Pušenje cigareta šteti gotovo svim organima u tijelu, uzrokuje mnoge bolesti i općenito narušava zdravlje pušača. Prestanak pušenja smanjuje rizik od bolesti povezanih s pušenjem i može produžiti godine života.

Brojne znanstvene studije ispitivale su učinke pušenja, duhanskog dima, duhana i duhanskih proizvoda na zdravlje te potvrdile činjenicu da je pušenje vodeći preventabilni rizični čimbenik za obolijevanje i prijevremeno umiranje.

Pandemija pušenja predstavlja globalni javnozdravstveni i gospodarski problem. Pušenje ubija veći broj ljudi nego prometne nesreće, alkohol, požari, ubojstva, samoubojstva, droga i AIDS zajedno. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine umire više od 6 milijuna ljudi zbog neposrednog pušenja, a 890.000 zbog pasivnog pušenja. Od ukupnog broja umrlih zbog pušenja, pola umire u radno produktivnoj dobi, između 35. i 69. godine starosti te gube u prosjeku oko 20 godina života.

Posljedice pušenja odražavaju se ne samo na zdravlje čovjeka, uzrokujući razne bolesti koje smanjuju kvalitetu života i dovode do prerane smrti, nego i na društveno-gospodarske prilike svakodnevnog života. Smanjena radna sposobnost, odsutnost s posla, povećani troškovi zdravstvene skrbi, predstavljaju veliki ekonomski teret svakoj državi.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2016. godine u Hrvatskoj je 31% stanovništva koje aktivno puši, od nepušača su 21% bivši pušači te ih je isto toliko svakodnevno izloženo duhanskom dimu u svom domu. Kod muškaraca je 35% pušača, a kod žena 27%. Najveći udio pušača je u dobi od 25 do 44 godine života (39%). Po ovim podacima Hrvatska spada među najveće pušačke države u Europi.

Pušenje u prvom redu uzrokuje različita oboljenja dišnog sustava. Najozbiljnije je rak pluća te se u 85-90% slučajeva raka pluća povezuje s pušenjem. Isto je uzrok raka pluća u 9 od 10 slučajeva kod muškaraca i 8 od 10 slučajeva kod žena. Osim raka pluća pušenje je kao uzročni čimbenik povezano i s rakom grkljana i usne šupljine, rakom mokraćnog mjehura te u manjoj mjeri i s rakom različitih drugih sijela. Pretpostavlja se kako je najmanje u 80% slučajeva kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) povezana s aktivnim ili bivšim pušenjem. To je ozbiljna, progresivna bolest pluća koja kod značajnog dijela bolesnika vodi ka kroničnoj respiracijskoj insuficijenciji i trajnoj potrebi za terapijom kisikom, a često dovodi i do smrtnog ishoda. Pokazalo se kako su pušači skloniji nastanku upala pluća i različitim akutnim plućnim oboljenjima. Pušači koji su astmatičari imaju lošiju kontrolu bolesti i učestalija pogoršanja astme.

Pušači su izloženi većem riziku od bolesti koje zahvaćaju srce i krvne žile (kardiovaskularne bolesti). Pušenje uzrokuje moždani udar i koronarnu bolest srca, koji su među vodećim uzrocima smrti. Čak i ljudi koji puše manje od pet cigareta dnevno mogu imati rane znakove kardiovaskularnih bolesti. Pušenje oštećuje krvne žile te dovodi do zadebljanja stijenke i suženja istih. Kod pušača je veća učestalost infarkta miokarda i moždanog udara. Pušači od infarkta miokarda obolijevaju četrdeset puta učestalije od nepušača.

U probavnom sustavu pušenje uzrokuje smanjeno izlučivanje sline u ustima, promjene na sluznici usne šupljine (leukoplakiju), pomanjkanje apetita, žgaravicu, podrigivanje, kroničnu upalu želučane sluznice, želučani i duodenalni čir.

Utjecaj pušenja na živčani sustav očituje se kao tremor, nesanica, nemir, razdražljivost, usporen prijenos podražaja, pad koncentracije i radne sposobnosti, smanjenje pamćenja.

Pušenje znatno utječe na reproduktivno zdravlje: može izostati menstrualni ciklus, nastati pobačaj, sterilnost ili impotencija. Dokazano je da žene, koje popuše više od 20 cigareta na dan, imaju tri puta veći rizik od nepolodnosti ili od izvanmaternične trudnoće.

U koštano-mišićnom sustavu pušenje uzrokuje smanjenje razine kalcija i fosfora u organizmu, osteoporozu, smanjenje ili povišenje mišićnog tonusa ili kontrakcije.

Duhanski dim štetno djeluje i na nepušače koji su izloženi pasivnom pušenju odnosno udisanju tog dima. Duhanski dim sadrži 70-tak različitih kemijskih tvari kancerogenog djelovanja. Tako je kod njih rizik od umiranja zbog koronarne bolesti 25%, a rizik od obolijevanja od raka pluća 20-30% veći nego u nepušača koji nisu izloženi duhanskom dimu.

U usporedbi s nepušačima pušenje:

– povećava rizik koronarne srčane bolesti i moždanog udara za 2-4 puta

– povećava rizik za rak pluća 23 puta za muškarce i 13 puta za žene

– povećava rizik umiranja od kronične opstruktivne bolesti pluća za 12-13 puta (npr. kronični bonhitis ili emfizem)

– pušači u dobi 30.-40. godine imaju pet puta veću mogućnost doživjeti srčani udar nego nepušači iste dobi

Vide Popović, dr. med., specijalist pulmologije

Pročelnik Zavoda za pulmološku onkologiju Klinike za plućne bolesti KBC-a Split