziv bez sumnje “politički čin”, za koji je nužna promjena povjerenja javnosti. “Opoziv se donosi zbog kriminalnih zločina, tako da se s te strane ne radi o podršci javnosti”, rekao je profesor. “No istovremeno je to i politički čin. Pripreme za opoziv Billa Clintona mogle su se dogoditi samo zato što je oporbena stranka kontrolirala Kongres. U Trumpovom slučaju, morali biste uvjeriti republikanski Kongres da opozove republikanskog predsjednika, što ne bi uspjelo ako bi on i dalje uživao podršku javnosti.” Profesor Wilson kaže kako bi se podrška vjerojatno smanjila ako bi se tvrdnje da Moskva ima kompromitirajući materijal o izabranom predsjedniku pokazale istinitima. “No za sada će kršćanska desnica i republikanci iz pokreta Bostonska čajanka poput Teda Cruza igrati značajnu ulogu u postavljanju političkih prioriteta, tako da se u kraćem roku neće htjeti riješiti Trumpa.”
Dr. Jennifer Hudson s Odjela političkih znanosti londonskog Sveučilišnog koledža kaže kako upravo pokret ‘Bostonska čajanka’ može najviše dobiti od Trumpove administracije, što umanjuje vjerojatnost opoziva. Ona vjeruje kako Trumpovi poslovni dogovori stavljaju predsjednika u sukob interesa. “Ono što će ga brže uvaliti u nevolju su njegovi financijski interesi te hoće li prekršiti klauzolu o prihodima. Pretpostavljam da će mu pružiti neko vrijeme da dovede stvari da budu u skladu sa zakonom, tako da će proći nekoliko mjeseci dok ljudima ne dosadi te počnu tražiti formalne radnje protiv njega”, kaže dr. Hudson.
No republikanski senatori i Trumpovi kritičari John McCain i Lindsey Graham otvoreni su mu neprijatelji. Oboje traže istragu ruskog hakiranja, a i sam McCain je priznao predaju opscenih, iako nedokazanih, ruskih dosjea obavještajnoj službi.
“To su republikanci starog kova i možemo gledati u njih kao neku vrstu glasa razuma u svemu ovome. No problem je u tome da oni imaju jako malo moći u Kongresu, u kojem predvodi struja desničarskog republikanskog pokreta Bostonska čajanka”, kaže profesorica Wilson.
Na kraju, opoziv 45.-og predsjednika predstavljao bi kataklizmičku promjenu u povijesti politike SAD-a, nikada do sada viđen raskol između američkog vođe i njegove stranke.
“Čak i oni koji nisu pretjerano konzervativni željeti će pružiti ovom čovjeku šansu, jer posljedice opoziva predsjednika u prvih 100 dana jednostavno su predaleko od norme”, kaže dr. Hudson.
Izvor: direktno.hr
