Category Archives: Vijesti

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Paklenica

Paklenica je prvi put bila proglašena Nacionalnim parkom još 1929. godine, ali zakonom kojeg je trebalo revidirati svake godine ali se to nije radilo. Novo proglašenje Nacionalnog parka Paklenica bilo je 19. listopada 1949. godine.   Dana 7. srpnja 2017. godine NP Paklenica je, uz Nacionalni park Sjeverni Velebit i Rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi,…

Read more

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Mala Paklenica

Kanjon Male Paklenice poznat je po svojoj „divljini“ i netaknutoj prirodi. Potoci Mala i Velika Paklenica su jedini stalni vodeni tokovi na južnim obroncima Velebita. Mala Paklenica “skromnijih” je razmjera od Velike Paklenice i bujica što teče kroz nju je znatno slabija. Potok Male Paklenice je 12,5 km dug, a izvire ispod Vlaškograda, iz nekoliko…

Read more

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Podzemni grad Paklenica

Kanjon Velike Paklenice u svojoj „utrobi“ krije i podzemne tunele popularno zvane „Bunkeri“ koji su izgrađeni u razdoblju od 1950. do 1953. Bivši Titovi bunkeri pretvoreni su u „Podzemni grad Paklenice“ 2016. godine. U kolovozu 2016. godine otvoren je prezentacijski centar. Taj centar je puno više od prezentacijskog, jer se svim znatiželjnim posjetiteljima nudi multifunkcionalna…

Read more

„S margine političkoga spektra“ – Hrvatski izdajnici i diletanti

U Vukovaru je obilježena 31. godišnjica pogibije heroja obrane Vukovara Blage Zadre i Alfreda Hilla. Na obilježavanju pored članova obitelji bili su predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović te izaslanstva Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora, delegacija Vukovarsko-srijemske županije te delegacija Grada Vukovara predvođena gradonačelnikom Grada Vukovara Ivanom Penavom i predsjednikom Gradskog vijeća Grada Vukovara Željkom…

Read more

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Špilja Manita peć

Manita peć je jedina špilja na prostoru Parka koja je otvorena i uređena za posjet. Svojom prostranošću i ljepotom ukrasa oduševljava posjetitelje još od davne 1937. godine, kada je nakon uređenja staze započelo njeno posjećivanje. Ulaz u špilju nalazi se na 570  m nadmorske visine, a  uspon od parkirališta u Velikoj Paklenici do nje traje oko…

Read more

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Poluotok Pelješac

Poluotok Pelješac  se nalazi u južnoj Hrvatskoj, u Dalmaciji. Pruža se skoro usporedno sa smjerom pružanja obale, od svog spoja s kopnom u Malom Stonu pa do krajnjeg rta Lovište dug je 77 km. S kopnom je spojen Stonskom prevlakom koja je na najužem dijelu široka 1450 m. Od svih brda najviši je Sveti Ilija (961m) kojeg…

Read more

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Perućko jezero za vrijeme suše

Perućko jezero je umjetna akumulacija nastala izgradnjom brane Peruća na rijeci Cetini, te je po veličini treće jezero u Hrvatskoj s površinom od oko 15 km2, a dubinom od 65 m među prva tri (dubina jezera jako varira zbog brane koja u kišnoj sezoni jesen-zima akumulira, a u vrijeme ljeta ispušta vodu). Akumulacijsko jezero na rijeci Cetini,…

Read more

Splitske kartoline – 14. Split III – nedovršeno parkiralište

Ivica Puljak: „Split će doživiti takvu renesansu kakvu još nisu vidjeli gradovi u Hrvatskoj!“ Splitske kartoline 14. –  Split III – parkiralište   Slika 1. nedovršeno parkiralište 2016. Slika 2. nedovršeno parkiralište 2016. Slika 3. nedovršeno parkiralište 2022. Slika 4. nedovršeno parkiralište 2022. Slika 5. nedovršeno parkiralište 2022. Slika 6. nedovršeno parkiralište 2022. Čekamo renesansu…

Read more

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Vrelo Cetine

Veliko vrilo (Glavaš), izvor u selu Cetini, najveći je izvor rijeke Cetine. Jedan je od stalnih izvora rijeke Cetine. Kao i svi izvori Cetine (Vuković vrilo i Batića vrilo), zaštićen je kao hidrološki spomenik prirode od 1972. godine. S ostalim izvorima čini cjelinu Vrela Cetine.   Ovaj niz krških vrjela oblikovao se je uz rub Paškog polja podno Dinare. Procjenjuje se…

Read more

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Flora i fauna Nacionalnog parka Plitvička jezera

Dosadašnjim istraživanjima za Nacionalni park Plitvička jezera zabilježeno je preko 1 400 biljnih svojta (vrsta i podvrsta), 30% od ukupne flore Hrvatske. Za raznolikost i bogastvo flore na području Parka posebno veliku važnost imaju travnjačka staništa (livade i pašnjaci). Zbog potrebe za prostorom koji će mu omogućiti napasanje stoke i uzgoj hrane i na ovim…

