SLOVENCI JAKO RAZOČARANI: Frank-Walter Steinmeier nije stao uz njihovo stajalište o arbitraži
Arbitraža sa Slovenijom
Slovenski mediji nisu baš zadovoljni rezultatima skupa Brdo-Brijuni u pogledu hrvatsko-slovenske arbitraže. Ljubljansko Delo naslovilo je izvješće: “Abitraža ostala visjeti u zraku na susretu predsjednika na Brdu”. Čini se da su najmanje zadovoljni izjavom njemačkoga predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera, koji je, po pisanju središnjega ljubljanskog lista, izjavio da njemačko gledište o arbitraži “proizlazi iz općeg poštivanja međunarodnog prava” te da nesuglasice stranaka smatra “bilateralnim sporom o sadržaju međunarodnog ugovora”.
Njemački predsjednik naglašava potrebu “osiguranja stabilnosti”, što se odnosi i na Sloveniju i Hrvatsku. Mariborska “Večer” ocjenjuje u svojem izvješću da Steinmeier “diplomatski nije dao prednost nijednoj strani”. To je i glavni razlog razočaranja jer nasuprot onome u što ih uvjeravaju tamošnje političke elite, koje arbitraži pristupaju kao sigurnome teritorijalnom plijenu, spor glede arbitraže ne razvija se politički po njihovu očekivanju.
Hrvatska je prije skoro dvije godine odlukom Hrvatskoga sabora izišla zbog kompromitacije i kontaminacije arbitražnoga postupka temeljem Bečke konvencije iz arbitraže, jasno rekavši da odluku Arbitražnog suda ne će prihvatiti. Za razliku od njemačkoga predsjednika koji naglašava poštivanje međunarodnog prava, kao i to da je arbitraža bilateralni spor, slovenski predsjednik Borut Pahor, u svojem stilu, kao da mu se radi o životi ili smrti, vrlo agresivno inzistira na tome kako će Hrvatska morati priznati arbitražnu presudu jer u suprotnom može doći do novih incidenata. Njegove prijetnje incidentima slovenski mediji su uglavnom prešutjeli, ali unatoč tome odjekuju EU.
Hrvatska je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović odgovorila kako je arbitraža “nepovratno kompromitirana”, da Hrvatska želi riješiti granični problem sa Slovenijom jer prijateljstvo dviju država treba nastaviti. Paralelno s prijetnjama slovenskoga predsjednika s Brda kod Kranja koje duboko kompromitiraju čitavu tu inicijativu, saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin izjavio je da od ožujka 2016. hrvatska Vlada i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nisu poduzeli baš ni jednu radnju koja je potrebna kako bi “došlo do prekida arbitraže”. Smatra kako je Vlada, kako bi postupak arbitraže prestao, morala provesti postupak pregovora sa Slovenijom te, ako ne uspiju, provesti formalni postupak mirenja pred glavnim tajnikom UN-a. Kako je rekao, hrvatska Vlada to nije napravila. “Nije ispoštovala odluku Sabora i Hrvatsku je dovela u težak položaj”, dodao je.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier izjavio je kako je Hrvatska izlazeći iz Arbitražnoga sporazuma učinila sve što je bilo potrebno u skladu s Bečkom konvencijom te da medijacija prema konvenciji nije nužna. Bivši ministar vanjskih poslova i predsjednik saborskog Odbora za vanjske poslove Miro Kovač bio je izravniji i odrješitiji. Optužio je SDP za “strančarenje” i svrstavanje na slovensku stranu. Dužnosnica hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić, bivša članica hrvatskoga arbitražnog tima, također je odbacila tvrdnje SDP-a. Rekla je da je Hrvatska učinila sve što je bilo potrebno za izlazak iz arbitražnoga postupka sa Slovenijom, a mehanizam mirenja pod okriljem UN-a može se, ali i ne mora pokrenuti.
Što reći na kraju o izjavi Peđe Grbina, inače glavnog SDP-ova pravnoga stručnjaka? Možda bi trebao pročitati ako nije ili ako jest ponovno drevnu kinesku knjigu Suna Tzua “Umijeće ratovanja”. Tamo se navodi pet neophodnih stvari za pobjedu. Dvije od njih su – znati kad se boriti, a kad se ne boriti; biti spreman na neočekivano.
Porinut prototip obalnoga ophodnog broda u splitskom škveru
Obalni ophodni brod, prvi od takvih pet, za potrebe obalne straže Hrvatske ratne mornarice, porinut je prošloga vikenda u more s navoza Brodosplita BSO. To je istodobno i prvi vojni brod koji je nakon 16-godišnje stanke sagrađen u splitskome škveru. Riječ je o brodu dugom 43,5 metara, koji postiže brzinu 28 čvorova, a s jednim ukrcajem goriva može ploviti 1000 nautičkih milja (duljina Jadrana je oko 783 kilometra). U sljedeća tri mjeseca splitski brodograditelji opremit će brod i u suradnji s Ministarstvom obrane ispitati njegove tehničke karakteristike. Ukupna vrijednost ugovorenih obalnih ophodnih brodova je oko 400 milijuna kuna. Predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak rekao je da će ophodni brod trošiti 15 posto goriva manje u odnosu na takve brodove te smanjenom potrošnjom za 30 godina uštedjeti uloženu investiciju. Otkrio je da su u pregovorima s više država za gradnju sličnih ophodnih brodova. Svečanosti porinuća “novogradnje 540” nazočili su državni tajnik u Ministarstvu obrane Zdravko Jakop, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general Mirko Šundov i zapovjednik HRM-a admiral Predrag Stipanović.
Izvor: hkv.hr
1 comment
Ak se nekim političarima ne sviđa Hrvatska i njen teritorij, nebi ni tribali protivu Nje ni govoriti, nego potražiti sebi mjesto koje im uljepšava život. Hrvatska država, jest država Hrvatskog Naroda, a Narod je svoje rekao: Nema trgovine ni prodaje Hrvatskim teritorijem! Hrvatska država u povijesti nije izvršila agresiju na tuđi teritorij, nego se uvijek branila od agresora, koji su ga željeli istrgnuti iz HRVATSKE DRŽAVE, ZATO POKLEKNUTI NESMIJE NI OVOGA PUTA PRED NALETIMA TUĐINACAI OSVAJAČ!