Read more

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Plitvice

Kompleks Plitvičkih jezera proglašen je nacionalnim parkom 8. travnja 1949. godine. Nacionalni park sastoji se od 16 jezera, koja se stepenasto prelijevaju i silaze jedno u drugo u nizu od 5460 m zračne linije. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera su: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko…

Read more

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Ploče

Grad Ploče se smjestio u dolini Neretve u prometnoj razmeđi zapadne i istočne Europe. U okolici grada mogu se vidjeti Baćinska jezera, ušće rijeke Neretve, mnogobrojna brda i Jadransko more. Pločanski je kraj naseljen još u prapovijesti. Otkriveni su i ostatci iz drugih vremenskih razdoblja. Pronađene su brodske konstrukcije i plovila i pripadajući im artefakti,…

Read more

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Eufrazijeva bazilika

Eufrazijeva bazilika (Eufrazijana) u Poreču jedan je od najljepših sačuvanih spomenika rane bizantske umjetnosti na Sredozemlju. Izgrađena je u 6. stoljeću na mjestu ranokršćanske crkve, u vrijeme biskupa Eufrazija i cara Justinijana I., a nalazi se u biskupskom kompleksu. Godine 1997. UNESCO ju je proglasio Svjetskom kulturnom baštinom.   Sustav Eufrazijeve bazilike čine znamenite građevine: Eufrazijeva bazilika, Župna crkva, Sakristija i cela trikora Krstionica i…

Read more

Domovinski rat: Srpski zločini u Širokoj Kuli

Srbi su 13. listopada 1991. godine počinili zločin u Širokoj Kuli kod Gospića. Široka Kula nalazi se 11 km od Gospića i 3 km od Ličkog Osika. Samo trećinu stanovništva činili su Hrvati pa nisu mogli nikoga ugrožavati. Poteškoće za hrvatsko stanovništvo započele su (kao i u mnogim drugim mjestima) nakon provedenih izbora u svibnju…

Read more

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Vila Prekrižje

Vila Prekrižje izgrađena je kao novi gradski ljetnikovac 1942. godine prema projektu glasovitog arhitekta Ivana Zemljaka, graditelja najsuvremenijih škola hrvatske moderne arhitekture u međuratnom razdoblju.   Vila na Gornjem Prekrižju primjer je arhitektonskog stila koji naglašava uporabu elemenata hrvatske tradicijske arhitekture, a isti elementi vidljivi su i u oblikovanju i odabiru materijala. Za opremanje interijera…

Read more

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Primošten

U primoštenskom kraju nađeni su tragovi veoma rane ilirske, grčke i hrvatske naseljenosti. Primoštenski preci bili su bogumili koji su izbjegli pred Turcima. Naselje koje je na otočiću izgrađeno kao pribježište, prvi se put pod hrvatskim imenom, Primošten, spominje 1564. god. Već tada je otočić s naseljem bio prema kopnu zaštićen obrambenim zidom i s kopnom…

Read more

Splitske kartoline – 16. Bolnički parking

Ivica Puljak: „Split će doživiti takvu renesansu kakvu još nisu vidjeli gradovi u Hrvatskoj!“ Splitske kartoline 15.  –  Bolnički parking, parking za svakoga (samo u Splitu)   Slika 1. Bolnički parking 1. Slika 2. Bolnički parking 2. Slika 3. Bolnički parking 3. Slika 4. Bolnički parking 4. Slika 5. Bolnički parking 5. Slika 6. Bolnički…

Read more

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Pula

Pula ima dugu tradiciju vinarstva, ribarstva, brodogradnje i turizma, a ujedno je i tranzitna luka. Pula je kulturni centar Istre još od rimskog doba. Najraniji zapis trajnog naseljavanja na područja grada Pule potječu iz 10. stoljeća prije Krista. Prvo naselje osnovalo je ilirsko pleme Histra, drevnog naroda koje je živjelo u Istri. Rimljani su istarski poluotok…

Read more

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Nin

Nin je jedan od najstarijih gradova na istočnoj obali Jadrana, koji baštini 3000 godina kontinuirani život. Povijesna jezgra Nina smještena je na malenom otočiću u lagunarnom okruženju koji je s kopnom povezan s dva kamena mosta. Na tom otočiću, početkom željeznog doba u 9. st. pr. Kr., ilirsko pleme Liburna utemeljilo je svoje naselje Aenonu.…

Read more

Domovinski rat: Srpski zločini u Lovasu

Pokolj u Lovasu počinile su snage JNA i srpske paravojne postrojbe (Dušan Silni i Beli orlovi) između 10. i 18. listopada 1991. godine. Ukupno je u Lovasu ubijeno između 70 i 85 Hrvata, a protjerana je 1341 osoba. Opljačkana je i uništena 261 kuća; zapaljena je i mjesna crkva. JNA je tražila od stanovnika Lovasa…

Read more
Skip to content